SINDIKATI I ŠTRAJKOVI

SINDIKATI
Riječ sindikat je latinskog porijekla i znači isto što i predstavnik ili zastupnik.
Sindikat je oblik organizacije koju radnici formiraju kako bi zaštititili svoje ekonomske,
socijalne, političke, profesionalne i druge interese. Jedna od najvažnijh funkcija
sindikata je ekonomsko - socijalna funkcija, koja se sastoji u oblikovanju određene
ekonomske politike, u utvrđivanju visine cijene rada, dogovaranju uslova rada, zaštiti
standarda radnika, ali i zaštiti bolesnih radnika, te porodice poginulih i umrlih radnika.
Pored ekonomsko - socijalne funkcije, sindikat ima:
 Politička funkcija sindikata je u direktnoj vezi s rješavanjem politički
problema radništva.
 Obrazovno – kulturna funkcija sindikata tiče se obrazovnih, kulturnih i
duhovnih potreba njegovih članova.
Sindikati se mogu organizirati u dvije osnovne grupe:
 Industrijski sindikati nastoje privući svo industrijsko radništvo. Unutar sebe
mogu biti organizirani i na takozvanom granskom principu, po principu
pripadanja određenom tipu industrije – rudarstvu, metalurgiji, prehrambenoj
proizvodnji i sl.
 Strukovni sindikat zanima prije svega zaštita profesionalnih interesa jednog
dijela radništva. Klasičan primjer takvih sindikata je sindikat ljekara koji štiti
samo njihove interese, ali ne i ostale radnike koji su zaposleni u zdravstvu.

Sindikalna demokratija i birokratija

Sindikat je sastavni dio industrijske demokratije. Od Prvog svjetskog rata, pa sve do
našeg doba, mogu se sresti različiti tipovi industrijske demokratije. Jedan od njih
je i zajedničko savjetovanje, koje je u Engleskoj uvedeno u vrijeme Prvog svjetskog
rata. Jedan od primjenjenih tipova industrijske demokratije je samoupravljanje, kojim
radnici upotpunosti odlučuju o politici preduzeća. Taj tip industrijske demokratije je
razvijan u bivšoj jugoslovenskoj državi.
Jedan od problema sindikalnog djelovanja je sindikalna birokratija, koja je u nekim
državama veoma snažna. Ona dovodi u pitanje demokratsku organizaciju i slobodu
izražavanja unutar ove radničke organizacije. Sindikalna birokratija nas upućuje na
problem odnosa vođstva i članstva sindikata, gdje se traži rješenje problema
održavanja povjerenja između njih. Isto tako je važno osigurati kontrolu vođstva od
strane članstva sindikata.

Štrajkovi kao forma radničke borbe

Štrajk je najefikasnije sredstvo kojim radnici raspolažu. On je čin protesta, ali i
pobune protiv određenog stanja. Za radništvo on ima i dodatno značenje jer oblikuje
njihove kolektivne stavove, stvara im zajedničku svijest i u funkciji je njihove
integracije. Štrajkovi mogu biti spontani i organizirani. U savremenim društvima
mnogo su češći organizirani štrajkovi od strane sindikata.