KRIMINALISTIKA

( KRIMINALISTIýKA METODIKA i TAKTIKA)

SADRŽAJ

1. POJAM I PODJELA KRIMINALITETA

2. OKOLNOSTI KOJE UTJEýU NA KRIMINALITET

3. KRIMINOLOGIJA I KRIMINALISTIKA

4. OTKRIVANJE I RAZJAŠNJAVANJE KAZNENOG

DJELA/DOGAĈAJA

5. NAýIN I VRSTE SAZNANJA ZA KAZNENO DJELO

6. AKTIVNOSTI OUP-a,PO SAZNANJU ZA KAZNENO DJELO

7. PRVE HITNE MJERE NAKON SAZNANJA ZA KAZNENO DJELO

8. OSIGURANJE MJESTA DOGAĈAJA

9. OûEVID

10. ZAPISNIK O OûEVIDU

11. INDICIJI U KRIMINALISTIýKOM ISTRAŽIVANJU

12. PRETRAGA

13. PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA

14. OBAVIJESNI RAZGOVORI

1. POJAM I PODJELA KRIMINALITETA

-Besklasno društvo upotrebljavalo je prisilne mjere kao što su izgon, krvna

osveta i otkup.

-Rastom proizvodnih snaga nastale su promjene meÿu ljudima.

-Pojavilo se privatno vlasništvo, društvo se podjelilo u klase i poþele su nastajati

države s razliþitim ekonomskim i društvenim strukturama.

-U svim državama javljaju se pojedinci ili grupe koji su kršili red u državi.

-Država je reagirala na kršenja opasna za državu kaznenim sankcijama.

-Pojavu takvog ponašanja zovemo kriminalitet

-Rijeþ kriminalitet potjeþe od latinske rijeþi KRIMEN (crimen)-zloþin

-Kada govorimo o zloþinu ili zlodjelu obiþno mislimo na dio kriminaliteta

koji oobuhvaüa teška KD-a (ubojstva, pljaþke, silovanja i sl.) dok su u pojmu
kriminaliteta sadržana i druga manje opasna KD-a (kraÿe, teške kraÿe, prijevare
i sl.)

-Ako govorimo o pojavi KD-a onda kažemo da govorimo o kriminalitetu.

Pojam zloþina u razliþitim društvima bio je razliþit. Tako npr.ubojstvo roba nije
se smatralo zloþinom, dok se zloþincem smatralo muškarca što je legao s
djevicom koja je pripadala kralju.

Oblici kriminaliteta mijenjali su se u svim društvenim formacijama i samo su

neki ostali do danas isti npr. kraÿa, silovanje, razbojništvo, prijevara.
Ovisno o društveno ekonomskim odnosima i njihovim odnosima i
promjenama nastajali su novi oblici kriminaliteta i nestajali stari.

OUP prouþavaju kriminalitet s razliþitih aspekata, a ovisno o svrsi stavljao se u

odreÿeni prostor. Tako govorimo o:
-meÿunarodnom kriminalitetu
-kriminalitetu u RH
-kriminalitetu u Županiji
-kriminalitetu u Gradu
-kriminalitetu u Opüini
Kriminalitet poþinjen na odreÿenom prostoru usporeÿujemo sa proteklim
razdobljima pa ga možemo i prognozirati. Analitiþkim praüenjem prostorno i
vremenski.
-Kad je broj veüi u odnosu na promatrano razdoblje govorimo o PORASTU,
kad je manji govorimo o PADU kriminaliteta.
Tu pojavu zovemo kretanje kriminaliteta, na njemu se temelji predkazivanje
kakav üe biti kriminalitet iduüe godine.
Kad govorimo o kriminalitetu mislimo na ona KD-a koja su otkrivena, nama
poznata-POZNATI KRIMINALITET.
Postoji i neotkriveni nama nepoznati(NN) npr. graÿani propustili prijaviti
KD.
Tada govorimo o prikrivenom kriminalitetu ili tamna brojka kriminaliteta.
Koliko je takvog možemo samo pretpostaviti.

Poznati kriminalitet djelimo na:

a) istraženi
b) neistraženi

istraženi-poþinitelj poznat (odmah po prijavi ili naknadno otkriven)

neistraženi-poþinitelj nepoznat

Ako kriminalitet analiziramo s aspekta poþinitelja koji ga vrše možemo

podijeliti na:
-maloljetniþki kriminalitet
-povratniþki kriminalitet
-meÿunarodni kriminalitet

Prema potrebama prouþavanja kriminalitet djelimo na:

a) opüi (klasiþni) kriminalitet
b) gospodarski kriminalitet
c) organizirani kriminalitet
d) kriminalitet droga

a)Opüi kriminalitet predstavlja zbroj KD-a koji su uþinjeni protiv života i tijela
graÿana, njihove i državne imovine te imaju klasiþne oblike (ubojstva, provale,
paljevine, razbojništva, kraÿe, itd.).
Karakterisitka je da je nastao rano u ljudskoj povijesti.

b)Gospodarski kriminalitet-noviji pojam i obuhvaüa KD-a koja se þine na štetu

državne imovine, i kojeg mogu uþiniti odreÿene osobe (odgovorna osoba,
službena osoba, itd.).
c)Organizirani kriminalitet-noviji pojam i obuhvaüa KD-a koja þine organizirane
grupe kriminalaca na odreÿenom teritoriju jedne ili više država.

d)Kriminalitet droga-noviji pojam i obuhvaüa KD-a koja þine organizirane

grupe i pojedinci stavljanjem u promet opojnih sredstava.

Ovisno o cilju koji ima uþinilac KD- þesto govorimo o IMOVINSKOM I

NEIMOVINSKOM kriminalitetu.
a)kod imovinskog-poþintelj traži imovinsku korist
b)kod neimovinskog-poþinitelja vodi drugi motiv
-namjera kao npr.KD uvreda, tjelesna ozljeda, sabotaža, silovanje itd.

U OUP-a prouþava se kriminalitet odreÿenog razdoblja i prostora, te se

usporeÿuje sa prijašnjim razdobljima da bismo upoznali kriminalitet, njeovo
kretanje, njegovu strukturu i subjekte, kao npr:
-ukupan broj KD-a
-broj opüeg, gospodarskog, organiziranog itd.
-najbrojnije vrste KD-a
-najþešüe oblike izvršenja
-najopasnija društvena KD-a
-broj i oblik KD-a protiv imovine
-istraženost KD-a
-prostornu podjelu kriminaliteta
-poþinitelje KD-a:
a)odraslih
b)maloljetnika
c)poþinitelja-povratnika

Spoznaja o porastu kriminaliteta daje povod za traženje i analiziranje uzroka

porasta kriminaliteta, za uspješno otklanjanje tih uzroka i drugo
sprijeþavanje(preventiva) djelovanje.

Najþešüe zgog potrebe praktiþnosti i preglednosti poznati (otkriveni) kriminalitet

pokazujemo premo sljedeüoj podjeli:
 KRIMINALITET

opüi gospodarski organizirani(droga)

ISTRAŽENI NEISTRAŽENI

kriminalitet maloljetniþki
povratnika kriminalitet

2. OKOLNOSTI KOJE UTJEýU NA KRIMINALITET I

NJEGOVO KRETANJE

Okolnosti koje utjeþu na kriminalitet, njegov porast, pad ili na njegovu strukturu
brojne su i mijenjaju se s društvenim razvojem.

Meÿu znaþajnim okolnostima koje utjeþu na kriminalitet su:

-stupanj socijalne sigurnosti
-ekonomska nejednakost
-suprotnost izmeÿu interesa subjekta i opüih društvenih interesa
-ekonomska nerazvijenost
-nezaposlenost
-promjene životnog standarda
-osobne karakteristike - ne prilagoÿavanje pojedinaca
-okolnosti u porodici
-utjecaj okoline

Osim navedenih okolnosti možemo spomenuti i druge kao što su:

-urbanizacija
-nagli porast motorizacije
-razvoj telekomunikacija

Okolnosti vezane za rad organa unutarnjih poslova:

-ako su uspješni u otkrivanju poþinitelja preventivno djeluju na poþinitelje KD-a
-ako su neuspješni nema prevencije, slobodnije se kriminalci ponašaju
 npr. na neosvijetljenom prostoru ponavljale su se provale u automobile, ali
kad se prostor osvijetlio provale su nestale.
Neosigurana društvena sredstva privlaþe potencijalnog poþinitelja da ih
prisvoji jer su mu ¨pri ruci¨.

Djela su þesto omoguüile same žrtve (ošteüenici).

-npr. - žrtve dopuštaju dok su na odmoru da im se pune poštanski sanduþiüi.
- žrtve ostavljaju stvari(kamere) na plaži dok se kupaju

KRIMINALITET U HRVATSKOJ

Kada u OUP-a prouþavaju kriminalitet i statistiþki ga se prikazuje, misli se na

ona KD-a koja su ti organi obraÿivali i istraživali, neovisno o naþinu saznanja za
KD-a.

MUP svake godine izdaje statistiþki pregled o kriminalitetu za proteklu

godinu i utvrÿuje njegovo kretanje, te ga usporeÿuje sa prethodnim godinama.

Npr. Kretanje kriminaliteta za period od 2001.g. do 2004.g., izgledalo je ovako:

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g.

Ukupno KD 75246 76247 82323 73865
KD s poznatim poþiniteljem 46223 58232 59181 60305
KD s nepoznatim poþiniteljem 29023 18015 23142 13560

Struktura kriminaliteta za navedeno razdoblje:

2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g.

Opüi kriminalitet 38321 41820 46390 39235
Gospodarski kriminalitet 12860 13205 11005 14223
KD protiv sigurnosti 18365 19380 18838 16231
Javnog prometa
KD droga 11860 12330 18990 21005
Organizirani kriminalitet 8005 12221 12860 11960
 Rasprostranjenost kaznenih djela po veüim gradovima:

Grad Ukupno Broj otkrivenih KD-a Broj neriješenih KD-a

Zagreb 65380 40230 25150
Split 47390 29635 17765
Rijeka 51321 32311 19011
Osijek 39430 27420 12010

Uzroci koji privlaþe potencijalne poþinitelje da vrše KD-a su:

-gusta naseljenost
-migracije stanovništva
-koncentracija dobara

Kada se otkriju poþinitelji KD-a jedna od evidencija koja se vodi je i

evidencija povratnika. Ova tabela prikazuje koliko je povratnika meÿu
poþiniteljima KD-a u RH.

Ukupan broj Ranije kažnjavan

osumnjiþenih

jednom dvaput tri i više ukupno

44950
3174 1220 2305 6699

Kriminalitet se prouþava i sa drugih strana, ovisno o uzrocima i ciljevima

spoznaje. Tako se vode evidencije:
-izvršenih razbojništava i razbojniþkih kraÿa
-ukradenih vozila
-pronaÿenih i oduzetih predmeta
-kraÿa i teških kraÿa i dr.
3. KRIMINOLOGIJA I KRIMINALISTIKA

Znanost koja prouþava kriminalitet s razliþitih aspekata zove se

KRIMINOLOGIJA.

Kriminologija prouþava kriminalitet kao:

-negativnu pojavu
-istražuje njegove oblike
-istražuje njegove uzroke okolnosti njegova nastanka
-osebujnosti poþinitelja i uzroke za njihovo kriminalno ponašanje
-traži naþine za njegovo suzbijanje
-prouþava metode i sredstva za uspješno otkrivanje KD-a
-za uspješno istraživanje tih djela
-prouþava postupke pri preodgajanju poþinitelja itd.

Zbog širokog i raznolikog podruþja prouþavanja kriminologije razvile su se

znanstvene grane:
-kriminološka sociologija
-kriminalistika
-psihologija i dr.

POJAM: Kriminalistika je znanost koja prouþava kako suzbiti kriminalitet, bilo

u prevenciji, bilo u represiji.

KRIMINALISTIKU dijelimo na:

-kriminalistiþku taktiku
-kriminalistiþku metodiku
-kriminalistiþku tehniku

Sve su meÿusobno tako povezane da u praktiþnom radu þine nedjeljivu cjelinu.

KRIMINALISTIýKA TAKTIKA- prouþava i uþi taktiku i metode koje su

znaþajne za istraživanje KD-a.
Npr. krim. taktika nas uþi kako obaviti oþevid, pretragu osoba i stana, kako
obaviti obavijesne razgovore i dr.

KRIMINALISTIýKA METODIKA-dopunjuje krim. taktiku tako da uþi i

upozorava na osobitosti i upotrebu metoda
pri otkrivanju i istraživanju pojedine vrste
KD-a (možemo reüi da je krim. Metodika
dio krim. Tehnike.)
KRIMINALISTIýKA TEHNIKA- se bavi prouþavanjem najpogodnijih metoda
s podruþja prirodnih i tehniþkih znanosti,
kako bismo ih upotrijebili za uspješno
suzbijanje kriminaliteta tj. sprjeþavanje,
otkrivanje i istraživanje KD-a.
Npr. -Upotreba novijih dostignuüa znanosti za osiguranje tragova, njihovu
pretragu
-identifikacija osoba i predmeta
-nevidljivi tragovi na mjestu dogaÿaja mogu biti znaþajan dokaz u
kaznenom postupku.

4. OTKRIVANJE I RAZJAŠNJAVANJE KD-a

-PRAVNA OSNOVA

Aktivnost OUP-a pri sprjeþavanju kriminaliteta, osim preventivne uloge,

odvija se u dva pravca:

-otkrivanje kaznenih djela

-rješavanje kaznenih djela

-Tijela državne vlasti i sve pravne osobe dužne su prijaviti KD-a koja se
progone po službenoj dužnosti.

Ta djelatnost odreÿena (nareÿena) Zakonom o kaznenom postupku koji u

þl.177., izmeÿu ostaloga odreÿuje:

-IZVIDI KD-A (ýL.177.)

Ako postoje osnovi sumnje da je poþinjeno KD, a progoni se po

službenoj dužnosti redarstvene vlasti su dužne:

-da se pronaÿe poþinitelj KD-a

-da se poþinitelj ili sudionik ne sakrije ili ne pobjegne
-da se otkriju i osiguraju tragovi KD-a i predmeti koji mogu poslužiti pri
utvrÿivanju þinjenica
-da se prikupe obavijesti koje bi mogle biti od koristi za voÿenje
kaznenog postupka
O poduzimanju nakon prve radnje REDARSTVENE VLASTI üe
obavijestiti državnog odvjetnika u roku 24 sata.

RADI ispunjenja ovih zadataka REDARSTVENE VLASTI mogu:

-tražiti potrebne obavijesti od graÿana

-primijeniti poligrafsko testiranje
-analizirati glas
-obaviti pregled prijevoznog sredstva, osobe i stvari
-nadzirati i ograniþiti kretanje odreÿenih osoba na odreÿenom prostoru
(promatranje, pratnja, blokada, racija, zasjeda i dr.)
-poduzeti mjere utvrÿivanja istovjetnosti osoba i predmeta
-raspisati potragu za osobom i predmetima
-u nazoþnosti odgovorne osobe obaviti pregled odreÿenih objekata i
prostorije državnih tijela
-prikupljati obavijesti uz prikrivanje

IZVIDI- DODATAK

-u prikupljanju obavijesti redarstvene vlasti mogu graÿane ispitivati u

svojstvu okrivljenika, svjedoka ili vještaka
-u prikupljanju obavijesti redarstvene vlasti üe upozoriti osumnjiþenika na
prava, omoguüiti mu da uzme branitelja do 3 sata od kada izjavi da želi
branitelja, isto je i za pretragu stana.

Ako izabrani branitelj ne može doüi treba omoguüiti da uzme branitelja

sa liste dežurnih odvjetnika. Ako branitelj ne doÿe redarstvene vlasti
mogu nastaviti sa radom.

-izvide na hrvatskom pomorskom brodu ili brodu unutarnje plovidbe

provodi zapovjednik broda.
-redarstvene vlasti osobe zateþene na mjestu poþinjenja KD-a mogu
uputiti istražnom sucu ili zadržati do njegova dolaska i to najviše 6 sati.
-redarstvene vlasti mogu radi utvrÿivanje istovjetnosti osumnjiþenika:
-snimati ga
-uzimati otiske prstiju
-a po odobrenju istražnog sudca objaviti osumnjiþenikovu sliku
-od osobe u pritvoru mogu se uzeti bez privole uzorci sline ili dlake
radi analize
5. NAýINI I VRSTE SAZNANJA ZA K.D.

Što je to kaznena prijava?

Kaznena prijava je svaka obavijest bez obzira na to da li je data u

pismenoj ili usmenoj formi, telefonom ili nekako drugaþije (telegrafski,
magnetofonski i sl.) þija je namjera da obavijesti organe progona o postojanju
K.D. za koje se poþinitelj progoni po službenoj dužnosti, tj. o postojanju nekih
okolnosti koje se odnose na takvo K.D. ili poþinitelja pri þemu nije nužno da je
poþinitelj poznat.
ZKP propisuje da su svi državni organi i dr. organizacije dužni prijaviti
K.D. koja se progone po službenoj dužnosti.

Oblici prijava kao i naþini razliþiti su. Ovisno o naþinu prijavljivanja i

obliku prijava postoje:
- usmene prijave
- pismene prijave
- prijave telefonom
- anonimne ili pseudonimne prijave

Najbrojnije su usmene i telefonske prijave. Najþešüe prijavljuju ošteüeni K.D., a

þesto se dogaÿa da prijavljuje graÿanin koji nije ni ošteüen ni oþevidac veü je
saznao od drugih.
Posebnu skupinu þine samoprijave (suprug ubije ženu i dr.).
Anonimne prijave, najþešüe strah od osvete izvršitelja.

PRIMANJE PRIJAVA I POSTUPAK S NJIMA

Po ZKP-a, djelatnici OUP-a dužni su zaprimiti svaku prijavu i pri tom

upozoriti prijavitelja na posljedice lažne prijave.
Prilikom prijama graÿanina moramo mu omoguüiti:
- da kaže što se dogodilo
- graÿanin može biti uznemiren
- kada kaže ukratko, moramo uüi u razgovor radi pojedinosti
- važno je slušati prijavitelja
- pomoüi pitanjima graÿaninu kako bi prijavu precizirali
Od graÿanina pokušavamo saznati:
- što se uopüe dogodilo
- toþno vrijeme izvršenja djela
- toþno mjesto izvršenja djela
- sredstvo izvršenja djela
- motiv za djelo
- tko je poþinitelj?

Takoÿer od graÿanina pokušavamo saznati je li mjesto dogaÿaja

izmjenjeno, ako je, što i tko je izmjenio.
Kada sve ovo þujemo od graÿanina, poþinjemo pisati zapisnik o
zaprimanju kaznene prijave.
Sadržaj prijave mora što vjerodostojnije registrirati izjavu graÿanina.
Prilikom prijavljivanja stvara se odreÿen odnos izmeÿu prijavitelja i
o.s.o.-e, a bit je zadobiti povjerenje.

U nekim sluþajevima prijava obuhvaüa i druga podruþja, npr. privredni

kriminalitet, maloljetniþki kriminalitet i dr., gdje je potrebno ukljuþiti struþne
djelatnike, a prijavitelja zamolimo da sam diktira direktno na zapisnik.
Važno je paziti da na prijavitelja ne djelujemo sugestivno. Neke su osobe
povodljive i podliježu utjecaju. Npr. "Nije li poþinitelj imao smeÿi šešir?".
Prijavitelj misli da mi znamo i u pravilu üe potvrdno odgovoriti.

Ponekad üemo zaprimiti prijavu koja seže u intimni život prijavitelja

(seksualni delikti). U tim situacijama potrebno je:
- ostaviti dojam da njegov sluþaj za nas nije ništa novo
- da smo navikli otkrivati i rješavati takve sluþajeve
- ako prijavu treba zaprimiti mlada o.s.o.-a preporuþiti da to uþini starija o.s.o.-a
- ako nema starije o.s.o.-e treba odraditi taktiþki i s razumijevanjem

Ponekad graÿanin koji doÿe prijaviti želi ostati anoniman (nekad postoje
opravdani razlozi kao strah od osvete, susjed, suradnik i dr.). Graÿanin želi
prijaviti, a sebi ne želi stvoriti posljedice, tada üemo tu prijavu uzeti kao
informaciju za buduüi kazneni postupak. Ne zaprimamo kaznenu prijavu, veü
pišemo bilješku o zaprimanju kaznene prijave bez podataka o prijavitelju.
Graÿaninu to možemo obeüati osim u sluþaju da üe graÿanin biti znaþajan
svjedok u kaznenom postupku.

Usmene prijave graÿani daju o.s.o.-i na ulici. Ovlaštena službena osoba üe

uzeti podatke prijavitelja i sadržaj prijave evidentirati u blok, a dolaskom u
postaju sastaviti službenu zabilješku o zaprimanju usmene kaznene prijave.
 Važno je graÿaninu objasniti što üemo poduzeti po njegovoj prijavi, a ako
je hitno za postupanje, upoznati dežurnu službu i organizirati postupanje po
prijavi.

Kada je prijava predana putem telefona o.s.o. o tome üe sastaviti službenu

zabilješku o zaprimanju usmene prijave.

Graÿaninu moramo dati upute kako da se ponaša poradi:

- zaštite svoga života
- kako da se oþuvaju tragovi
- kako da postupa do prvih mjera od strane OUP-a

Važno je voditi raþuna da saznamo:

- kako najkraüim putem doüi do njega da u odluþnim trenucima ne lutamo i dugo
ga ne tražimo
- savjeti koje dajemo graÿaninu moraju biti jasni i odluþni, npr. "Odmah svi
napustite stan, otvorite sve prostore i vrata, a predmet koji spominjete (paket iz
kojeg se þuje tik-tak) ostavite u stanu tamo gdje jest i ne dozvolite nikom da
ulazi."
- ili dati upustva kako da se þuvaju tragovi, da se ne unište do našeg dolaska,
npr. "Obitelj se vrati s godišnjeg odmora, naÿe otvoren stan, razbacane stvari,
odmah dajemo upustva da ništa ne diraju."

Anonimne i pseudonimne prijave najþešüe su pismene, a šalju se poštom.

Pošiljatelji žele ostati anonimni (nepoznati).

Prijave što ih zaprimaju OUP-a veoma se razlikuju po sadržaju, pa

ponekad o.s.o. koja i zaprimi ne zna što treba uþiniti.

NPR. I - Stariji graÿani zaborave gdje su novac spremili u strahu od kradljivaca

i prijave Kraÿu novca. Ponekad kroz razgovor osvježimo pamüenje i
sjeti se mjesta gdje je novac spremio.

II.- Neki ošteüeni prijavljuju djelo za koje ni oni ni OUP-a ne znaju o

kakvom se K.D. radi.(Prijavi da mu je netko ispred zgrade odvezao
automobil. U trenutku zaprimanja ne znamo da li se radi o kraÿi ili
oduzimanju motornog vozila, dok se ne ustanove odreÿene okolnosti
npr. pronalazak vozila).

III.- Neupuüen graÿanin - prijavitelji dožive pravi stres dok slušaju

upozorenje šta im se može dogoditi u sluþaju lažne prijave, a poneki
bez pozdrava napuste službene prostorije.
 ýesto puta ošteüeni prijavljuju K.D. i ne kaže tko je poþinitelj iako
pretpostavlja, ali nema dokaza i to krije pred nama. O tome razgovaramo nakon
zaprimanja prijave.
Moramo mu reüi da nam mora pomoüi, da üemo pažljivo postupati s
informacijama, da mu je u interesu da se sluþaj što brže riješi, garantirati mu
diskreciju.

Pojedini graÿani daju lažne prijave. To þine iz razliþitih motiva:

- zbog mržnje
- želje za osvetom
- kako bi izvukli neku korist ili pred nekim opravdali svoj postupak itd.

Najviše lažnih prijava þine pojedinci da prikriju druga K.D.-a. Npr. pronevjeri
novac pa prijavi kraÿu, pljaþku itd.

ýestom prijavljivanju K.D. naginju i duševni bolesnici. Ako doÿu u

službene prostorije ne smijemo dopustiti da budu:
- izloženi podsmjehu
- povod za našu zabavu
Potrebno ih je umiriti i na dostojan naþin uputiti kuüi, a njihov dolazak
evidentirati.

Važno je prilikom zaprimanja prijave odmah poduzimati mjere, prema

prosudbi i to:
- neki put hitne mjere
- neki put najprije prikupiti obavijesti

6. SAZNANJA O KAZNENIM DJELIMA

Aktivnost OUP-a usmjerena je na otkrivanje prikrivenog kriminaliteta, a ta se
djelatnost oþituje u pravovremenom otkrivanju znakova i þinjenica koje ukazuju ili
dokazuju da je uþinjeno K.D.
Postoje razliþiti oblici aktivnosti koji su usmjereni na otkrivanje K.D. od kojih
navodimo neke.

I. A. OPAŽANJE - jedan od znaþajnih izvora saznanja o K.D.-u, o.s.o. pažljivim

promatranjem na svom radnom mjestu ili opüenito u okolini gdje rade i žive.
Opažanje se vrši u pravilu na mjestima:
- gdje je veüa gustoüa kriminaliteta
- gdje se prodaju ukradeni predmeti (razni sajmovi i sl.)
- gdje se sastaju sumnjive osobe itd.
B. OPAŽANJE može se organizirati:
- odreÿenog podruþja
- odreÿenog objekta
- odreÿene osobe

Može biti:
- stalno
- povremeno
- u odreÿene dane
- u odreÿeno vrijeme

C. OPAŽANJE se obavlja u:
- gradovima i dr. mjestima
- veüim turistiþkim i dr. centrima
- na graniþnim prijelazima
- na odreÿenim dijelovima cesta
- na drugim mjestima po potrebi

D. Patroliranje o.s.o.
- kroz redovan rad u sebi sadrži opažanje

II. SIGURNOSNA AKCIJA

- oblik rada o.s.o. þiji je cilj:

a) zaštita ustavom utvrÿenog poretka

b) zaštita života i osobne sigurnosti ljudi i imovine
c) sprjeþavanje i otkrivanje K.D. i prekršaja
d) drugih društveno negativnih pojava

Provodi se:
- temeljem planova
- analitiþkim praüenjem stanja sigurnosti (krim.djela i prekršaja, pojavnih oblika i dr.)
- kakvim metodama u službi
- kojom tehnikom u službi

III. INTERVENCIJA
- o.s.o. svojim prisustvom sprjeþavaju nastanak K.D. , prekršaja i dr.

IV. NADZOR NAD ODREĈENIM POýINITELJIMA K.D.

- obavljaju o.s.o.
- cilj sprijeþiti da te osobe poþine K.D. ili otkriju K.D. koja su poþinile
- osobe pod nadzorom su u pravilu povratnici-recidivisti
- þesto mjenjaju prebivalište, þesto se sele i dr.

V. PRIKUPLJANJE OPERATIVNIH PODATAKA

- prikupljanje podataka da se priprema izvršenje K.D.
- prikupljanje podataka za poþinjena K.D., a koja su ostala prikrivena
- bitna pomoü graÿana

VI. RAZJAŠNJAVANJE K.D.

- izvor saznanja o prikrivenim K.D.
- prilikom pretrage obratiti pažnju i na druge predmete koje ne tražimo, a sumnjivi su
- utvrÿivanjem vlasnika tih predmeta možemo otkriti i dr. K.D.

VII.TEHNIýKA ZAŠTITA
- zaštita odreÿenih prostora
- razliþiti alarmni sistemi
- ugradnja video kamera
- Zakon o minimalnim mjerama zaštite
- þuvarske službe

7. PRVE HITNE MJERE NAKON SAZNANJA ZA KAZNENO

DJELO

Ako postoje osnovi sumnje da je poþinjeno kazneno djelo koje se progoni po

službenoj dužnosti redarstvene vlasti dužne su poduzeti potrebne mjere:

-da se pronaÿe poþinitelj KD-a, da se poþinitelj ne sakrije ili ne pobjegne

-da se otkriju i osiguraju tragovi KD-a i predmeti koji mogu poslužiti kao
dokaz
-da se prikupe obavijesti koje bi mogle biti od koristi za voÿenje kaznenog
postupka

Osim navedenih mjera koje osiguravaju uspješno istraživanje (naprijed

navedeno) OSO mora pri saznanju za KD postupati na naþin ako je potrebno
štiti život graÿana, njegovu i državnu imovinu.

Poþinitelji KD-a ne biraju ni sredstvo ni naþin i ponekad su nasilni i

grubi, što ima za posljedicu duševne i tjelesne boli te prave psihiþke stresove.
Poþinitelji iza sebe ostavljaju teške posljedice:

-teške tjelesne ozljede na žrtvi

-žrtvu vežu
-žrtvu plaše
-žrtvu siluju i td.

ýesto se dogaÿa da žrtva koja prijavljuje KD treba ljeþniþku pomoü ili prve
savjete, jer je još u opasnosti (prijetnje, ucjenjivanje).

Mjere koje OSO poduzima prilikom saznanja za KD ili neposredno nakon

toga imaju svrhu da osiguraju:

-sigurnost graÿana i sigurnost imovine

-uspješno istraživanje KD-a (pronalazak poþinitelja, osiguranje tragova i
dr.)

VRSTE HITNIH MJERA

Koje mjere i njihov sadržaj ovisi o brojnim okolnostima kao što su:

-naþin prijave (telefonom, usmeno, anonimno)

-vrste prijavljenog KD-a
-vrijeme koje je prošlo od djela do saznanja tj.zaprimanje prijave

Za pravilno odluþivanje o hitnim mjerama prilikom prijave telefonom

potrebno je mnogo kriminalistiþkog znanja i iskustva, naroþito kada je graÿanin
koji prijavi veoma:
-uplašen
-zbunjen
-ozlijeÿen
-pijan i sl.

Puno je lakše kada graÿanin osobno pristupi OSO i prijavi dogaÿaj (djelo).
Mjesto dogaÿaja do dolaska OSO ostaje neosigurano.

Za odluþivanje o hitnim mjerama jako je važno:

-mjesto dogaÿaja
-vrijeme koje je prošlo od djela do vremena prijavljivanja
Npr.KD koje je izvršeno u stanu žrtve još "svježe" žrtva stan zakljuþala i
išla prijaviti KD, nego kada je djelo poþinjeno na otvorenom prostoru.

Meÿu hitne mjere i radnje koje OSO mora obaviti kada zaprimi prijavu za
KD ubrajamo:
-procjenu istinitosti prijave
-davanje uputa prijavitelju i pružanje pomoüi
-izlazak na mjesto dogaÿaja, prikupljanje prvih obavijesti i izvješüivanje
-osiguranje mjesta dogaÿaja

Kada graÿanin shvati da je postao žrtva KD-a u pravilu najprije zove 92

(dežurnog u PU).

OSO koja zaprima dojavu mora:

-saslušati graÿanina
-utvrditi o þemu se radi
-pitanja postavljamo naknadno radi dopune
-ako sumnjamo u prijavu postavljamo takva pitanja da sumnju otklonimo
tj. provjerimo prijavu.
-kada prosudimo da je prijava istinita poduzimamo mjere:
a) zamolimo prijavitelja da se drži naših uputa i savjeta
b) ako je potrebna lijeþniþka pomoü istu osigurati tj. omoguüiti pružanje
lijeþniþke pomoüi
c) upozoriti ga da ne mijenja mjesto dogaÿaja
d) kazati da üemo odmah krenuti da što prije stignemo k njemu

Poseban problem su ANONIMNE prijave telefonom. Prijavitelj ne želi dati

svoje podatke a veoma kratko kaže što želi reüi i prekine vezu. Što treba uþiniti?
U svakom sluþaju moramo prijavu provjeriti.
Najmanje sumnje ima kada graÿanin doÿe osobno prijaviti kazneno djelo.

ODLAZAK NA MJESTO DOGAĈAJA

-dolaskom na mjesto dogaÿaja otpadaju sumnje o tome što se dogodilo

-osiguravamo mjesto dogaÿaja da ostane nepromijenjeno te prikupljamo
prve i nužne obavijesti, kako bismo ustanovili:
a) kakvo je KD poþinjeno
b) tko je poþinitelj
 Ako smo o poþinitelju prikupili dovoljno podataka, da bi ga uhitili poduzet
üemo sljedeüe:

-upoznati dežurnu službu

-zatražiti službenog psa
-zatražiti angažiranje helikoptera
-upoznati druge ustrojstvene jedinice
-zatražiti dodatan broj djelatnika na teren

Obratiti pažnju na sumnjive osobe, jer poþinitelj se vraüa na mjesto "zloþina".

Osiguranje mjesta dogaÿaja od velike je važnosti, ali ponekad prije dolaska na
mjesto dogaÿaja OSO dobije obavijest gdje je poþinitelj. Npr. policajcu koji ide
na mjesto dogaÿaja kraÿe novca iz kuüe, ošteüeni kaže da je poþinitelj pijan i
sakrio se u drvarnicu kod susjeda.

5. OSIGURANJE MJESTA DOGAĈAJA

U najveüem broju primjera istraživanja KD-a poþinje na mjestu gdje je ono

bilo poþinjeno. Kod veüine KD-a (kraÿe, teške kraÿe, ubojstva, paljevine i dr.)
na mjestima tih dogaÿaja ostaju samo posljedice i promjene koje poþinitelji
poþine svojim postupcima.

Poþinitelj je:
- bio na mjestu dogaÿaja
- tu je poþinio KD
- tu je ostavio brojne tragove koji nas mogu dovesti do njega ako
odmah iziÿemo na mjesto dogaÿaja i saþuvamo tragove.

Osnovno pravilo je odmah nakon saznanja za KD iziüi na mjesto dogaÿaja radi

osiguranja istog, prikupljanja obavijesti od znaþaja za KD.
Koliko üe djelatnika iziüi na mjesto dogaÿaja ovisi o tome što se dogodilo i
gdje se dogodilo.

Npr. na mjesto avionske nesreüe iziüi üe više djelatnika s voditeljem,

dok kod provale u stan može samo jedan djelatnik, na mjesto
prometne nezgode þetiri, pet i sl. ovisno o mjestu gdje se dogodilo.
 Važno je da OSO koja prva dolazi na mjesto dogaÿaja ima sa sobom vezu radi
daljnje komunikacije.
Na mjestu dogaÿaja obiþno se okupi mnogo radoznalih graÿana. Važno je da
OSO dok ih udaljava izdvoji oþevidce tj.prikupi prve obavijsti o KD-u i
poþinitelju.
OSO koja osigurava mjesto dogaÿaja mora odrediti opseg mjesta dogaÿaja
(uži i širi krug mjesta dogaÿaja).
Kada se odredi mjesto dogaÿaja koje se osigurava nitko neovlašteno ne smije
ulaziti u isto.

Npr. Ako je mjesto KD-a u kuüi osigurava se do 50 metara oko kuüe.

Ako je mjesto dogaÿaja u šumi, na njivi osiguravamo najmanje
100 metara okolo.

OSO koja osigurava mjesto dogaÿaja mora voditi raþuna da i sama ne uništava
tragove ukoliko nije neophodno. Zna se dogoditi da se naÿu tragovi za koje se
ne zna jesu li od poþinitelja ili onog tko je osiguravao. (npr. opušak cigarete i sl).
Poželjno bi bilo na cipele staviti najlonske vreüice i sl., a na ruke rukavice.
Opüenito kriminalistiþko pravilo je da se mjesto dogaÿaja ne smije mijenjati
dok ne zapoþnemo oþevid (uviÿaj). Od tog pravila postoji izuzetak u sljedeüim
sluþajevima:
a) ako je potrebno pomagati ošteüeniku
b) ako je ugrožen život ljudi ili imovine
c) ako u velikoj mjeri ometamo promet
d) ako postoji opravdana sumnja da üe tragovi biti uništeni

A) Pružanje pomoüi ošteüeniku prva je dužnost

Kada doÿemo na mjesto dogaÿaja i naÿemo žrtvu koja nepomiþno leži, svako
traženje znakova života ili znakova za potvrdu smrti znaþilo bi gubljenje
dragocjenog vremena koje odluþuje o životu i smrti.
Ako sumnjamo da je osoba još živa zapoþeti sa postupkom oživljavanja
prema uputstvima za prvu pomoü dok ne doÿe lijeþnik.
Istovremeno OSO zatražiti üe da na mjesto dogaÿaja doÿe lijeþniþka ekipa.
Kada doÿe lijeþniþka ekipa, OSO üe fiksirati onaj dio mjesta dogaÿaja koji üe
se uskoro promijeniti jer üe ošteüenika odvesti u bolnicu. Ako imamo
fotografski aparat fotografirati üemo mjesto dogaÿaja. Prethodno oznaþiti
položaj tijela kredom. U bilježnici opisujemo položaj sa svim pojedinostima.
 Položaj leša može pokazati mnoge znaþajke o:
-borbi
-o napadaþu i njegovim namjerama
-ustanoviti da li se ošteüenik zadnjim naporima pokušao osloboditi
od napadaþa ili zadržati neki predmet (dragocjenost, dokument)

Potrebno je zabilježiti i opisati vidljive rane i ozljede te stanje ošteüenika. Taj

üe nam opis pomoüi da odgovorimo na pitanja:
-da li se radi o pokušaju ubojstva ili samoubojstva
-kakvo je oružje ili oruÿe bilo upotrebljeno
-kakvo je bilo psihiþko stanje poþinitelja
-ponekad üemo otkriti i motiv za djelo

Iz oblika, lokacije i vrste ozljeda zakljuþujemo da li se možda radi o:

-pokušaju ubojstva davljenjem (modrice) ili metkom
-ubodom šiljatim predmetom, nožem, bodežom itd.

Ošteüenika se odveze u bolnicu, gdje mu se pruži pomoü a mi više ne možemo

vidjeti te rane u prvobitnom stanju.

Tragovi na ošteüenikovoj odjeüi mogu nam dati znaþajne podatke o KD-a.

Kada doÿe hitna pomoü sa istima ide djelatnik koji üe izuzeti odjeüu, a lijeþnik
da pregleda ošteüenikove ruke, nokte, krv, kosu i dr.
Kada ošteüenik doÿe k svijesti po odobrenju lijeþnika sa istim obaviti
obavijesni razgovor.

B) Izmjene na mjestu dogaÿaja kada su ugroženi životi ljudi ili

imovine

Da bi sprijeþili širenje vatre, eksploziju ili drugu veüu opasnost dopustiti

üemo izmjenu mjesta dogaÿaja i pri tome sami pomagati prilikom spašavanja
života graÿana i imovine.
Neminovno je da üe doüi do uništavanja tragova, ali üemo pokušati saþuvati i
osigurati one tragove koje je moguüe spasiti.
Ako je moguüe odmah po dolasku fotografirati mjesto dogaÿaja.
Praksa je pokazala da neke palikuüe veoma rado pomažu gasiti, spašavati i
uklanjati posljedice svog postupka.
C) Izmjena na mjestu dogaÿaja kada je u veüoj mjeri ometen promet

-Promet preusmjeriti na zaobilazne putove kada je u pitanju teško djelo

npr.smrtno stradali u prometnoj nesreüi
-Ako je MD na prometnoj cesti, a ne možemo promet preusmjeriti,
fotografirati üemo MD posebno one tragove koje üemo pomaknuti ili
üe biti uništeni (trag koþenja, trag krvi).

D) Promjena MD kada postoji bojazan da üe tragovi biti uništeni

Oluja, kiša, snijeg i vjetar mogu uništiti tragove koje þuvamo.

Tragove moramo zaštiti tako da ih prekrijemo ili premjestimo pod krov, a
koristimo rukavice da ne ostavimo tragove.
Posebnu pažnju posveüujemo predmetima za koje pretpostavljamo da ih je
poþinitelj dirao.

6. IZVJEŠûIVANJE O OSIGURANJU MJESTA

DOGAĈAJA

Kada na MD doÿe istražni sudac ( ili onaj koji üe obaviti oþevid) OSO koja
osigurava MD mora podnijeti usmeni izvještaj o tijeku osiguranja mjesta
dogaÿaja.

Izvješüe sadrži:
-ime i prezime OSO
-vrijeme dolaska na mjesto dogaÿaja
-opis stanja zateþenog na mjestu dogaÿaja
-prve prikupljene obavijesti
-mjere poduzete za pronalazak poþinitelja
-naloge za izmjenu na mjestu dogaÿaja
-osobne podatke zadržanih graÿana, vrijeme i razlog zadržavanja

7. ZAKLJUýNE MISLI O HITNIM MJERAMA

 Neprihvatljivo je odlaganje ili pomicanje prvih mjera za kasnije ima
nepopravljive posljedice za uspješno istraživanje i hvatanje poþinitelja.
Odlaganje mjera znaþi i odlaganje zaštite i pomoüi graÿanima, što za
posljedicu može imati disciplinsku ili kaznenu odgovornost OSO.

Npr.
I. žena krene na posao javnim prijevozom. Dolaskom na posao radila je
kao i svaki dan. Pozvao je portir da ima posjetu. Stranac joj je dao
novþanik bez novca. Ona nazvala policiju, dežurni joj kaže:-to rade
džepari njih teško nalazimo, novac neüete više vidjeti.

II. Došao graÿanin da prijavi da je ubio þovjeka u pijanom stanju.

Dežurni ga uputi da ide kuüi i doÿe sutra. Vlasnik kuüe u izgradnji
prijavi da je pronašao leš. Dežurni nije uzeo podatke od osobe koja
je došla da se samoprijavi.

8. OSIGURANJE MJESTA DOGAĈAJA

Suvremeni kriminalistiþki rad u smislu korištenja tragova i predmeta kao

dokaza ili buduüih predmeta vještaþenja, u cilju otkrivanja i istraživanja
kaznenih djela, te pronalaska i identifikacije poþinitelja stvarno zapoþinje sa
osiguranjem mjesta dogaÿaja.
Ovlaštena službena osoba koja prva stigne na mjesto dogaÿaja treba:
-odrediti prostor mjesta KD (mjesto buduüeg oþevida)
-poduzme brze, sigurne i odgovarajuüe korake s ciljem osiguranja KD-a

Glavni razlog takvog postupka jest pronalaženje i osiguranje buduüih

stvarnih dokaza u vidu tragova i predmeta koji su u svezi s KD ili predmetom
vještaþenja.
Za svaku ovlaštenu službenu osobu vrijedi nalog:"Ne diraj i ne pomiþi
ništa", vodeüi raþuna da netko treüi ne dodiruje, pomiþe, stvara ili uništava
postojeüe tragove na mjestu dogaÿaja KD-a, posebno vodeüi raþuna o tzv.
"neovlaštenim osobama". (osoblje hitne pomoüi, vatrogasci, struþnjaci za plin,
elektriþnu energiju i dr.).
Pristup i kretanje ovlaštenih osoba ili dr. službenih osoba u krugu mjesta
kaznenog dogaÿaja ne smiju biti:
-žurni i nepromišljeni veü
-smireni i promišljeni ali i oprezni
 Pogreške nastale na mjestu osiguranja za razliku od pogrešaka prilikom
ispitivanja osoba u pravilu se ne daju popraviti.
S obzirom da uvjeti i situacija variraju od sluþaja do sluþaja, od jednog
mjesta KD-a do drugog nemoguüe je dati þvrsto i trajno pravilo ponašanja na
mjestu dogaÿaja.
Meÿutim postoje odreÿena pravila koja su vodiþ u radu, tako na primjer
jedno pravilo glasi:"Uvijek treba zapisati vrijeme dolaska na mjesto kaznenog
dogaÿaja."
Hoüe li biti zateþeno stanje vrata, prozora, svjetala, zapaženi znaci, stanje
tekuüine u bocama, stanje hrane u tanjuru i sl. nevažno je, dok je važno da se
ništa ne dodiruje ili pomiþe, osim ako nije apsolutno prijeko potrebno.
Treba onemoguüiti rodbini, npr. prijateljima, poznanicima da bilo što
na mjestu uklone, diraju, sakriju, operu, obrišu u cilju uspostave prvobitnog
stanja.
Da bi se pravilno odredio prostor mjesta kaznenog dogaÿaja, ovlaštena
službena osoba moraju napraviti misaonu, rekonstrukciju KD-a.

Ovlaštene službene osobe trebaju ostati na mjestu dogaÿaja pod svaku

cijenu, a u sluþaju neposrednog progona poþinitelja ili pružanja hitne pomoüi,
odnosno otklanjanja opasnosti može napustiti mjesto dogaÿaja ali üe zamoliti
graÿane ako se tu zateknu da preuzmu njegovu ulogu.
Koliko postoji tipova KD-a, s tim u vezi i naþina poþinjenja, toliko postoji i
metodika osiguranja mjesta KD-a.
Bitnu ulogu imaju tri þimbenika i to:
1.) naþin poþinjenja KD-a
2.) uporabljena sredstva poþinjenja
3.) lokacija mjesta kaznenog dogaÿaja

Najkraüe upute za rad na mjestu kaznenog dogaÿaja prilikom njegovog

osiguranja:
1.) ništa ne dirati
2.) ništa ne mijenjati
3.) izbjegavati nepotrebno kretanje
4.) nepozvane osobe držati na potrebnom odstojanju i onemoguüiti
razgovore i dogovore
5.) gledati, slušati i opažati
6.) obavijestiti operativno dežurstvo i þekati
7.) paralelno s osiguranjem treba zapoþeti s neposrednom potragom kada
je to potrebno
8.) pretražiti i uhititi kada je to zakonski osnovano
Nakon odreÿivanja opsega (kruga) mjesta dogaÿaja potrebno je:

-ako je moguüe hitnoj pomoüi odrediti trasu kretanja

-od vatrogasaca i drugih zatražiti da unište i stvore što manje novih tragova
-voditi raþuna o nazoþnosti nepozvanih osoba
-ako je rijeþ o ozlijeÿenoj osobi a ocijeni se da neüe dugo živjeti, obaviti
obavijesni razgovor odmah, poželjno da bude prisutan barem jedan
svjedok ili ako se iskaz može registrirati nekim tehniþkim sredstvom
-ne smije se dopustiti da na poslovima pružanja prve pomoüi ili otpreme
žrtve sudjeluju osobe koje se mogu pojaviti kao poþinitelji.
-uzeti kratke izjave i podatke od osoba zateþenih na mjestu dogaÿaja
-treba uvijek pribilježiti atmosferske prilike u trenutku dolaska na mjesto
dogaÿaja
-mrtvo tijelo treba odmah prekriti
-nikada se ne treba oslanjati na pamüenje, veü treba sve bilježiti

I prilikom osiguranja mjesta dogaÿaja primjenjuju se kriminalistiþka naþela,

a posebno:
-naþelo operativnosti (brzine i iznenaÿenja)
-naþelo þuvanja službene tajne
-naþelo istine
-naþelo objektivnosti
-naþelo metodiþnosti
-naþelo temeljitosti
-naþelo upornosti
-naþelo nevjerice (skepse)
-naþelo ekonomiþnosti i dr.

Pri osiguranju mjesta kaznenog dogaÿaja treba stalno voditi raþuna o tzv.
kontrolnom sustavu stvarnih dokaza. Ovaj pojam u sebi sadržava:
1.) onemoguüavanje neovlaštenog raspolaganja, gubitka ili prenošenja
prava korištenja stvarnim dokazima
2.) utemeljene i održavanje tzv. lanca þuvanja stvarnih dokaza
3.) utemeljene odgovornosti za þuvanje dokaza
4.) popis stvarnih dokaza, njihove identifikacijske oznake i naznaku
lokacije gdje se þuvaju i uvijete pohrane (vlažnost, temperatura,
svjetlost, mraþnost i sl)
5.) ustupanje stvarnih dokaza nekom treüem uz prethodno odobrenje
službene osobe
6.) identifikacijske podatke i radno mjesto ovlaštene osobe kojoj se stvarni
dokaz ustupa
7.) naznaku razloga za ustupanje stvarnog dokaza
8.) osiguranje dokumentiranog dokaza da je ustupanje stvarnog dokaza
napravljeno ovlašteno
9.) naznaka konaþne dispozicije sa stvarnim dokazima.

9. OýEVID

Oþevid se poduzima kada je za utvrÿivanje ili razjašnjavanje

kakve važne þinjenice u postupku potrebno neposredno
opažanje.

Onaj tko obavlja oþevid može zatražiti pomoü struþne osobe:

-kriminalistiþko-tehniþke struke
-prometne ili druge struke
-obavlja potrebe mjerenja i snimanja
-izraÿuje skice
-po potrebi prikuplja druge podatke

Oþevid je istražna radnja i obavlja je istražni sudac, ako on ne može doüi

odmah oþevid üe obaviti djelatnici MUP-a što je propisano ZKP.
Oþevid je istovremeno i kriminalistiþko-operativna radnja, jer oþevidom
tražimo i osiguravamo tragove kaznenog djela koji üe pomoüi razjasniti mnoge
okolnosti i pronaüi poþinitelja.
U kriminalistici je mjesto dogaÿaja svako mjesto neovisno koliko je
udaljeno od mjesta izvršenja, gdje se mogu pronaüi tragovi koji mogu pomoüi
pri izvršenju KD-a.
Uspjeh istraživanja i otkrivanja KD-a ovisi o sposobnostima onih koji
obavljaju oþevid, oni bi morali znati OPAŽATI, TRAŽITI TRAGOVE i zatim
iz njih zakljuþivati.
Ne postoji mjesto KD-a za koje bi mogli reüi da je oþevid nepotreban.
Prije nego što odluþimo da odustanemo od oþevida u nekom sluþaju
(mjesto dogaÿaja je jako promijenjeno) uvijek se moramo upitati:
-nisu li možda na mjestu dogaÿaja ostali još neki tragovi?
-da li bismo oþevidom, kada pregledamo mjesto dogaÿaja, pridonijeli
uspješnom istraživanju?

O oþevidu ne smije odluþivati okolnost da li se radi o težem kaznenom djelu

ili o lakšem kaznenom djelu, kao ni udaljenost mjesta gdje treba obaviti oþevid.
 Nema savršenog zloþina! Svaki poþinitelj iza sebe ostavlja tragove samo je
pitanje da li znamo te tragove pronaüi i pravilno ih protumaþiti.

Bez oþevida ne bismo najþešüe mogli saznati za þinjenice i okolnosti koje

nas vode putem uspješnog razjašnjavanja da bismo ustanovili:
-da li je uopüe poþinjeno KD
-vrstu kaznenog djela
-vrijeme, mjesto, naþin, sredstvo i motiv
-identitet nepoznate žrtve
-vrstu i visinu štete i posljedice
-tko je poþinio kazneno djelo
-(ovisno o sluþaju) druge okolnosti, þinjenice i dokaze za uspješnu
provedbu kaznenog postupka

TKO OBAVLJA OýEVID?

Buduüi da je oþevid istražna radnja u pravilu je obavlja istražni sudac.

U tom dijelu rada pomažu mu djelatnici MUP-a iz posebnih specijalnosti
ovisno o kakvom kaznenom djelu se radi, a osim njih i razni vještaci i dr.
struþnjaci.
Kada tijelo MUP-a sazna za kazneno djelo, a potrebno je obaviti oþevid
pristupa se odmah hitnim mjerama i izvješüivanju.
Istražni sudac nakon zaprimanja obavijesti o KD-u odluþuje hoüe li iziüi na
mjesto dogaÿaja ili ne i o tome izvješüuje operativno dežurstvo PU, a u sluþaju
da ne izlazi na mjesto dogaÿaja oþevid üe obaviti djelatnici
MUP-a.
Za obavljanje oþevida mora se koristiti odgovarajuüa tehniþka oprema.

DOLAZAK NA MJESTO DOGAĈAJA

Prilikom dolaska na mjesto dogaÿaja onaj tko obavlja oþevid zadržava se van
osiguranog podruþja.
Tu se upoznavaju sa zateþenim stanjem:
-da li se mjesto dogaÿaja mijenjalo
-kakvo je mjesto dogaÿaja
-kakva su prva prikupljena saznanja
-što je predmet u cilju pronalaska poþinitelja
-što je upotrebljeno od raspoloživog (službeni pas i dr.)
 Ekipa za oþevid morala bi koristiti zaštitne rukavice, radi osobne zaštite i da
ne ostave otiske svojih prstiju (odnosno da ih se ne mora daktiloskopirati).
Poznato je pravilo:"Najprije oþima a zatim rukama."!

Opüenito upoznavanje mjesta dogaÿaja ima sljedeüu svrhu:

-ako nije dobro osigurano, zatražimo da se osigura
-ako su prisutne nepozvane osobe, zatražimo da ih se udalji
-steüi üemo prvi neposredni dojam što se dogodilo
-odrediti ako treba upotrebu službenog psa
-odrediti ako üe brzo noü, da li zapoþeti ili odgoditi oþevid
-opüe upoznavanje mjesta dogaÿaja pomaže nadležnom tijelu da odluþi
odakle zapoþeti oþevid

U pravilu kada se radi o malom prostoru oþevid zapoþeti od centra prema

periferiji, a kada je mjesto dogaÿaja veliko zapoþeti oþevid od periferije prema
centru.
U pravilu smjer odreÿujemo prema stranama svijeta ( u skicu se oznaþi
sjever).

TIJEK OýEVIDA

Nakon dolaska i pregleda mjesta dogaÿaja i upoznavanja po dolasku

zapoþinje se sa oþevidom.
Oþevidu se prilazi smireno, i treba ostati smiren, ne smije dopustiti da se
zbuni, da ne zna što treba napraviti.
Prvi uvjet za uspjeh je mirno i pažljivo razgledavanje.
Sam oþevid teorijski dijelimo u dva dijela:
I STATIýKI ILI PASIVNI
II DINAMIýKI ILI AKTIVNI

U statiþkom djelu oþevida mjesto dogaÿaja ostaje nepromijenjeno, a pomoüu

tehnike fiksiranja staje onakvo kakvo je.

U dinamiþkom djelu detaljno pregledamo svaki predmet, tražimo i osiguravamo

tragove þime se þesto mijenja mjesto dogaÿaja.

STATIýKI DIO OýEVIDA

-ništa ne pomiþemo
-mjesto dogaÿaja ni u þemu ne mijenjamo
U ovom dijelu oþevida obavljamo:

-fotografiranje mjesta dogaÿaja

-izradimo grubu skicu
-prouþavamo izgled mjesta dogaÿaja i podrobno ga opisujemo
-prikupljamo prve obavijesti

a) fotografiranje mjesta dogaÿaja

-dobijemo vjernu sliku mjesta dogaÿaja prije našeg dolaska

-ako izostavimo neki detalj, a mjesto dogaÿaja je izmijenjeno, fotografija
nam daje moguünost dopune
-fotografije se prilažu kao prilog kaznenoj prijavi (fotoelaborat)
-fotografiranje se obavlja na naþin da se slika mjesto dogaÿaja sa širom
okolicom, sa sviju strana (strana svijeta) a zatim detalje
-pored fotografije mjesta dogaÿaja izraÿuje se i skica u mnogim
dogaÿajima
-fiksiranje mjesta dogaÿaja naroþito je uspješno kada upotrebljavamo
stereofotogrametrijske lampe (stereofotogrametrija je fiksiranje i mjerenje
prostora pomoüu dvije jednake kamere)

b) prouþavanje izgleda mjesta dogaÿaja

Opüi izgled mjesta dogaÿaja u odreÿenim primjerima može objasniti:

-vrijeme i mjesto dogaÿaja
-tko može doüi u obzir kao poþinitelj
-kako je poþinitelj došao na mjesto dogaÿaja i kako ga je napustio
-što je poþinitelj radio na mjestu dogaÿaja
-koji je motiv za poþinjeno djelo

c) prikupljanje obavijesti od graÿana na mjestu dogaÿaja

-uz mjesto dogaÿaja budu i graÿani koji nešto znaju o KD-u

-možemo zateüi rodbinu ošteüenog, susjede ili sluþajne prolaznike koji su
nešto vidjeli
-prikupljanje obavijesti na mjestu ima svoje pogodnosti (svi pogoÿeni KD
su pod dojmom djela) pa njihove ispovijesti nisu uvijek pouzdane
-važno je pridobiti povjerenje, a potom njihova ispovijest ima veüi znaþaj
-kod prometnih nezgoda važno je ispitati graÿane u prolazu.
DINAMIýKI DIO OýEVIDA

-prouþavamo i pregledavamo mjesto dogaÿaja do najmanjih sitnica

-predmete možemo pomicati kako bismo ih pregledali, ustanovili na njima
osobitosti i tragove
-otkrivanje tragova najvažnije je zadaüa dinamiþkog dijela oþevida
-svi þlanovi ekipa za oþevid moraju meÿusobno suraÿivati
-ne smijemo ništa izostaviti, sve pregledati ( u tu svrhu odreÿujemo
poþetnu toþku)
-kada smo zapoþeli oþevid i izabrali smjer, smjer više ne smijemo mijenjati
-u prostorijama mjerimo mjernim metrom, a na otvorenom mjernim
kolicima ili mjernim vrpcama
-pojedine predmete detaljno opisujemo ovisno o znaþaju koji imaju u
istrazi (npr. položaj leša u odnosu na druge predmete)
-predmete glatke površine dobro pregledati radi moguüih tragova otiska
prstiju
-sve promjene nastale u prostoriji a u svezi su sa KD treba detaljno opisati
i naznaþiti u skici (npr. spaljen dio prostorije)
-prilikom pregleda terena posebnu pažnju posveüujemo tragovima na
zemlji (npr. tragovi kotaþa, stopala, konjski kopita, automobilskih guma i
dr.)
-naÿene predmete u svezi KD-a potrebo je dobro pregledati i spremiti, te
detaljno oznaþiti gdje smo ih našli.
-negativne okolnosti obavezno unijeti u zapisnik (npr.ako je na lešu više
rana ispod leša nema tragova krvi, žrtva na jednoj nozi ima cipelu, druga
noga je bosa, vrata i prozori zatvoreni sa unutrašnje strane a u prostoriji je
ubije þovjek i dr.)
-potrebno je neprekidno sagledavati moguünost lažnog prikazivanja
-najjednostavniji naþin fingiranja jest da poþinitelj na mjestu dogaÿaja
ostavi tuÿi predmet (npr.maramicu sa tuÿim inicijalima, da poþinitelj koji
ne puši ostavlja na mjestu dogaÿaja opušak i dr)
-u dinamiþkom dijelu oþevida oþevid od oþevida može se dosta razlikovati
što ovisi o vrsti kaznenog djela i njime uzrokovanih tragova (npr. mjesto
dogaÿaja gdje je bio leš, provalne kraÿe i avionske nesreüe).

OTKRIVANJE I OSIGURANJE TRAGOVA

a) sva pažnja usmjerena u dinamiþkom dijelu oþevida na otkrivanje i

osiguranje tragova
b) kad govorimo o tragovima mislimo na svaku vidljivu ili prostim okom
nevidljivu promjenu koja je u svezi sa KD, bez obzira tko je uzrokovao
(þovjek, životinja, priroda i dr.)
c) kada otkrivamo i istražujemo kazneno djelo i skupljamo dokaze za
 kazneni postupak onda tražimo i osiguravamo tragove:
-na mjestu dogaÿaja
-na osumnjiþeniku (tijelo, obuüa, odjeüa) tamo gdje osumnjiþenik živi i radi
-na žrtvi i tamo gdje je žrtva živjela i radila
-na sredstvima djela (nož, oružje)
-na ukradenim i drugim predmetima
-na prijevoznim sredstvima koja su u svezi KD
-prilikom pretrage prostorija i osoba

Tragovi mogu imati razliþiti znaþaj. Neki ukazuju i dokazuju:

-kako je djelo poþinjeno
-kada i gdje je poþinjeno KD
-naþin i sredstvo izvršenja-motiv izvršenja KD
-tko je poþinitelj
-tko je nepoznata žrtva

10. ZAPISNIK O OýEVIDU

A) Zapisnik o oþevidu i procesne odredbe

-oþevid mjesta dogaÿaja istražna je radnja pa smo obvezni sastaviti

zapisnik
-zapisnik se sastavlja istovremeno kada se obavlja i radnja, a ako nije
moguüe neposredno nakon toga
-zapisnik piše zapisniþar, a onaj koji obavlja oþevid glasno kazuje što üe
unijeti u zapisnik

U zapisnik se unosi:

a) naziv državnog tijela koje obavlja oþevid

b) mjesto gdje se obavlja oþevid
c) dan i sat kada je oþevid zapoþeo i završen
d) imena i prezimena nazoþnih osoba i u kojem svojstvu prisustvuju
e) naznaka kaznenog predmeta zbog kojeg se oþevid poduzima
f) podatke koji su važni s obzirom na znaþenje takve radne ili za
utvrÿivanje istovjetnosti pojedinih predmeta (opis, mjere i veliþina
predmeta ili tragova, stavljanje oznaka na predmet i dr.)
g) ako su napravljene skice, crteži, planovi, fotografije, filmski snimci i dr.
h) navedeno pod "g" üe se navesti u zapisnik i priložiti zapisniku

-Zapisnik se mora voditi uredno, ništa se ne smije mijenjati, dodati ili

izbrisati.
-Prekrižena mjesta moraju ostati þitljiva
-Tužitelj, ošteüenik, osumnjiþenik i branitelj mogu prisustvovati oþevidu i
imaju pravo zahtijevati da im se proþita zapisnik ili da ga proþitaju
-Osoba koja obavlja oþevid dužna ih je na to upozoriti i to konstatirati da li
je zapisnik proþitan

B)Preslika zapisnika o oþevidu i opüa uputstva

-zapisnik o oþevidu mora sadržavati one þinjenice koje su objektivno

utvrÿene na mjestu dogaÿaja
-u zapisnik ne smijemo pisati naše pretpostavke, zakljuþke, izjave,
obavijesti i sl.
-nekada je ODO zapisnik o oþevidu osnova za odluku o pokretanju
kaznenog postupka.
-radi boljeg razumijevanja pogledati üemo primjerak oglednog zapisnika o
oþevidu.

KAKO SAýUVATI KONSTATACIJE OýEVIDA

Za potrebe otkrivanja kaznenih djela i kasnije za kazneni postupak najþešüe

þuvamo konstatacije oþevida:

-zapisnikom o oþevidu mjesta dogaÿaja

-osiguranjem tragova koji su sastavni dio zapisnika o oþevidu
-fotoelaboratom koji je prilog zapisnika o oþevidu
-skicama, koje su prilog zapisnika o oþevidu
-struþnim mišljenjima koja su prilog zapisnika o oþevidu
-mišljenjem vještaka (nalaz vještaka)
-stereo fotogrametrijskim skicama i mjerama

OýEVID KOD FINGIRANIH KAZNENIH DJELA I

DOGAĈAJA

-neke osobe izmisle KD ili dogaÿaj kako bi prikrile neko drugo kazneno
djelo
-pojedinci izmišljaju KD kako bi ostvarili neko pravo ili korist
-motiv osvete vodi pojedince da poþine KD
-pojedinci izmišljaju KD da bi opravdali svoj postupak pred nekim
11. INDICIJI U KRIMINALISTIýKOM ISTRAŽIVANJU

A) Pojam i vrste indicija

-postoji mnogo neotkrivenih KD-a ili su poþinjena tako da su vidljive

samo posljedice
-odmah nije moguüe utvrditi i prikupiti potrebne podatke, dokaze i
obavijesti o poþinjenom KD-u i poþinitelju
-to su osnovni razlozi da prilikom otkrivanja i istraživanja KD-a sami
sebi pomažemo indicijalnom metodom otkrivanja i istraživanja

INDICIJE (þinjenice koje pobuÿuju sumnju) jesu okolnosti i þinjenice što

ukazuju na KD, na odreÿenu vezu izmeÿu KD-a i neke osobe ili neke druge
okolnosti.

-ponekad üe indicije upozoriti na KD, a ponekad na poþinitelja

Do indicija dolazimo najþešüe:

-oþevidom
-pretragom stana i osoba
-struþnim mišljenjem
-prikupljanjem obavijesti
-opažanjem, praüenje osumnjiþenika
-operativne evidencije itd.

U praksi postoje tri grupe indicije:

1) indicije koje su se pojavile ranije prije nego što je bilo poþinjeno KD:
-motiv
-istraživanje namjere za poþinjenje KD-a
-pripremne radnje

2) Indicije koje su se pojavile prilikom izvršenja KD-a:

-prisutnost na mjestu dogaðaja
-naèin izvršenja djela
-posjedovanje sredstava izvršenja
-odreðeno znanje poèinitelja te njegove psihofizièke i dr. karakterisitke

3) Indicije koje se pojavljuju kao posljedice KD-a:

-fiziþke posljedice KD-a na poþinitelja
-psihiþke posljedice KD-a na poþinitelja
-materijalne posljedice KD-a na poþinitelj
MOTIV

Motiv, pobude ili uzrok KD-a ima prilikom ubojstva, paljevina i nekih drugih
KD-a znaþajnu ulogu pri otkrivanju poþinitelja.
npr. ako utvrdimo zašto je netko ubio žrtvu, onda üemo saznati i tko je
poþinitelj.

Motiv nije moguüe utvrditi za svako KD.

Motiv utvrÿujemo prema:
a) vrsti KD-a
b) žrtvi ili dobru koje je napadnuto
c) naèinu izvršena
d) drugim okolnostima

a) Neke vrste KD-a same po sebi pokazuju motiv. Npr. KD silovanja,

bludne radnje, ucjenjivanja itd.
Neka druga KD-a pokazuju motiv, ali upotrebljivost motiva prilikom
otkrivanja KD-a je manja.
Npr. KD džepne kraÿe, pljaþke itd.
b) Samo žrtva KD-a üe svjedoþiti o KD-u.
Npr. poþinitelj je htio ubiti odreÿenu osobu, ukrasti odreÿeni predmet,
uzrokovati odreÿenu posljedicu i dr.

Kada utvrÿujemo motiv prema žrtvi KD-a upitamo se tko je žrtva?

Razlièiti pristupi pri obradi ubojstva ako se radi:

-o politièkom djelatniku (pol. pobude)
-seljak (mržnja, nasljeÿivanje i sl)
-kriminalac-povratnik (obraþun meÿusobno)

Liþnost žrtve polazište je za utvrÿivanje motiva.

Prouþavanje osobnih karakteristika i naþina života žrtve je za metodiku
istraživanja ubojstva.
c) Prouþavanje naþina izvršenja nekih vrsta KD-a daje obiþno najveüe
moguünosti za zakljuþivanje o poþiniteljevim motivima.
-Prilikom prouþavanja naþina izvršenja KD-a u odnosu na utvrÿivanje
motiva moramo uzimati u obzir mjesto i vrijeme izvršenja.
Npr. žrtvu, trudnu djevojku, našli su ubijenu na mjestu gdje se obiþno
sastajala sa svojim mladiüem. Samo mjesto dogaÿaja baca sumnju
na poþinitelja koji se želio riješiti trudne ljubavnice, ukoliko se tome
ne protive druge indicije (npr. žrtva nije bilo opljaükana, ništa ne
ukazuje na drugi motiv i sl.
Vrijeme poþinjenja KD-a moramo prouþavati sa dva stajališta:

a) u koje doba dana, kojeg dana u tjednu, kojeg mjeseca itd. je djelo
bilo poüinjeno u odnosu na naþin života i obiüaje žrtve
b) povodom kakvog se znaþajnog dogaÿaja u životu ubijene osobe
dogodilo, odnosno prije kakvog dogaÿaja u njenom životu je bilo
izvršeno KD

Npr. kada je izgorjela kuæa vlasništvo MM, utvrÿeno je da je do

paljevine došlo dva dana nakon što je MM svjedoüio protiv PP za
KD. Na osnovu te konstatacije pravilno se može zakljuüiti o
poþinitelju.

d) Druge okolnosti-
-poþinitelj može sam ukazati na motiv bilo to prije ili poslije djela
npr. anonimno pismo
-o odreÿenom motivu možemo zakljuþivati i ako postoji više KD-a iste
vrste protiv iste osobe, skupine osoba, a izvršena su u takvom
vremenskom rasporedu da možemo povezati njihovu povezanost.

Npr.NN pucao na zemljoradnika koji se noæu vraæao iz grada gdje je

prodao proizvode. prvi zakljuèak je da je u pitanju koristoljublje. Ali
nakon 20 dana NN opet puca na zemljoradnika kada se vraæa iz polja
kuæi. Povežemo li oba sluèaja koristoljublje üemo odbaciti kao
pretpostavku.

Ako je motiv poznat, u praksi se može postaviti model kako otkriti poþinitelja:
-utvrÿivanje motiva
-utvrÿivanje osoba kojima je moguüe pripisati takav motiv
-utvrÿivanje poþinitelja

Najvažniji momenti koji osim motiva ukazuju na odreÿenog osumnjiþenika bili

bi ovi:

-osumnjiþenikov karakter
-zloþinaþke sklonosti
-osumnjiþenikove psihofiziþke sposobnosti
-razlog ili neposredan povod da poþini KD

Duševno bolesne osobe mogu poþiniti i najteža KD-a (ubojstvo, paljevine i dr.)
Fingiranje motiva-upuæivanje istražitelja na krivi trag. Metoda utvrðivanja
lažnih motiva jedanka je metodi utvrðivanja lažnih tragova.
3.ISTRAŽIVANJE NAMJERE ZA POýINJENJE KD-a

Kada je poþinjeno KD utvrÿujemo tko je prije poþinjenja pokazivao

namjeru da ga izvrši
Npr. prijetnja ubojstvom i dr.

4. PRIPREMNE RADNJE

Poþinitelj ponekad djelima pokazuje namjeru da üe izvršiti KD. Priprema

sredstva i oruÿe za izvršenje KD-a, razgledava mjesto dogaÿaja i dr.
U namjeri da sprijeþi razjašnjavanje KD-a traži:
-lažne svjedoke da potvrde lažni alibi
-traži skrovište
-traži kupce za predmete i dr.

2-A/ INDICIJE O PRISUTNOSTI NA MJESTU DOGAĈAJA

Prisutnost neke osobe na mjestu dogaÿaja u trenutku izvršenja dokazujemo

a) pomoüu osoba koje su poþinitelja vidjele
b) prema predmetima koje je poþinitelj ostavio na MD
c) po tragovima koji dokazuju poþiniteljevu prisutnost na MD
d) po lažnom alibiju
c) po mirisu ( upotrebu službenog psa ili dr. krim.-tehniþke pretrage)

2-B/ ALIBI

Lat. rijeþ - "negdje drugdje"

U kriminalistici taj izraz upotrebljavamo kada utvrÿujemo da je neka osoba

bila negdje drugdje (tj. ne na mjestu dogaÿaja) u vrijeme kada je bilo izvršeno
KD.
Alibi znaþi odsutnost s mjesta dogaÿaja u vrijeme kada je djelo bilo izvršeno.
Sama prisutnost na MD u vrijeme izvršenja KD-a još nije dokaz da je neka
osoba poþinila KD.
Moguüe je da naši dokazi ipak nisu toþni.
npr.graÿanin koji je vidio poèinitelja mogao se zabuniti u opisu poþinitelja

Alibi provjeravamo naroèito u sljedeüim sluüajevima:

-kada osumnjiþenik izjavi da je u kritiþno vrijeme þesto mjenjao boravište

-kada osumnjiþenik mnogo priüa i opisuje svoje prebivalište i aktivnosti a
ne može dokazati alibi (izmišlja imena)
-alibi je sumnjiv ako osumnjiþenik odmah nezna za njega
-kada je alibi ponuÿen na nametljiv naþin (opisuje stvari sa svim
pojedinostima a nije imao povoda za to)
-kada je KD izvršeno pod neobiþnim okolnostima, a svjedoci se sami nude
ako ih ne tražimo

Pri utvrÿivanju da li možemo vjerovati alibiju moramo paziti na:

-da nedvosmisleno utvrdimo toþno vrijeme i mjesto gdje je izvršeno KD
-treba detaljno provjeriti da li je alibi dokazan za sve kritiþno vrijeme
-da li je poþinitelj mogao u odreÿenom vremenu doüi na mjesto dogaÿaja i
opet se vratiti tamo gdje su ga vidjeli graÿani
-da nije došlo do zabune u odnosu na mjesto dogaÿaja i da li je iskljuüena
zabuna u pogledu osobe
-osumnjiüenik priüa o dogaÿaju koji se dogodio dalje od mjesta dogaÿaja
-osobe se mogu dogovoritit da lažno svjedoüe.

12. PRETRAGA STANA I OSOBA (þl.211 - þl.217 ZKP)

þl.211

Pretraga stana je procesna radnja i obuhvaüa pretragu stana te drugih prostora

okrivljenika ili drugih osoba.
Kada se poduzima pretraga?
-Ako je vjerojatno da üe prilikom pretrage okrivljenik biti uhvaüen ili üe biti
pronaÿeni tragovi KD-a ili predmeti važni za kazneni postupak.
-Pretragu stana odreÿuje sud pisanim obrazloženim nalogom.
-Nalog o pretrazi predaje se prije poþetka pretrage osobi kod koje ili na kojoj
üe se pretraga obaviti.
-Prije pretrage doma osoba üe se pouþiti da ima pravo na branitelja.
-Prije poþetka pretrage pozvat üe se osoba na koju se odnosi nalog o pretrazi
da dobrovoljno izruþi osobu, odnosno predmete koji se traže.
-Pretrazi se može pristupiti i bez predaje naloga i bez pouke na branitelja ako
se pretpostavlja oružani otpor ili ako je nužno kada je u pitanju grupa ili
zloþinaþka organizacija ili su poþinitelji povezani sa stranom državom
pretraga obavi u javnim prostorijama.
-Pretraga se obavlja danju.
-Pretraga se može obaviti i noüu ako je zapoþeta danju pa nije dovršena ili
ako postoje razlozi za poduzimanje pretrage bez sudskog naloga.
-Ako se pretraga mora obaviti u vojarni ili sliþnu vojnom objektu, istražni
sudac nalog o pretrazi dostavit üe vojnim vlastima koji üe odrediti najmanje
jednu vojnu osobu da bude nazoþna pretrazi.
þl. 214.

-Pretrazi stana ima pravo biti nazoþan stanar ili njegov branitelj
-Pretrazi stana ili drugih prostorija trebaju biti nazoþna dva punoljetna
graÿanina kao svjedoci.
-Svjedoci üe se upozoriti prije poþetka pretrage da paze na pretragu i da
imaju pravo svoje primjedbe staviti u zapisnik o pretrazi stana.
-Kada se pretraga obavlja u prostorijama državnih tijela pozvat üe se njihov
predstavnik da bude nazoþan pretrazi.
-Pretragu stana i osobe treba obavljati pažljivo, ne remeteüi kuüni mir.
-O svakoj pretrazi stana ili osobe sastavlja se zapisnik koji potpisuje osoba
kod koje se ili nad kojom se obavlja pretraga i osoba þija je nazoþnost
obvezna.

-Pri pretrazi oduzet üe se privremeno samo oni predmeti i isprave koji su u

svezi sa svrhom pretrage
-Privremeno oduzeti predmeti i isprave unijet üe se u zapisnik, a za iste izdati
üe se potvrda o privremenom oduzimanju predmeta.

þl.215

-Ako se pri pretrazi stana ili osobe pronaÿu predmeti koji kazuju na drugo
KD koje se progoni po službenoj dužnosti, oni üe se upisati u zapisnik i
privremeno oduzeti, izdat üe se potvrda i upoznati državni odvjetnik
Ako državni odvjetnik ustanovi da nema osnova za kazneni postupak ili
druga zakonska osnova ti predmeti üe se odmah vratiti.
-Predmeti upotrebljeni kod pretrage elektroniþkog raþunala i sliþnih ureÿaja
za AOP vratit üe se nakon pretrage korisnicima ako nisu potrebni za daljnje
voÿenje kaznenog postupka.
-Osobni podaci pribavljeni pretragom mogu se koristiti samo u svrhe
kaznenog postupka i izbrisat üe se kada ta svrha prestane.

þl.216

1. Redarstvene vlasti mogu i bez naloga o pretrazi uüi u tuÿi stan i druge
prostorije i prema potrebi obaviti pretragu:
a) ako držatelj stana ili stanara to želi ili ako tko zove u pomoü
b) ako je to prijeko potrebno radi izvršenja naloga o uhiüenju ili radi hvatanja
poþinitelja KD-a za koje se može izreüi kazna zatvora najmanje 3 godine
c) ako je to prijeko potrebno radi otklanjanja ozbiljne opasnosti po život i
zdravlje ljudi ili imovine veüeg opsega.
2. U sluþaju pretrage bez naloga, ako se pretraga poduzima u domu ili drugim
prostorijama poþinitelja KD-a pretraga se može poduzeti i radi
 pronalaženja ili osiguranja dokaza. Ta se pretraga može poduzeti samo u
nazoþnosti svjedoka.
3. Redarstvene vlasti mogu i bez naloga o pretrazi i bez svjedoka obaviti
pretragu osobe pri izvršavanju naloga o privoÿenju ili pri uhiüenju ako
postoji vjerojatnost da ta osoba posjeduje oružje ili oruÿe za napad ili ako
postoji vjerojatnost da üe odbaciti, sakriti ili uništiti predmete koje treba od
nje oduzeti kao dokaz u kaznenom postupku.
4. Kad redarstvene vlasti obave pretragu bez naloga, dužne su zapisnik o
pretrazi i izvješüe odmah podnijeti istražnom sucu, a ako se postupak još
ne vodi - nadležnom državnom odvjetniku

þl.217

-Ako je pretraga obavljena bez pisanog sudskog naloga ili bez osoba koje
moraju biti nazoþne pretrazi ili su je redarstvene vlasti poduzele suprotno
odredbama ovog Zakona sudska odluka ne smije se temeljiti na zapisnicima
o pretrazi niti ostalim dokazima pribavljenim pretragom

þl.212

-Osobna pretraga može se obaviti kod osobe za koju je vjerojatno da je

poþinila KD ili da ima kakve predmete važne za kazneni postupak.
-Pretragu osobe obavlja osoba istog spola.

PRETRAGA STANA I OSOBA S KRIMINALISTIýKOG STAJALIŠTA

-Pretragu stana i drugih prostorija i osoba obavljamo najþešüe zato da

otkrijemo i osiguramo tragove KD-a
-Ponekad tražimo tragove kako bismo otkrili KD, a ponekad tragove koji bi
nam ukazali tko je poþinitelj, odnosno kako je KD poþinjeno
-Pretraga stana može obuhvaüati pretragu razliþitih prostorija. Najþešüe su to:
a)stambene prostorije i sve druge koje držalac stana ima kao što su drvarnica,
radionica, šupa, podrum, tavan itd.
b)otvoreni prostori kao što su vrt, njive, travnjaci, dvorište i itd.
c)prijevozna sredstva
d)prostorije državni organa i dr.
e)pokretne stvari elektroniþkog raþunala i sliþni ureÿaji za AOP koji su s
elektronskim raþunalom povezani

Pretraga osobe obuhvaüa pretragu osobe i prtljage koju ona u trenutku pretrage
nosi sa sobom (torbica, kofer, ranac i dr.).
O uspješnosti pretrage odluþuje kriminalistiþka procjena koja se temelji na svim
prikupljenim obavijestima i konstatacijama.
Moramo znati kako tražiti odreÿeni predmet koji je možda dobro skriven, kako
se moramo tehniþki opremiti za pretragu i sl.

TAKTIKA PRETRAGE STANA

-Uvijek moramo biti spremni za pretragu jer se za tu radnju þesto odluþuje

iznenada
-Ako imamo vremena valja se dobro pripremiti, isplanirati sve do najmanje
pojedinosti
-Ovisno o sluþajevima iz prakse pretragu dijelimo na:
a) TRENUTNU
b) PLANIRANU

A) TRENUTNA pretraga
-najbrojnije su:
-kada prikupljamo obavijesti od graÿana utvrÿujemo tko je vidio poþinitelja,
tražimo opis i dr.
-prilikom oþevida kada naÿemo tragove, utvrÿujemo motiv, tražimo vezu
izmeÿu KD-a i poþinitelja
-tada nema mnogo vremena za planiranje i pripremu pretrage.
Unatoþ svemu potrebno je:
-u pretragu idu najmanje dvije OSO
-osigurati tajnost namjeravane pretrage
-pretragu obaviti po pravilima kriminalistike
-biti oprezni i poduzeti sve sigurnosne mjere da ne doÿe do iznenaÿenja (bijeg,
uništenje tragova, oružani otpor i sl.)
-ako nemamo sa sobom potreban tehniþki pribor pozvati kolege da ga donesu
-izbjegavati pretrage noüu, pogotovu ako se traži trag krvi, sitne predmete
(novac, dokumente i sl.)
-ako je moguüe organizirati zasjedu oko objekta (promatraju što se dogaÿa u
objektu)

B) PLANIRANE pretrage

-sadrži:
-prouþavanje osebujnosti osumnjiþenika ili one osobe kod koje üemo obaviti
pretragu
-odluku o danu i satu poþetka pretrage
-mjere za osiguranje prisutnosti osumnjiþenika prilikom pretrage, naroþito
ako predviÿamo da üemo ga lišiti slobode
-odreÿivanje voditelja pretrage i posebnog broja suradnika - OSO
-podjela zadataka i detaljnih uputstava o tome gdje i što tražiti
-odabiranje potrebne tehniþke opreme
-rašþlanjivanje organizacijskog djela pretrage (zasjeda oko pretraživanja
objekta, promatranje okoline, postupak s osobama koje su za vrijeme
pretrage posjetile objekt - roÿaci, poštar, suuþesnici idt.

Da bi pretraga bila uspješnija važno je:

-dobro je upoznati osumnjiþenika (obiþaje, karakter i drt.)
-važno je znati sve prostorije koje osumnjiþenik koristi (laže za prostor gdje
su predmeti)
-kad je pretraga u velikom stambenom objektu utvrditi im li drvarnicu ili
podrum
-poþetak u pravilu rano ujutro (dovoljno vremena a osumnjiþenika zateüi
kuüi)
-greška je ako doÿemo na vrata stana a nikoga u kuüi, prethodno provjeriti
je li netko u kuüi
-pretragu vodi najiskusniji djelatnik
-svaki djelatnik dobiva odreÿenu zadaüu koju mora obaviti
-u pripremi izraditi nacrt prostorija i sve djelatnike upoznati s nacrtom
-djelatnici moraju znati što traže i gdje, moraju biti naroþito pažljivi
-ovisi o pretrazi koju üemo tehniþku opremu ponijeti (baterijske svjetiljke,
oruÿe za otvaranje brava i sanduka, fotoaparat, opremu za osiguranje tragova
i drt.)
-OSO prije poþetka pretrage zatražiti üe od osumnjiþenika da preda traženi
predmet - i tada treba biti oprezan
-ako je potrebno nakon prikupljenih obavijesti ponovo obaviti pretragu,
unatoþ jednoj neuspjeloj

METODIKA PRETRAGE STANA

-vrijedi pravilo da ju treba obaviti po danu, osim u izvanrednim hitnim

sluþajevima
-pretragu obaviti savjesno i detaljno
-gdje üemo tražiti ovisi o stvarima koje tražimo
-ako predmet ne naÿemo gdje mislimo da bi trebao biti ne znaþi da ga nema
-prilikom pretrage potrebne su i neke sigurnosne mjere kako bismo sprijeþili
bijeg osobe koju tražimo ili da netko ne odnese predmet koji tražimo
-voditi raþuna da za vrijeme pretrage netko ne uništi predmet (u prostoriju
koju pretražujemo nitko ne može uüi, niti iziüi iz nje).
-pravilo da od osoba koje ulaze u prostoriju zatražimo razloge dolaska, jer
kod tih osoba þesto možemo pronaüi dokaze (predmete ili tragove KD-a)
-pravilo je da tu osobu pozovemo u prostoriju koju pretražujemo i ostane do
kraja pretrage
-pretragu otvorenog prostora obavljamo sa veüim brojem djelatnika
veüu površinu podijelimo na manje dijelove (da nam nešto ne ostane
nepretraženo)
-postoje razliþita mjesta za skrivanje predmeta (ispod slike na zidu, iza
ormara, iza ogledala, ispod poda, u dimnjaku i sl)
-poþinitelji ukradene predmete rado skrivaju u javnim garderobama (na
autobusnim i željezniþkim kolodvorima).
-pojedini poþinitelji predaju ukradene predmete na þuvanje i u hotele

TEHNIKA PRETRAGE STANA

-koju tehniku primijeniti ovisi o svakom pojedinom sluþaju

-svaku prostoriju pretražujemo tako da zapoþnemo od ulaza, a zatim u pravcu
kojeg smo odabrali
-kada to obavimo poþinjemo pregledavati sadržaj prostorija i to predmete koji
su bliži zidovima pa prema sredini
-osobitu pažnju posvetiti prilikom pretrage ormara, stolova, škrinje i dr.
te usporediti s unutrašnjim mjerama
-osobitu pažnju posvetiti prilikom pregleda jastuka, madraca, slame, žita,
hrpe pijeska i sl.
-tražiti sakrivene prostore u samoj zgradi
Npr. -pekar sakrije u tijesto, domaüica rado u peüi, ormar, krevet, drogu
najþešüe meÿu cvijeüem
-prilikom pretrage terena obratiti pažnju na svježe tragove, pritiskanja,
hodanja
-automobili i druga prijevozna sredstva bogat izvor moguünosti za skrivanje
predmeta
Npr.-krijumþarenje droge u automobilskim gumama, u rezervoarima sa
duplim dnom, duple stjenke u automobilima i dr.
-kada više osoba poþini neko KD a ne stanuju zajedno potrebno je pretragu
kod svih obaviti istovremeno
-važno je promatrati sve osobe prilikom pretrage, jer po njihovom ponašanju
možemo otkriti gdje je predmet skriven
TAKTIKA I TEHNIKA PRETRAŽIVANJA OSOBE

-Pretragu osobe treba obaviti detaljno, odreÿenim redom:

-najprije obuüu
-odjeüu i rublje koje ima na sebi
-predmete što ih nosi sobom
-ako je potrebno pregledavamo i tijelo
-važno je voditi raþuna da prilikom pretrage osoba ne odbaci ili proguta
predmet, ili ne uništi.
-ne smije se osoba ostaviti sama u prostoriji prije pretrage (može predmete
sakriti u prostoriji npr. ormar)
-jedan djelatnik obavlja pretragu, a drugi promatra pretraživanu osobu
-prilikom pretrage pronaÿene predmete stavljamo dalje od osobe
-važno je pregledati da nema traženi predmet u rukama, ustima ili kosi i sl.
-ponekad prilikom pretrage moramo nešto raskidati ili rašþlanjivati na sastavne
dijelove (npr. kofer i dr.)
-ovisno o tome što je predmet pretrage takvu üemo pretragu obaviti.
Npr.-ako tražimo pištolj ne moramo ga skidati do gola za razliku kad
tražimo npr. prsten

13. PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA

KAO PROCESNA RADNJA

OSO OUP-a moraju privremeno oduzeti predmete koji se prema KZ moraju

oduzeti ili mogu biti dokaz u kaznenom postupku i na temelju sudske odluke üe
se osigurati njihovo þuvanje
-predmeti koji se najþešüe oduzimaju su (sredstva izvršenja KD,
protupravna dobivena korist itd.), kada otkrivaju i istražuju KD ili
predmeti prilikom oþevida ili pretrage stana i osobe
-o privremeno oduzetim predmetima sastavlja se zapisnik i izdaje potvrda
o privremeno oduzetim predmetima i detaljno ih opišemo, konstatiramo
gdje su naÿeni
-ako oduzmemo spise i nije moguüe da ih popišemo, stavimo ih u omot i
peþatiramo, a vlasnik dokumenata može staviti i svoj peþat na omot
S KRIMINALISTIýKOG STAJALIŠTA
-privremeno oduzimanje predmeta svrstavamo u radnje kojima otkrivamo i
istražujemo KD
-prilikom obavljanja oþevida þesto naÿemo predmete koji su u svezi s KD
i moramo ih osigurati i privremeno oduzeti
-osobiti znaþaj moramo dati predmetima koji nam mogu poslužiti za pronalazak
poþinitelja

Predmeti koji mogu biti dokaz u kaznenom postupku prije svega jesu:
-sredstva izvršenja KD (nož, sjekira, izvijaþ, oruÿe i td.)
-predmeti na kojima su tragovi (razni predmeti s poþiniteljima ili drugim
tragovima)
-predmeti koji su nastali KD (krivotvoreni dokument, štetni ugovor itd.)
-predmeti koji su dobiveni KD (ukradeni predmeti, novac, predmeti
dobiveni prijevarom i td.)

Najbrojniji predmeti koje OSO prema KZ moraju privremeno oduzeti jesu:

-roba i predmeti nedopuštene trgovine
-neopravdano dobiven poklon ili nagrada
-roba i pomagala nedopuštene proizvodnje
-krivotvoreni vrijednosni papir i sl., te pomagalo za krivotvorenje
-primljen poklon odnosno mito
-predmeti trgovine:zlatni novac, devize, zlato itd.
-krivotvoreni novac, krivotvoreni vrijednosni papir
.droga, psihotropne supstance te sredstva za njihovu izradu
-pornografski spisi, slike ili drugi pornografski predmeti ako ih netko
izraÿuje i širi

-Važno je voditi raþuna da ne opisujemo kvalitetu predmeta jer u trenutku

oduzimanja ne znamo jeli zlatan, srebren, bakren i sl.
-Opisujemo boju, veliþinu, tvorniþki broj, druge oznake ako ih ima na
predmetu.

14. PRIKUPLJANJE OBAVIJESTI OD GRAĈANA

Ako postoje razlozi za sumnju da je poþinjeno K.D. za koje se poþinitelj progoni

po službenoj dužnosti OUP-a moraju poduzeti sve da se:

- pronaÿe poþinitelj K.D.,

- da se poþinitelj ili pomagaþ ne sakrije ili ne pobjegne,
- da se otkriju i osiguraju tragovi K.D.,
- da se otkriju i osiguraju predmeti K.D.,
- da se prikupe sve obavijesti koje bi mogle biti korisne za kazneni postupak.

U tu svrhu OUP-a mogu:

- zahtijevati obavijesti od graÿana,

- graÿane mogu pozivati i u pozivu mora biti navedeno zašto su pozivani,
- OUP-a mogu prikupljati obavijesti od osoba u pritvoru (vrijeme odreÿuje istražni sudac).

Zapažanje kao element obavijesti što utjeþe na zapažanje:

a) sposobnost osjetila (vid, sluh itd.),

b) sposobnost subjekta (više osoba promatra npr. PN),
c) struþno znanje, interes, zanimanje,
d) vanjske okolnosti (vjetar, kiša, magla i dr.),
e) praznine u zapažanju,
f) životna dob i spol (djeca, starije osobe).

Postupak prikupljanja obavijesti odvija se u tri faze:

1. traženje graÿana koji zna neku okolnost,

2. pripovijedanje,
3. ispitivanje,

svrha ovih pitanja:

- da popune prazninu u obavijesti,
- da preciziraju obavijest,
- provjere obavijest.

Klonite se direktnih SUGESTIVNIH PITANJA npr. Martina ste

vidjeli kada je provaljivao u susjedni stan.

PRIKUPLJANJE OBAVIJESTI OD OSUMNJIýENIKA

Od osumnjiþenika tražimo obavijest u namjeri da:

- kaže gdje je bio u trenutku izvršenja K.D.,

- pri davanju obavijesti analiziramo njegovu liþnost,
- iz taktiþkih razloga kažemo zašto ga sumnjiþimo,
- ispriþa kako, zašto je djelo izvršio, gdje je stavio ukradene stvari.
Ponekad osumnjiþenik prizna K.D. zbog razloga:

- RAZUMSKI (uviÿa kaznenu odgovornost, zna da neüe izbjeüi)

- OSJEûAJNI (priznaje zbog þasti, osvete, brige za obitelj)
- Jedni i drugi

OTKRIVANJE I RAZJAŠNJAVANJE DOGAĈAJA KOJI POBUĈUJU

SUMNJU DA JE BILO IZVRŠENO K.D.

Ubojice, palikuüe, saboteri i dr. poþinitelji þesto pokušavaju prikriti

svoja djela na naþin da se radi o samoubojstvu, požaru, nesretnom sluþaju,
nezgodi na radu i dr.

Npr. - nakon ubojstva, ubojica objesi žrtvu,

- palikuüa zapali kuüu u vrijeme oluje,
- ubojica sakrije leš svoje žene i razglasi da je otišla od kuüe,

zato je važno iziüi na mjesto dogaÿaja.

1) Samoubojstvo ili ubojstvo

Najteže je otkrivati ubojstvo koje se prikazuje kao samoubojstvo. Takva

prividna ubojstva zovemo i fingirana samoubojstva.

Prilikom promatranja mjesta dogaÿaja važno je : (tri pravila)

I pravilo: detaljno analizirati sve sitnice unatoþ što nam u poþetku sve ima
logiþnu vezu.
Ako poþinitelj želi prikazati drugaþije što se zaista dogodilo
moraju nastati
greške.

II pravilo: odnosi se na misaonu rekonstrukciju dogaÿaja. Moramo

dogaÿaj zamisliti
kako se dojavio od poþetka. Svi detalji dogaÿaja moraju se
meÿusobno
povezati.
- moramo postupati trezveno, pažljivo i strogo logiþno, kloniti se
nerealnih
kombinacija, slijepog uvjerenja i sl.
III pravilo: osim skiciranja i detaljnog opisivanja, napraviti dobre
fotografske snimke sa
više strana. Dobra fotografija þuva detalje koje nismo zapisali u
zapisniku o
oþevidu.

Da bi uspostavili "KRIMINALISTIýKU DIJAGNOZU" potrebno je

odgovoriti na slijedeüa pitanja:

- da bi smo pokojniku u odnosu na njegov karakter mogli pripisati

samoubojstvo namjere,
- da li u njegovoj porodici postoje duševne bolesti ili samoubojstva,
- da li je pokojnik veü ranije pokušao izvršiti samoubojstvo,
- da li postoji motiv za samoubojstvo npr. neizljeþiva bolest, duševni poremeüaj
i dr.,
- da li je pokojnik na bilo koji naþin rekao da üe se ubiti (npr. rijeþima, pismom,
u šali i sl.),
- kakvo je pokojnikovo ponašanje u zadnje vrijeme (žalostan, potišten, þudan
itd.),
- da li je pokojnik napisao oproštajno pismo (proþitati sadržaj, utvrditi da li je
njegov rukopis),
- da li je pokojnik prilikom samoubilaþkog þina uþinio nešto što on samo može
uþiniti
(nalazimo ga u zakljuþanoj prostoriji ili je obješen visoko na drvo).

a) pomoü struþnjaka prilikom uviÿaja pretpostavljenog samoubojstva

b) vrste samoubojstva

- aktivno samoubojstvo kada sam sebi prouzrokuje smrtonosne ozljede,

- pasivno samoubojstvo (drugi mu oduzmu život po tradiciji krvne osvete ili
da bi bio osuÿen na smrt)
- dvostruko samoubojstvo
- kombinirano samoubojstvo (objesi se i popije otrov)

c) samoubojstvo vatrenim oružjem

d) samoubojstvo vješanjem

e) samoubojstvo oštrim i šiljatim oruÿem

f) samoubojstvo trovanjem

g) samoubojstvo utapanjem

h) svrha istraživanja i izvješüivanja o samoubojstvu, K.D. þini onaj:

- tko navede drugog na samoubojstvo ili mu pomogne u izvršenju,

- onaj tko surovo i neþovjeþno postupa sa osobom koja mu je u
podreÿenom položaju
ili zavisnosti i time iz nehata izazove samoubojstvo te osobe.