Prijeđi na sadržaj

Uključi / isključi bočnu traku

Traži Kreni

 Stvori račun
Osobni alati


Contents hide

Početak

Konzervativne stranke

Sadržaj cjeline Konzervativne stranke

Obilježja konzervativizma

Liberalne stranke

Socijaldemokratske stranke

Sadržaj cjeline Socijaldemokratske stranke

Njemačka socijaldemokracija


 Demokršćanske stranke

Politička stranka
135 jezika
 Stranica
 Razgovor
 Čitaj
 Uredi
 Uredi kôd
 Vidi povijest
Politička stranka je skupina ljudi koji se udružuju radi cjelovitog nastupa u društvu.
Političke stranke obično se svrstavaju u smjerove koje zauzimaju glede socijalnih i
ekonomskih pogleda, na sljedeće smjerove: lijevo, centar, desno. Postoje i također i
stranke koje se opisivaju kao krajnje lijeve, lijevo-centar, desno-centar, krajnje
desne. Mnoge stranke nastale su kao odgovor na društvena zbivanja kroz povijesni
razvoj neke zemlje.

Max Weber

Pojam političkih stranaka obuhvaća interesne političke organizacije koje u

demokratskom sustavu imaju zadaću reprezentacije, konkurencije i integracije. To
znači da su one reprezentanti programa i interesa različitih društvenih slojeva. U
svojoj konkurentskoj ulozi omogućuje nadmetanje nositelja određenih programa, a u
integracijsko djeluju radi postizanja ravnoteže u funkcioniranju političkog sustava.
One se pojavljuju u Engleskoj potkraj 17. stoljeća (s pojavom građanskog staleža),
ali smisao stranačkog djelovanja dobivaju u 19. stoljeću povećanjem broja sudionika
u obnašanju vlasti (širenje izbornog prava).

Konzervativne stranke[uredi | uredi kôd]

Konzervativne stranke predstavljaju određeni način razumijevanja čovjeka u povijesti
i čovjekova djelovanja u obliku protukretanja. Temelje se na
ideologiji konzervativizma kojoj su glavne karakteristike protivljenje modernizaciji i
revolucijama te zagovaranje stabilnosti poretka i oslonac na tradiciju. Njihovi se
programi ne zadržavaju samo na području politike nego su čak i važniji u području
kulture, gdje zastupaju tradicionalističko mišljenje. To je, zapravo, ideologija kojoj je
cilj očuvanje reda i mira na račun društvene jednakosti i osobnih sloboda. Danas su
to najčešće desničarske stranke.
Obilježja konzervativizma[uredi | uredi kôd]
Kako je konzervativizam nastajao kao reakcija na revolucionarna događanja,
osnovna su mu obilježja:

 Poziv na ispunjenje legitimnoga postojećeg socijalnog poretka.

 Poziv na priznavanje postojećih ustanova kao poziv na prihvaćanje
mudrosti prethodnih naraštaja.
 Zajednica je iznad pojedinca, a ljudska se prava i slobode izvode iz
njihovih dužnosti prema uspostavljenoj hijerarhiji.

Liberalne stranke[uredi | uredi kôd]

Liberalne stranke nastaju kao pokret građanstva protiv stalnih ograničenja življenja i
neograničene vlasti vladara. Načelom napretka traži se sloboda i pravo. U programu
tih stranaka očituje se tri sastavnice:

 Filozofsko-duhovni temelj – Ideja slobodne osobe i vjere u um i razum.

 Načela moderne demokracije – Suverenitet naroda, dioba vlasti, skup
ljudskih i građanskih prava i sloboda, legitimitet.
 Gospodarski temelji – Privatno vlasništvo, slobodna konkurencija, tržišno
gospodarstvo.

Socijaldemokratske stranke[uredi | uredi kôd]

Socijaldemokratske stranke utemeljuju sastavnice političkog djelovanja
produbljivanjem političke demokracije i socijalnih sadržaja. Svoje ciljeve postižu
reformističkim metodama. Pojam reformizma oznaka je socijaldemokracije europskih
zemalja (Njemačke, Austrije, Velike Britanije). Nastanak i razvoj socijaldemokracije
najlakše se prati kroz povijest njemačkih socijaldemokratskih partija.
Njemačka socijaldemokracija[uredi | uredi kôd]
Njemačka socijaldemokracija od 1848. godine, kada je osnovana Opća njemačka
radnička udruga s čistim socijalnim programom, sadržava raspon koncepcija
demokratskog socijalizma i reformizma, a završava revolucionarnim komunističkim
programom (1914.) Putem nekoliko frakcijskih ogranaka od 1914. do 1933. stvara
se Nacionalistička partija s izrazitim totalitarnim programom. Prekidom od 1933.
do 1945. socijaldemokracija gubi kontinuitet, da bi se 1946. razgraničenjem
socijaldemokrata i komunista postavili temelji doktrine demokratskog socijalizma.
Godine 1951., ustanovljenjem socijalističke internacionale, sasvim je napušten
revolucionarni marksistički koncept u korist socijaldemokracije s temeljnim
vrijednostima – slobodom, ravnopravnošću i solidarnošću.

Demokršćanske stranke[uredi | uredi kôd]

Demokršćanske stranke su utemeljene na socijalnom kršćanskom nauku, točnije na
nauku Katoličke crkve od 1891. do 1991., u kojem su osnovne vrijednosti čovjek i
njegovo dostojanstvo. Bazirajući se na čovjekovim slobodama, ograničenja se
postavljaju unutar poruka iz evanđelja i nasuprot marksističkom načelu „zajedničkih
dobara“, totalitarne kolektivnosti i liberalističkih osobnih probitaka koji isključuju
solidarnost.
Kategorije: 
 Politika
 Političke stranke
 Ova stranica posljednji je put uređivana 19. prosinca 2021. u 20:00.
 Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima; mogu se
primjenjivati i dodatni uvjeti. Pogledajte Uvjete upotrebe za detalje.
 Zaštita privatnosti

 Impresum

 Odricanje od odgovornosti

 Prikaz za mobilne uređaje

 Razvojni programeri

 Statistika

 Izjava o kolačićima

Prijeđi na sadržaj

Uključi / isključi bočnu traku

Traži Kreni

 Stvori račun
Osobni alati



Contents hide

Početak

Konzervativne stranke
 Sadržaj cjeline Konzervativne stranke

Obilježja konzervativizma

Liberalne stranke

Socijaldemokratske stranke

Sadržaj cjeline Socijaldemokratske stranke

Njemačka socijaldemokracija

Demokršćanske stranke

Politička stranka
135 jezika

 Stranica
 Razgovor
 Čitaj
 Uredi
 Uredi kôd
 Vidi povijest

Politička stranka je skupina ljudi koji se udružuju radi cjelovitog nastupa u društvu.
Političke stranke obično se svrstavaju u smjerove koje zauzimaju glede socijalnih i
ekonomskih pogleda, na sljedeće smjerove: lijevo, centar, desno. Postoje i također i
stranke koje se opisivaju kao krajnje lijeve, lijevo-centar, desno-centar, krajnje
desne. Mnoge stranke nastale su kao odgovor na društvena zbivanja kroz povijesni
razvoj neke zemlje.
Max Weber

Pojam političkih stranaka obuhvaća interesne političke organizacije koje u

demokratskom sustavu imaju zadaću reprezentacije, konkurencije i integracije. To
znači da su one reprezentanti programa i interesa različitih društvenih slojeva. U
svojoj konkurentskoj ulozi omogućuje nadmetanje nositelja određenih programa, a u
integracijsko djeluju radi postizanja ravnoteže u funkcioniranju političkog sustava.
One se pojavljuju u Engleskoj potkraj 17. stoljeća (s pojavom građanskog staleža),
ali smisao stranačkog djelovanja dobivaju u 19. stoljeću povećanjem broja sudionika
u obnašanju vlasti (širenje izbornog prava).

Konzervativne stranke[uredi | uredi kôd]

Konzervativne stranke predstavljaju određeni način razumijevanja čovjeka u povijesti

i čovjekova djelovanja u obliku protukretanja. Temelje se na
ideologiji konzervativizma kojoj su glavne karakteristike protivljenje modernizaciji i
revolucijama te zagovaranje stabilnosti poretka i oslonac na tradiciju. Njihovi se
programi ne zadržavaju samo na području politike nego su čak i važniji u području
kulture, gdje zastupaju tradicionalističko mišljenje. To je, zapravo, ideologija kojoj je
cilj očuvanje reda i mira na račun društvene jednakosti i osobnih sloboda. Danas su
to najčešće desničarske stranke.
Obilježja konzervativizma[uredi | uredi kôd]
Kako je konzervativizam nastajao kao reakcija na revolucionarna događanja,
osnovna su mu obilježja:

 Poziv na ispunjenje legitimnoga postojećeg socijalnog poretka.

 Poziv na priznavanje postojećih ustanova kao poziv na prihvaćanje mudrosti
prethodnih naraštaja.
 Zajednica je iznad pojedinca, a ljudska se prava i slobode izvode iz njihovih
dužnosti prema uspostavljenoj hijerarhiji.

Liberalne stranke[uredi | uredi kôd]

Liberalne stranke nastaju kao pokret građanstva protiv stalnih ograničenja življenja i
neograničene vlasti vladara. Načelom napretka traži se sloboda i pravo. U programu
tih stranaka očituje se tri sastavnice:
  Filozofsko-duhovni temelj – Ideja slobodne osobe i vjere u um i razum.
 Načela moderne demokracije – Suverenitet naroda, dioba vlasti, skup ljudskih i
građanskih prava i sloboda, legitimitet.
 Gospodarski temelji – Privatno vlasništvo, slobodna konkurencija, tržišno
gospodarstvo.

Socijaldemokratske stranke[uredi | uredi kôd]

Socijaldemokratske stranke utemeljuju sastavnice političkog djelovanja

produbljivanjem političke demokracije i socijalnih sadržaja. Svoje ciljeve postižu
reformističkim metodama. Pojam reformizma oznaka je socijaldemokracije europskih
zemalja (Njemačke, Austrije, Velike Britanije). Nastanak i razvoj socijaldemokracije
najlakše se prati kroz povijest njemačkih socijaldemokratskih partija.
Njemačka socijaldemokracija[uredi | uredi kôd]
Njemačka socijaldemokracija od 1848. godine, kada je osnovana Opća njemačka
radnička udruga s čistim socijalnim programom, sadržava raspon koncepcija
demokratskog socijalizma i reformizma, a završava revolucionarnim komunističkim
programom (1914.) Putem nekoliko frakcijskih ogranaka od 1914. do 1933. stvara
se Nacionalistička partija s izrazitim totalitarnim programom. Prekidom od 1933.
do 1945. socijaldemokracija gubi kontinuitet, da bi se 1946. razgraničenjem
socijaldemokrata i komunista postavili temelji doktrine demokratskog socijalizma.
Godine 1951., ustanovljenjem socijalističke internacionale, sasvim je napušten
revolucionarni marksistički koncept u korist socijaldemokracije s temeljnim
vrijednostima – slobodom, ravnopravnošću i solidarnošću.

Demokršćanske stranke[uredi | uredi kôd]

Demokršćanske stranke su utemeljene na socijalnom kršćanskom nauku, točnije na

nauku Katoličke crkve od 1891. do 1991., u kojem su osnovne vrijednosti čovjek i
njegovo dostojanstvo. Bazirajući se na čovjekovim slobodama, ograničenja se
postavljaju unutar poruka iz evanđelja i nasuprot marksističkom načelu „zajedničkih
dobara“, totalitarne kolektivnosti i liberalističkih osobnih probitaka koji isključuju
solidarnost.
Kategorije: 

 Politika
 Političke stranke
 Ova stranica posljednji je put uređivana 19. prosinca 2021. u 20:00.
 Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima; mogu se
primjenjivati i dodatni uvjeti. Pogledajte Uvjete upotrebe za detalje.

 Zaštita privatnosti

 Impresum

 Odricanje od odgovornosti

 Prikaz za mobilne uređaje

  Razvojni programeri

 Statistika

 Izjava o kolačićima

Prijeđi na sadržaj

Uključi / isključi bočnu traku

Traži Kreni

 Stvori račun
Osobni alati



Contents hide

Početak

Konzervativne stranke

Sadržaj cjeline Konzervativne stranke

Obilježja konzervativizma

Liberalne stranke
 

Socijaldemokratske stranke

Sadržaj cjeline Socijaldemokratske stranke

Njemačka socijaldemokracija

Demokršćanske stranke

Politička stranka
135 jezika

 Stranica
 Razgovor
 Čitaj
 Uredi
 Uredi kôd
 Vidi povijest

Politička stranka je skupina ljudi koji se udružuju radi cjelovitog nastupa u društvu.
Političke stranke obično se svrstavaju u smjerove koje zauzimaju glede socijalnih i
ekonomskih pogleda, na sljedeće smjerove: lijevo, centar, desno. Postoje i također i
stranke koje se opisivaju kao krajnje lijeve, lijevo-centar, desno-centar, krajnje
desne. Mnoge stranke nastale su kao odgovor na društvena zbivanja kroz povijesni
razvoj neke zemlje.

Max Weber
Pojam političkih stranaka obuhvaća interesne političke organizacije koje u
demokratskom sustavu imaju zadaću reprezentacije, konkurencije i integracije. To
znači da su one reprezentanti programa i interesa različitih društvenih slojeva. U
svojoj konkurentskoj ulozi omogućuje nadmetanje nositelja određenih programa, a u
integracijsko djeluju radi postizanja ravnoteže u funkcioniranju političkog sustava.
One se pojavljuju u Engleskoj potkraj 17. stoljeća (s pojavom građanskog staleža),
ali smisao stranačkog djelovanja dobivaju u 19. stoljeću povećanjem broja sudionika
u obnašanju vlasti (širenje izbornog prava).

Konzervativne stranke[uredi | uredi kôd]

Konzervativne stranke predstavljaju određeni način razumijevanja čovjeka u povijesti

i čovjekova djelovanja u obliku protukretanja. Temelje se na
ideologiji konzervativizma kojoj su glavne karakteristike protivljenje modernizaciji i
revolucijama te zagovaranje stabilnosti poretka i oslonac na tradiciju. Njihovi se
programi ne zadržavaju samo na području politike nego su čak i važniji u području
kulture, gdje zastupaju tradicionalističko mišljenje. To je, zapravo, ideologija kojoj je
cilj očuvanje reda i mira na račun društvene jednakosti i osobnih sloboda. Danas su
to najčešće desničarske stranke.
Obilježja konzervativizma[uredi | uredi kôd]
Kako je konzervativizam nastajao kao reakcija na revolucionarna događanja,
osnovna su mu obilježja:

 Poziv na ispunjenje legitimnoga postojećeg socijalnog poretka.

 Poziv na priznavanje postojećih ustanova kao poziv na prihvaćanje mudrosti
prethodnih naraštaja.
 Zajednica je iznad pojedinca, a ljudska se prava i slobode izvode iz njihovih
dužnosti prema uspostavljenoj hijerarhiji.

Liberalne stranke[uredi | uredi kôd]

Liberalne stranke nastaju kao pokret građanstva protiv stalnih ograničenja življenja i
neograničene vlasti vladara. Načelom napretka traži se sloboda i pravo. U programu
tih stranaka očituje se tri sastavnice:

 Filozofsko-duhovni temelj – Ideja slobodne osobe i vjere u um i razum.

 Načela moderne demokracije – Suverenitet naroda, dioba vlasti, skup ljudskih i
građanskih prava i sloboda, legitimitet.
 Gospodarski temelji – Privatno vlasništvo, slobodna konkurencija, tržišno
gospodarstvo.

Socijaldemokratske stranke[uredi | uredi kôd]

Socijaldemokratske stranke utemeljuju sastavnice političkog djelovanja

produbljivanjem političke demokracije i socijalnih sadržaja. Svoje ciljeve postižu
reformističkim metodama. Pojam reformizma oznaka je socijaldemokracije europskih
zemalja (Njemačke, Austrije, Velike Britanije). Nastanak i razvoj socijaldemokracije
najlakše se prati kroz povijest njemačkih socijaldemokratskih partija.
Njemačka socijaldemokracija[uredi | uredi kôd]
Njemačka socijaldemokracija od 1848. godine, kada je osnovana Opća njemačka
radnička udruga s čistim socijalnim programom, sadržava raspon koncepcija
demokratskog socijalizma i reformizma, a završava revolucionarnim komunističkim
programom (1914.) Putem nekoliko frakcijskih ogranaka od 1914. do 1933. stvara
se Nacionalistička partija s izrazitim totalitarnim programom. Prekidom od 1933.
do 1945. socijaldemokracija gubi kontinuitet, da bi se 1946. razgraničenjem
socijaldemokrata i komunista postavili temelji doktrine demokratskog socijalizma.
Godine 1951., ustanovljenjem socijalističke internacionale, sasvim je napušten
revolucionarni marksistički koncept u korist socijaldemokracije s temeljnim
vrijednostima – slobodom, ravnopravnošću i solidarnošću.

Demokršćanske stranke[uredi | uredi kôd]

Demokršćanske stranke su utemeljene na socijalnom kršćanskom nauku, točnije na

nauku Katoličke crkve od 1891. do 1991., u kojem su osnovne vrijednosti čovjek i
njegovo dostojanstvo. Bazirajući se na čovjekovim slobodama, ograničenja se
postavljaju unutar poruka iz evanđelja i nasuprot marksističkom načelu „zajedničkih
dobara“, totalitarne kolektivnosti i liberalističkih osobnih probitaka koji isključuju
solidarnost.
Kategorije: 

 Politika
 Političke stranke
 Ova stranica posljednji je put uređivana 19. prosinca 2021. u 20:00.
 Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima; mogu se
primjenjivati i dodatni uvjeti. Pogledajte Uvjete upotrebe za detalje.

 Zaštita privatnosti

 Impresum

 Odricanje od odgovornosti

 Prikaz za mobilne uređaje

 Razvojni programeri

 Statistika

 Izjava o kolačićima


Prijeđi na sadržaj

Uključi / isključi bočnu traku

Traži Kreni

 Stvori račun
Osobni alati


Contents hide

Početak

Konzervativne stranke

Sadržaj cjeline Konzervativne stranke

Obilježja konzervativizma

Liberalne stranke

Socijaldemokratske stranke

Sadržaj cjeline Socijaldemokratske stranke

Njemačka socijaldemokracija


 Demokršćanske stranke

Politička stranka
135 jezika
 Stranica
 Razgovor
 Čitaj
 Uredi
 Uredi kôd
 Vidi povijest
Politička stranka je skupina ljudi koji se udružuju radi cjelovitog nastupa u društvu.
Političke stranke obično se svrstavaju u smjerove koje zauzimaju glede socijalnih i
ekonomskih pogleda, na sljedeće smjerove: lijevo, centar, desno. Postoje i također i
stranke koje se opisivaju kao krajnje lijeve, lijevo-centar, desno-centar, krajnje
desne. Mnoge stranke nastale su kao odgovor na društvena zbivanja kroz povijesni
razvoj neke zemlje.

Max Weber

Pojam političkih stranaka obuhvaća interesne političke organizacije koje u

demokratskom sustavu imaju zadaću reprezentacije, konkurencije i integracije. To
znači da su one reprezentanti programa i interesa različitih društvenih slojeva. U
svojoj konkurentskoj ulozi omogućuje nadmetanje nositelja određenih programa, a u
integracijsko djeluju radi postizanja ravnoteže u funkcioniranju političkog sustava.
One se pojavljuju u Engleskoj potkraj 17. stoljeća (s pojavom građanskog staleža),
ali smisao stranačkog djelovanja dobivaju u 19. stoljeću povećanjem broja sudionika
u obnašanju vlasti (širenje izbornog prava).

Konzervativne stranke[uredi | uredi kôd]

Konzervativne stranke predstavljaju određeni način razumijevanja čovjeka u povijesti
i čovjekova djelovanja u obliku protukretanja. Temelje se na
ideologiji konzervativizma kojoj su glavne karakteristike protivljenje modernizaciji i
revolucijama te zagovaranje stabilnosti poretka i oslonac na tradiciju. Njihovi se
programi ne zadržavaju samo na području politike nego su čak i važniji u području
kulture, gdje zastupaju tradicionalističko mišljenje. To je, zapravo, ideologija kojoj je
cilj očuvanje reda i mira na račun društvene jednakosti i osobnih sloboda. Danas su
to najčešće desničarske stranke.
Obilježja konzervativizma[uredi | uredi kôd]
Kako je konzervativizam nastajao kao reakcija na revolucionarna događanja,
osnovna su mu obilježja:

 Poziv na ispunjenje legitimnoga postojećeg socijalnog poretka.

 Poziv na priznavanje postojećih ustanova kao poziv na prihvaćanje
mudrosti prethodnih naraštaja.
 Zajednica je iznad pojedinca, a ljudska se prava i slobode izvode iz
njihovih dužnosti prema uspostavljenoj hijerarhiji.

Liberalne stranke[uredi | uredi kôd]

Liberalne stranke nastaju kao pokret građanstva protiv stalnih ograničenja življenja i
neograničene vlasti vladara. Načelom napretka traži se sloboda i pravo. U programu
tih stranaka očituje se tri sastavnice:

 Filozofsko-duhovni temelj – Ideja slobodne osobe i vjere u um i razum.

 Načela moderne demokracije – Suverenitet naroda, dioba vlasti, skup
ljudskih i građanskih prava i sloboda, legitimitet.
 Gospodarski temelji – Privatno vlasništvo, slobodna konkurencija, tržišno
gospodarstvo.

Socijaldemokratske stranke[uredi | uredi kôd]

Socijaldemokratske stranke utemeljuju sastavnice političkog djelovanja
produbljivanjem političke demokracije i socijalnih sadržaja. Svoje ciljeve postižu
reformističkim metodama. Pojam reformizma oznaka je socijaldemokracije europskih
zemalja (Njemačke, Austrije, Velike Britanije). Nastanak i razvoj socijaldemokracije
najlakše se prati kroz povijest njemačkih socijaldemokratskih partija.
Njemačka socijaldemokracija[uredi | uredi kôd]
Njemačka socijaldemokracija od 1848. godine, kada je osnovana Opća njemačka
radnička udruga s čistim socijalnim programom, sadržava raspon koncepcija
demokratskog socijalizma i reformizma, a završava revolucionarnim komunističkim
programom (1914.) Putem nekoliko frakcijskih ogranaka od 1914. do 1933. stvara
se Nacionalistička partija s izrazitim totalitarnim programom. Prekidom od 1933.
do 1945. socijaldemokracija gubi kontinuitet, da bi se 1946. razgraničenjem
socijaldemokrata i komunista postavili temelji doktrine demokratskog socijalizma.
Godine 1951., ustanovljenjem socijalističke internacionale, sasvim je napušten
revolucionarni marksistički koncept u korist socijaldemokracije s temeljnim
vrijednostima – slobodom, ravnopravnošću i solidarnošću.

Demokršćanske stranke[uredi | uredi kôd]

Demokršćanske stranke su utemeljene na socijalnom kršćanskom nauku, točnije na
nauku Katoličke crkve od 1891. do 1991., u kojem su osnovne vrijednosti čovjek i
njegovo dostojanstvo. Bazirajući se na čovjekovim slobodama, ograničenja se
postavljaju unutar poruka iz evanđelja i nasuprot marksističkom načelu „zajedničkih
dobara“, totalitarne kolektivnosti i liberalističkih osobnih probitaka koji isključuju
solidarnost.
Kategorije: 
 Politika
 Političke stranke
 Ova stranica posljednji je put uređivana 19. prosinca 2021. u 20:00.
 Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima; mogu se
primjenjivati i dodatni uvjeti. Pogledajte Uvjete upotrebe za detalje.
 Zaštita privatnosti

 Impresum

 Odricanje od odgovornosti

 Prikaz za mobilne uređaje

 Razvojni programeri

 Statistika

 Izjava o kolačićima

Prijeđi na sadržaj

Uključi / isključi bočnu traku

Traži Kreni

 Stvori račun
Osobni alati



Contents hide

Početak

Konzervativne stranke
 Sadržaj cjeline Konzervativne stranke

Obilježja konzervativizma

Liberalne stranke

Socijaldemokratske stranke

Sadržaj cjeline Socijaldemokratske stranke

Njemačka socijaldemokracija

Demokršćanske stranke

Politička stranka
135 jezika

 Stranica
 Razgovor
 Čitaj
 Uredi
 Uredi kôd
 Vidi povijest

Politička stranka je skupina ljudi koji se udružuju radi cjelovitog nastupa u društvu.
Političke stranke obično se svrstavaju u smjerove koje zauzimaju glede socijalnih i
ekonomskih pogleda, na sljedeće smjerove: lijevo, centar, desno. Postoje i također i
stranke koje se opisivaju kao krajnje lijeve, lijevo-centar, desno-centar, krajnje
desne. Mnoge stranke nastale su kao odgovor na društvena zbivanja kroz povijesni
razvoj neke zemlje.
Max Weber

Pojam političkih stranaka obuhvaća interesne političke organizacije koje u

demokratskom sustavu imaju zadaću reprezentacije, konkurencije i integracije. To
znači da su one reprezentanti programa i interesa različitih društvenih slojeva. U
svojoj konkurentskoj ulozi omogućuje nadmetanje nositelja određenih programa, a u
integracijsko djeluju radi postizanja ravnoteže u funkcioniranju političkog sustava.
One se pojavljuju u Engleskoj potkraj 17. stoljeća (s pojavom građanskog staleža),
ali smisao stranačkog djelovanja dobivaju u 19. stoljeću povećanjem broja sudionika
u obnašanju vlasti (širenje izbornog prava).

Konzervativne stranke[uredi | uredi kôd]

Konzervativne stranke predstavljaju određeni način razumijevanja čovjeka u povijesti

i čovjekova djelovanja u obliku protukretanja. Temelje se na
ideologiji konzervativizma kojoj su glavne karakteristike protivljenje modernizaciji i
revolucijama te zagovaranje stabilnosti poretka i oslonac na tradiciju. Njihovi se
programi ne zadržavaju samo na području politike nego su čak i važniji u području
kulture, gdje zastupaju tradicionalističko mišljenje. To je, zapravo, ideologija kojoj je
cilj očuvanje reda i mira na račun društvene jednakosti i osobnih sloboda. Danas su
to najčešće desničarske stranke.
Obilježja konzervativizma[uredi | uredi kôd]
Kako je konzervativizam nastajao kao reakcija na revolucionarna događanja,
osnovna su mu obilježja:

 Poziv na ispunjenje legitimnoga postojećeg socijalnog poretka.

 Poziv na priznavanje postojećih ustanova kao poziv na prihvaćanje mudrosti
prethodnih naraštaja.
 Zajednica je iznad pojedinca, a ljudska se prava i slobode izvode iz njihovih
dužnosti prema uspostavljenoj hijerarhiji.

Liberalne stranke[uredi | uredi kôd]

Liberalne stranke nastaju kao pokret građanstva protiv stalnih ograničenja življenja i
neograničene vlasti vladara. Načelom napretka traži se sloboda i pravo. U programu
tih stranaka očituje se tri sastavnice:
  Filozofsko-duhovni temelj – Ideja slobodne osobe i vjere u um i razum.
 Načela moderne demokracije – Suverenitet naroda, dioba vlasti, skup ljudskih i
građanskih prava i sloboda, legitimitet.
 Gospodarski temelji – Privatno vlasništvo, slobodna konkurencija, tržišno
gospodarstvo.

Socijaldemokratske stranke[uredi | uredi kôd]

Socijaldemokratske stranke utemeljuju sastavnice političkog djelovanja

produbljivanjem političke demokracije i socijalnih sadržaja. Svoje ciljeve postižu
reformističkim metodama. Pojam reformizma oznaka je socijaldemokracije europskih
zemalja (Njemačke, Austrije, Velike Britanije). Nastanak i razvoj socijaldemokracije
najlakše se prati kroz povijest njemačkih socijaldemokratskih partija.
Njemačka socijaldemokracija[uredi | uredi kôd]
Njemačka socijaldemokracija od 1848. godine, kada je osnovana Opća njemačka
radnička udruga s čistim socijalnim programom, sadržava raspon koncepcija
demokratskog socijalizma i reformizma, a završava revolucionarnim komunističkim
programom (1914.) Putem nekoliko frakcijskih ogranaka od 1914. do 1933. stvara
se Nacionalistička partija s izrazitim totalitarnim programom. Prekidom od 1933.
do 1945. socijaldemokracija gubi kontinuitet, da bi se 1946. razgraničenjem
socijaldemokrata i komunista postavili temelji doktrine demokratskog socijalizma.
Godine 1951., ustanovljenjem socijalističke internacionale, sasvim je napušten
revolucionarni marksistički koncept u korist socijaldemokracije s temeljnim
vrijednostima – slobodom, ravnopravnošću i solidarnošću.

Demokršćanske stranke[uredi | uredi kôd]

Demokršćanske stranke su utemeljene na socijalnom kršćanskom nauku, točnije na

nauku Katoličke crkve od 1891. do 1991., u kojem su osnovne vrijednosti čovjek i
njegovo dostojanstvo. Bazirajući se na čovjekovim slobodama, ograničenja se
postavljaju unutar poruka iz evanđelja i nasuprot marksističkom načelu „zajedničkih
dobara“, totalitarne kolektivnosti i liberalističkih osobnih probitaka koji isključuju
solidarnost.
Kategorije: 

 Politika
 Političke stranke
 Ova stranica posljednji je put uređivana 19. prosinca 2021. u 20:00.
 Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima; mogu se
primjenjivati i dodatni uvjeti. Pogledajte Uvjete upotrebe za detalje.

 Zaštita privatnosti

 Impresum

 Odricanje od odgovornosti

 Prikaz za mobilne uređaje

  Razvojni programeri

 Statistika

 Izjava o kolačićima

Prijeđi na sadržaj

Uključi / isključi bočnu traku

Traži Kreni

 Stvori račun
Osobni alati



Contents hide

Početak

Konzervativne stranke

Sadržaj cjeline Konzervativne stranke

Obilježja konzervativizma

Liberalne stranke
 

Socijaldemokratske stranke

Sadržaj cjeline Socijaldemokratske stranke

Njemačka socijaldemokracija

Demokršćanske stranke

Politička stranka
135 jezika

 Stranica
 Razgovor
 Čitaj
 Uredi
 Uredi kôd
 Vidi povijest

Politička stranka je skupina ljudi koji se udružuju radi cjelovitog nastupa u društvu.
Političke stranke obično se svrstavaju u smjerove koje zauzimaju glede socijalnih i
ekonomskih pogleda, na sljedeće smjerove: lijevo, centar, desno. Postoje i također i
stranke koje se opisivaju kao krajnje lijeve, lijevo-centar, desno-centar, krajnje
desne. Mnoge stranke nastale su kao odgovor na društvena zbivanja kroz povijesni
razvoj neke zemlje.

Max Weber
Pojam političkih stranaka obuhvaća interesne političke organizacije koje u
demokratskom sustavu imaju zadaću reprezentacije, konkurencije i integracije. To
znači da su one reprezentanti programa i interesa različitih društvenih slojeva. U
svojoj konkurentskoj ulozi omogućuje nadmetanje nositelja određenih programa, a u
integracijsko djeluju radi postizanja ravnoteže u funkcioniranju političkog sustava.
One se pojavljuju u Engleskoj potkraj 17. stoljeća (s pojavom građanskog staleža),
ali smisao stranačkog djelovanja dobivaju u 19. stoljeću povećanjem broja sudionika
u obnašanju vlasti (širenje izbornog prava).

Konzervativne stranke[uredi | uredi kôd]

Konzervativne stranke predstavljaju određeni način razumijevanja čovjeka u povijesti

i čovjekova djelovanja u obliku protukretanja. Temelje se na
ideologiji konzervativizma kojoj su glavne karakteristike protivljenje modernizaciji i
revolucijama te zagovaranje stabilnosti poretka i oslonac na tradiciju. Njihovi se
programi ne zadržavaju samo na području politike nego su čak i važniji u području
kulture, gdje zastupaju tradicionalističko mišljenje. To je, zapravo, ideologija kojoj je
cilj očuvanje reda i mira na račun društvene jednakosti i osobnih sloboda. Danas su
to najčešće desničarske stranke.
Obilježja konzervativizma[uredi | uredi kôd]
Kako je konzervativizam nastajao kao reakcija na revolucionarna događanja,
osnovna su mu obilježja:

 Poziv na ispunjenje legitimnoga postojećeg socijalnog poretka.

 Poziv na priznavanje postojećih ustanova kao poziv na prihvaćanje mudrosti
prethodnih naraštaja.
 Zajednica je iznad pojedinca, a ljudska se prava i slobode izvode iz njihovih
dužnosti prema uspostavljenoj hijerarhiji.

Liberalne stranke[uredi | uredi kôd]

Liberalne stranke nastaju kao pokret građanstva protiv stalnih ograničenja življenja i
neograničene vlasti vladara. Načelom napretka traži se sloboda i pravo. U programu
tih stranaka očituje se tri sastavnice:

 Filozofsko-duhovni temelj – Ideja slobodne osobe i vjere u um i razum.

 Načela moderne demokracije – Suverenitet naroda, dioba vlasti, skup ljudskih i
građanskih prava i sloboda, legitimitet.
 Gospodarski temelji – Privatno vlasništvo, slobodna konkurencija, tržišno
gospodarstvo.

Socijaldemokratske stranke[uredi | uredi kôd]

Socijaldemokratske stranke utemeljuju sastavnice političkog djelovanja

produbljivanjem političke demokracije i socijalnih sadržaja. Svoje ciljeve postižu
reformističkim metodama. Pojam reformizma oznaka je socijaldemokracije europskih
zemalja (Njemačke, Austrije, Velike Britanije). Nastanak i razvoj socijaldemokracije
najlakše se prati kroz povijest njemačkih socijaldemokratskih partija.
Njemačka socijaldemokracija[uredi | uredi kôd]
Njemačka socijaldemokracija od 1848. godine, kada je osnovana Opća njemačka
radnička udruga s čistim socijalnim programom, sadržava raspon koncepcija
demokratskog socijalizma i reformizma, a završava revolucionarnim komunističkim
programom (1914.) Putem nekoliko frakcijskih ogranaka od 1914. do 1933. stvara
se Nacionalistička partija s izrazitim totalitarnim programom. Prekidom od 1933.
do 1945. socijaldemokracija gubi kontinuitet, da bi se 1946. razgraničenjem
socijaldemokrata i komunista postavili temelji doktrine demokratskog socijalizma.
Godine 1951., ustanovljenjem socijalističke internacionale, sasvim je napušten
revolucionarni marksistički koncept u korist socijaldemokracije s temeljnim
vrijednostima – slobodom, ravnopravnošću i solidarnošću.

Demokršćanske stranke[uredi | uredi kôd]

Demokršćanske stranke su utemeljene na socijalnom kršćanskom nauku, točnije na

nauku Katoličke crkve od 1891. do 1991., u kojem su osnovne vrijednosti čovjek i
njegovo dostojanstvo. Bazirajući se na čovjekovim slobodama, ograničenja se
postavljaju unutar poruka iz evanđelja i nasuprot marksističkom načelu „zajedničkih
dobara“, totalitarne kolektivnosti i liberalističkih osobnih probitaka koji isključuju
solidarnost.
Kategorije: 

 Politika
 Političke stranke
 Ova stranica posljednji je put uređivana 19. prosinca 2021. u 20:00.
 Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima; mogu se
primjenjivati i dodatni uvjeti. Pogledajte Uvjete upotrebe za detalje.

 Zaštita privatnosti

 Impresum

 Odricanje od odgovornosti

 Prikaz za mobilne uređaje

 Razvojni programeri

 Statistika

 Izjava o kolačićima


Prijeđi na sadržaj

Uključi / isključi bočnu traku

Traži Kreni

 Stvori račun
Osobni alati


Contents hide

Početak

Konzervativne stranke

Sadržaj cjeline Konzervativne stranke

Obilježja konzervativizma

Liberalne stranke

Socijaldemokratske stranke

Sadržaj cjeline Socijaldemokratske stranke

Njemačka socijaldemokracija


 Demokršćanske stranke

Politička stranka
135 jezika
 Stranica
 Razgovor
 Čitaj
 Uredi
 Uredi kôd
 Vidi povijest
Politička stranka je skupina ljudi koji se udružuju radi cjelovitog nastupa u društvu.
Političke stranke obično se svrstavaju u smjerove koje zauzimaju glede socijalnih i
ekonomskih pogleda, na sljedeće smjerove: lijevo, centar, desno. Postoje i također i
stranke koje se opisivaju kao krajnje lijeve, lijevo-centar, desno-centar, krajnje
desne. Mnoge stranke nastale su kao odgovor na društvena zbivanja kroz povijesni
razvoj neke zemlje.

Max Weber

Pojam političkih stranaka obuhvaća interesne političke organizacije koje u

demokratskom sustavu imaju zadaću reprezentacije, konkurencije i integracije. To
znači da su one reprezentanti programa i interesa različitih društvenih slojeva. U
svojoj konkurentskoj ulozi omogućuje nadmetanje nositelja određenih programa, a u
integracijsko djeluju radi postizanja ravnoteže u funkcioniranju političkog sustava.
One se pojavljuju u Engleskoj potkraj 17. stoljeća (s pojavom građanskog staleža),
ali smisao stranačkog djelovanja dobivaju u 19. stoljeću povećanjem broja sudionika
u obnašanju vlasti (širenje izbornog prava).

Konzervativne stranke[uredi | uredi kôd]

Konzervativne stranke predstavljaju određeni način razumijevanja čovjeka u povijesti
i čovjekova djelovanja u obliku protukretanja. Temelje se na
ideologiji konzervativizma kojoj su glavne karakteristike protivljenje modernizaciji i
revolucijama te zagovaranje stabilnosti poretka i oslonac na tradiciju. Njihovi se
programi ne zadržavaju samo na području politike nego su čak i važniji u području
kulture, gdje zastupaju tradicionalističko mišljenje. To je, zapravo, ideologija kojoj je
cilj očuvanje reda i mira na račun društvene jednakosti i osobnih sloboda. Danas su
to najčešće desničarske stranke.
Obilježja konzervativizma[uredi | uredi kôd]
Kako je konzervativizam nastajao kao reakcija na revolucionarna događanja,
osnovna su mu obilježja:

 Poziv na ispunjenje legitimnoga postojećeg socijalnog poretka.

 Poziv na priznavanje postojećih ustanova kao poziv na prihvaćanje
mudrosti prethodnih naraštaja.
 Zajednica je iznad pojedinca, a ljudska se prava i slobode izvode iz
njihovih dužnosti prema uspostavljenoj hijerarhiji.

Liberalne stranke[uredi | uredi kôd]

Liberalne stranke nastaju kao pokret građanstva protiv stalnih ograničenja življenja i
neograničene vlasti vladara. Načelom napretka traži se sloboda i pravo. U programu
tih stranaka očituje se tri sastavnice:

 Filozofsko-duhovni temelj – Ideja slobodne osobe i vjere u um i razum.

 Načela moderne demokracije – Suverenitet naroda, dioba vlasti, skup
ljudskih i građanskih prava i sloboda, legitimitet.
 Gospodarski temelji – Privatno vlasništvo, slobodna konkurencija, tržišno
gospodarstvo.

Socijaldemokratske stranke[uredi | uredi kôd]

Socijaldemokratske stranke utemeljuju sastavnice političkog djelovanja
produbljivanjem političke demokracije i socijalnih sadržaja. Svoje ciljeve postižu
reformističkim metodama. Pojam reformizma oznaka je socijaldemokracije europskih
zemalja (Njemačke, Austrije, Velike Britanije). Nastanak i razvoj socijaldemokracije
najlakše se prati kroz povijest njemačkih socijaldemokratskih partija.
Njemačka socijaldemokracija[uredi | uredi kôd]
Njemačka socijaldemokracija od 1848. godine, kada je osnovana Opća njemačka
radnička udruga s čistim socijalnim programom, sadržava raspon koncepcija
demokratskog socijalizma i reformizma, a završava revolucionarnim komunističkim
programom (1914.) Putem nekoliko frakcijskih ogranaka od 1914. do 1933. stvara
se Nacionalistička partija s izrazitim totalitarnim programom. Prekidom od 1933.
do 1945. socijaldemokracija gubi kontinuitet, da bi se 1946. razgraničenjem
socijaldemokrata i komunista postavili temelji doktrine demokratskog socijalizma.
Godine 1951., ustanovljenjem socijalističke internacionale, sasvim je napušten
revolucionarni marksistički koncept u korist socijaldemokracije s temeljnim
vrijednostima – slobodom, ravnopravnošću i solidarnošću.

Demokršćanske stranke[uredi | uredi kôd]

Demokršćanske stranke su utemeljene na socijalnom kršćanskom nauku, točnije na
nauku Katoličke crkve od 1891. do 1991., u kojem su osnovne vrijednosti čovjek i
njegovo dostojanstvo. Bazirajući se na čovjekovim slobodama, ograničenja se
postavljaju unutar poruka iz evanđelja i nasuprot marksističkom načelu „zajedničkih
dobara“, totalitarne kolektivnosti i liberalističkih osobnih probitaka koji isključuju
solidarnost.
Kategorije: 
 Politika
 Političke stranke
 Ova stranica posljednji je put uređivana 19. prosinca 2021. u 20:00.
 Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima; mogu se
primjenjivati i dodatni uvjeti. Pogledajte Uvjete upotrebe za detalje.
 Zaštita privatnosti

 Impresum

 Odricanje od odgovornosti

 Prikaz za mobilne uređaje

 Razvojni programeri

 Statistika

 Izjava o kolačićima

Prijeđi na sadržaj

Uključi / isključi bočnu traku

Traži Kreni

 Stvori račun
Osobni alati



Contents hide

Početak

Konzervativne stranke
 Sadržaj cjeline Konzervativne stranke

Obilježja konzervativizma

Liberalne stranke

Socijaldemokratske stranke

Sadržaj cjeline Socijaldemokratske stranke

Njemačka socijaldemokracija

Demokršćanske stranke

Politička stranka
135 jezika

 Stranica
 Razgovor
 Čitaj
 Uredi
 Uredi kôd
 Vidi povijest

Politička stranka je skupina ljudi koji se udružuju radi cjelovitog nastupa u društvu.
Političke stranke obično se svrstavaju u smjerove koje zauzimaju glede socijalnih i
ekonomskih pogleda, na sljedeće smjerove: lijevo, centar, desno. Postoje i također i
stranke koje se opisivaju kao krajnje lijeve, lijevo-centar, desno-centar, krajnje
desne. Mnoge stranke nastale su kao odgovor na društvena zbivanja kroz povijesni
razvoj neke zemlje.
Max Weber

Pojam političkih stranaka obuhvaća interesne političke organizacije koje u

demokratskom sustavu imaju zadaću reprezentacije, konkurencije i integracije. To
znači da su one reprezentanti programa i interesa različitih društvenih slojeva. U
svojoj konkurentskoj ulozi omogućuje nadmetanje nositelja određenih programa, a u
integracijsko djeluju radi postizanja ravnoteže u funkcioniranju političkog sustava.
One se pojavljuju u Engleskoj potkraj 17. stoljeća (s pojavom građanskog staleža),
ali smisao stranačkog djelovanja dobivaju u 19. stoljeću povećanjem broja sudionika
u obnašanju vlasti (širenje izbornog prava).

Konzervativne stranke[uredi | uredi kôd]

Konzervativne stranke predstavljaju određeni način razumijevanja čovjeka u povijesti

i čovjekova djelovanja u obliku protukretanja. Temelje se na
ideologiji konzervativizma kojoj su glavne karakteristike protivljenje modernizaciji i
revolucijama te zagovaranje stabilnosti poretka i oslonac na tradiciju. Njihovi se
programi ne zadržavaju samo na području politike nego su čak i važniji u području
kulture, gdje zastupaju tradicionalističko mišljenje. To je, zapravo, ideologija kojoj je
cilj očuvanje reda i mira na račun društvene jednakosti i osobnih sloboda. Danas su
to najčešće desničarske stranke.
Obilježja konzervativizma[uredi | uredi kôd]
Kako je konzervativizam nastajao kao reakcija na revolucionarna događanja,
osnovna su mu obilježja:

 Poziv na ispunjenje legitimnoga postojećeg socijalnog poretka.

 Poziv na priznavanje postojećih ustanova kao poziv na prihvaćanje mudrosti
prethodnih naraštaja.
 Zajednica je iznad pojedinca, a ljudska se prava i slobode izvode iz njihovih
dužnosti prema uspostavljenoj hijerarhiji.

Liberalne stranke[uredi | uredi kôd]

Liberalne stranke nastaju kao pokret građanstva protiv stalnih ograničenja življenja i
neograničene vlasti vladara. Načelom napretka traži se sloboda i pravo. U programu
tih stranaka očituje se tri sastavnice:
  Filozofsko-duhovni temelj – Ideja slobodne osobe i vjere u um i razum.
 Načela moderne demokracije – Suverenitet naroda, dioba vlasti, skup ljudskih i
građanskih prava i sloboda, legitimitet.
 Gospodarski temelji – Privatno vlasništvo, slobodna konkurencija, tržišno
gospodarstvo.

Socijaldemokratske stranke[uredi | uredi kôd]

Socijaldemokratske stranke utemeljuju sastavnice političkog djelovanja

produbljivanjem političke demokracije i socijalnih sadržaja. Svoje ciljeve postižu
reformističkim metodama. Pojam reformizma oznaka je socijaldemokracije europskih
zemalja (Njemačke, Austrije, Velike Britanije). Nastanak i razvoj socijaldemokracije
najlakše se prati kroz povijest njemačkih socijaldemokratskih partija.
Njemačka socijaldemokracija[uredi | uredi kôd]
Njemačka socijaldemokracija od 1848. godine, kada je osnovana Opća njemačka
radnička udruga s čistim socijalnim programom, sadržava raspon koncepcija
demokratskog socijalizma i reformizma, a završava revolucionarnim komunističkim
programom (1914.) Putem nekoliko frakcijskih ogranaka od 1914. do 1933. stvara
se Nacionalistička partija s izrazitim totalitarnim programom. Prekidom od 1933.
do 1945. socijaldemokracija gubi kontinuitet, da bi se 1946. razgraničenjem
socijaldemokrata i komunista postavili temelji doktrine demokratskog socijalizma.
Godine 1951., ustanovljenjem socijalističke internacionale, sasvim je napušten
revolucionarni marksistički koncept u korist socijaldemokracije s temeljnim
vrijednostima – slobodom, ravnopravnošću i solidarnošću.

Demokršćanske stranke[uredi | uredi kôd]

Demokršćanske stranke su utemeljene na socijalnom kršćanskom nauku, točnije na

nauku Katoličke crkve od 1891. do 1991., u kojem su osnovne vrijednosti čovjek i
njegovo dostojanstvo. Bazirajući se na čovjekovim slobodama, ograničenja se
postavljaju unutar poruka iz evanđelja i nasuprot marksističkom načelu „zajedničkih
dobara“, totalitarne kolektivnosti i liberalističkih osobnih probitaka koji isključuju
solidarnost.
Kategorije: 

 Politika
 Političke stranke
 Ova stranica posljednji je put uređivana 19. prosinca 2021. u 20:00.
 Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima; mogu se
primjenjivati i dodatni uvjeti. Pogledajte Uvjete upotrebe za detalje.

 Zaštita privatnosti

 Impresum

 Odricanje od odgovornosti

 Prikaz za mobilne uređaje

  Razvojni programeri

 Statistika

 Izjava o kolačićima

Prijeđi na sadržaj

Uključi / isključi bočnu traku

Traži Kreni

 Stvori račun
Osobni alati



Contents hide

Početak

Konzervativne stranke

Sadržaj cjeline Konzervativne stranke

Obilježja konzervativizma

Liberalne stranke
 

Socijaldemokratske stranke

Sadržaj cjeline Socijaldemokratske stranke

Njemačka socijaldemokracija

Demokršćanske stranke

Politička stranka
135 jezika

 Stranica
 Razgovor
 Čitaj
 Uredi
 Uredi kôd
 Vidi povijest

Politička stranka je skupina ljudi koji se udružuju radi cjelovitog nastupa u društvu.
Političke stranke obično se svrstavaju u smjerove koje zauzimaju glede socijalnih i
ekonomskih pogleda, na sljedeće smjerove: lijevo, centar, desno. Postoje i također i
stranke koje se opisivaju kao krajnje lijeve, lijevo-centar, desno-centar, krajnje
desne. Mnoge stranke nastale su kao odgovor na društvena zbivanja kroz povijesni
razvoj neke zemlje.

Max Weber
Pojam političkih stranaka obuhvaća interesne političke organizacije koje u
demokratskom sustavu imaju zadaću reprezentacije, konkurencije i integracije. To
znači da su one reprezentanti programa i interesa različitih društvenih slojeva. U
svojoj konkurentskoj ulozi omogućuje nadmetanje nositelja određenih programa, a u
integracijsko djeluju radi postizanja ravnoteže u funkcioniranju političkog sustava.
One se pojavljuju u Engleskoj potkraj 17. stoljeća (s pojavom građanskog staleža),
ali smisao stranačkog djelovanja dobivaju u 19. stoljeću povećanjem broja sudionika
u obnašanju vlasti (širenje izbornog prava).

Konzervativne stranke[uredi | uredi kôd]

Konzervativne stranke predstavljaju određeni način razumijevanja čovjeka u povijesti

i čovjekova djelovanja u obliku protukretanja. Temelje se na
ideologiji konzervativizma kojoj su glavne karakteristike protivljenje modernizaciji i
revolucijama te zagovaranje stabilnosti poretka i oslonac na tradiciju. Njihovi se
programi ne zadržavaju samo na području politike nego su čak i važniji u području
kulture, gdje zastupaju tradicionalističko mišljenje. To je, zapravo, ideologija kojoj je
cilj očuvanje reda i mira na račun društvene jednakosti i osobnih sloboda. Danas su
to najčešće desničarske stranke.
Obilježja konzervativizma[uredi | uredi kôd]
Kako je konzervativizam nastajao kao reakcija na revolucionarna događanja,
osnovna su mu obilježja:

 Poziv na ispunjenje legitimnoga postojećeg socijalnog poretka.

 Poziv na priznavanje postojećih ustanova kao poziv na prihvaćanje mudrosti
prethodnih naraštaja.
 Zajednica je iznad pojedinca, a ljudska se prava i slobode izvode iz njihovih
dužnosti prema uspostavljenoj hijerarhiji.

Liberalne stranke[uredi | uredi kôd]

Liberalne stranke nastaju kao pokret građanstva protiv stalnih ograničenja življenja i
neograničene vlasti vladara. Načelom napretka traži se sloboda i pravo. U programu
tih stranaka očituje se tri sastavnice:

 Filozofsko-duhovni temelj – Ideja slobodne osobe i vjere u um i razum.

 Načela moderne demokracije – Suverenitet naroda, dioba vlasti, skup ljudskih i
građanskih prava i sloboda, legitimitet.
 Gospodarski temelji – Privatno vlasništvo, slobodna konkurencija, tržišno
gospodarstvo.

Socijaldemokratske stranke[uredi | uredi kôd]

Socijaldemokratske stranke utemeljuju sastavnice političkog djelovanja

produbljivanjem političke demokracije i socijalnih sadržaja. Svoje ciljeve postižu
reformističkim metodama. Pojam reformizma oznaka je socijaldemokracije europskih
zemalja (Njemačke, Austrije, Velike Britanije). Nastanak i razvoj socijaldemokracije
najlakše se prati kroz povijest njemačkih socijaldemokratskih partija.
Njemačka socijaldemokracija[uredi | uredi kôd]
Njemačka socijaldemokracija od 1848. godine, kada je osnovana Opća njemačka
radnička udruga s čistim socijalnim programom, sadržava raspon koncepcija
demokratskog socijalizma i reformizma, a završava revolucionarnim komunističkim
programom (1914.) Putem nekoliko frakcijskih ogranaka od 1914. do 1933. stvara
se Nacionalistička partija s izrazitim totalitarnim programom. Prekidom od 1933.
do 1945. socijaldemokracija gubi kontinuitet, da bi se 1946. razgraničenjem
socijaldemokrata i komunista postavili temelji doktrine demokratskog socijalizma.
Godine 1951., ustanovljenjem socijalističke internacionale, sasvim je napušten
revolucionarni marksistički koncept u korist socijaldemokracije s temeljnim
vrijednostima – slobodom, ravnopravnošću i solidarnošću.

Demokršćanske stranke[uredi | uredi kôd]

Demokršćanske stranke su utemeljene na socijalnom kršćanskom nauku, točnije na

nauku Katoličke crkve od 1891. do 1991., u kojem su osnovne vrijednosti čovjek i
njegovo dostojanstvo. Bazirajući se na čovjekovim slobodama, ograničenja se
postavljaju unutar poruka iz evanđelja i nasuprot marksističkom načelu „zajedničkih
dobara“, totalitarne kolektivnosti i liberalističkih osobnih probitaka koji isključuju
solidarnost.
Kategorije: 

 Politika
 Političke stranke
 Ova stranica posljednji je put uređivana 19. prosinca 2021. u 20:00.
 Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima; mogu se
primjenjivati i dodatni uvjeti. Pogledajte Uvjete upotrebe za detalje.

 Zaštita privatnosti

 Impresum

 Odricanje od odgovornosti

 Prikaz za mobilne uređaje

 Razvojni programeri

 Statistika

 Izjava o kolačićima