Propedeutika Neurologija

PROPEDEUTIKA
NEUROLOGIJA
www.perpetuum-lab.com.hr 1
Moždani živci
MOTORIČKI – III., IV., VI., XI., XII.
OSJETNI – I., II., VIII.
MIJEŠANI – V., VII., IX., X.
I. fila olfactoria – osjet njuha

ISPITIVANJE:
- sa čistim mirisnim tvarima (sapun, vosak, stearin, mirisna ulja…) u prostoriji bez mirisa sa
zatvorenim očima, svaka nosnica zasebno
OŠTEĆENJA:
- obostrano smanjenje osjeta uglavnom kod upale (rinitis)
ANOSMIJA – gubitak osjeta njuha (kvantitativno ošt) ---- intrakranijalni tumor
HIPOSMIJA – oslabljenost osjeta njuha (kvantitativno ošt) ---- intrakran tumor
OLFAKTORNA AGNOZIJA – neprepoznavanje osjeta
HIPEROSMIJA – povećana olfaktorna osjetljivost (neurotska i psihotična stanja, migrena,
trudnoća, menga)
PARAOSMIJA – analog paresteziji (kvalitativni poremećaj)
MEROSMIJA – ispad pojedinih kvaliteta mirisa
NJUŠNE HALUCINACIJE – bolesti bazalnih dijelova temporalnog režnja
KAKOSMIJE – halucinacije neugodnih mirisa
FOSTER-KENNEDYJEV SINDROM – tumori frontalnog režnja --- IPSI anosmija i atrofija
optikusa, KONTRA zastojna papila
Oštećenja:
• OLFAKTORNOG BULBUSA ili OLFAKTORNOG TRAKTA – ipsi ili obostrana
oštećenja njuha
• OLFAKTORNE RADIJACIJE ili OLF KORTEKSA – ne uzrokuju lateralizirani
gubitak njuha zbog bilateralne prezentacije, mogu smanjiti oštrinu njuha ili ne
prepoznavanje osijeta
II. fasciculus opticus

ISPITIVANJE:
- samo orijentacijski, oštrini vida, širini vidnog polja i očnoj pozadini
• oštrina – pojednostavljene tablice, udaljenos 6 m (relaksirana akomodacija), svako
oko posebno
• širina vidnog polja – test konfontacije (ispitivač pokreće svoj prst u svim
smjerovima i pita pacijenta jel ga vidi, javlja kad ugleda prst, radi se za svako oko
posebno, dobar za VELIKE ispade vidnog polja) i bilateralno simultano
podraživanje (ispitivač istovremeno pomiče prste u temporalnim polovicama vidnog
polja, bolesnik gleda u oči dr, može se otkriti zanemarivanje jedne polovice vidnog
polja)
• pregled očne pozadine – oftalmoskopom; oštrina granice papile, boja papile, izgled
krvnih žila očnog dna
OŠTEĆENJA ŠIRINE VIDNOG POLJA:

SUŽENJE – najčešće pravilno koncentrično, rani objektivni znak primarne ili sekundarne
atrofije optičkusa
SKOTOMI – otočići ispada okruženi područjem normalnog vida
AMAUROSA – sljepoća
AMBLIOPIJA – slabovidnost
HEMIANOPSIJA – ispad polovice vidnog polja
• heteronimne – bitemporalne --- oštećena KIJAZMA (ošt temp polovica
vidnog polja) i binazalne (ošt nazalnih polovica vid polja)
• homonimne – ispadi istih polovica vidnog polja
SKOTOMI – ispadi vida, slijepa mjesta različite veličine, oblika, lokalizacije i intenziteta,
posljedica bolesti oka (retinitis, glaukom…) ili oštećenja živca, mogu biti relativni (vidi oblik
ali ne i boju) i apsolutni (ne vidi ni oblik ni boju), mogu biti pozitivni (zbog oštećenja
prednjih dijelova retine ili koroideje, tamne slijepe pjege, posljedica eksudata ili krvarenja,
nisu pravi) i negativni (bolesnik ih ne zamjećuje vide se kod ispitivanja vida, zbog oštećenja
optikusa, puta ili vidne radijacije)
PATOLOŠKE PROMJENE OČNE POZADINE:

ZASTOJNA PAPILA – edematozna, neoštro ograničena, sužene arterije, nabrekle vene, vid u
početku nije smanjen, bezbolna, često bilateralna, nastaje kod povećanog intrakranijalnog
tlaka
UPALA PAPILE (NEURITIS, PAPILITIS) – blijeda, edematozna papila, brzo slabljenje
vida, bolovi u oku i kod pokretanja oka, edem retine, uglavnom ide unilateralno, skotomi
može i sljepoća, kod neuromijelitisa optikusa, MS, anemije, deficita vit B…
ATROFIJA PAPILE – blijeda oštro ograničena papila – primarna atrofija (upala optikusa,
tumori, traume…); sekundarana atrofija – nakon dužeg trajanja zastojne papile ili optičkog
neuritisa, papila je blijeda i neoštro ograničena, vid je oslabljen
RETROBULBARNI NEURITIS – upala intraobitalnog dijela optikusa, smetnje vida, akutno
karakteristično za MS, bolest se razvija brzo, često zahvaća samo jedno oko; kronično –
sporije, bilateralno, u MS, optički neuromijelitis, bolesti sinusa…
III. nevrus oculomotorius; IV. nervus trochlearis;

VI. nervus abducens
KORTIKALNA I SUBKORTIKALAN KONTROLA BULBOMOT:
- pokreti očnih jabučica su konjugirani – osovine oba oka pokreću se paralelno
- centar koji regulira pokrete bulbusa nalazi se u FRONTALNOM r. (area 8) – odgovoran je
za voljnu konjugiranu pokretnost očnih jabučica
- subnuklearni centar u čeonom režnju – odgovoran za brze, voljne pokrete u suprotnom
pravcu (podraživanje jednog frontalnog centra brza konjugirana devijacija bulbusa u
suprotnom smjeru)
- u zatiljnom režnju uz aerostriatu (area 18, 19) okcipitalno očni centar za optički insucirane
pokrete očiju i optičke fikcacijse reflekse; upravlja sporim pokretima praćenja; suprimira ga
frontalni centar
- podražaji doljnjeg frontalnog očnog polja devijacira gore i lateralno
- podražaji gornjeg dijela pokret bulbusa dolje i lateralno
- supkortikalni centri za konjugirane vertikalne pokrete očiju u pretekalnom dijelu
tegmentuma mezencefalona i u području stražnje komisure (rostralno – pokreti bulbusa gore,
kaudalno – pokreti dolje)
- FLM (fasciculus longitudinalis medialis) – koordinirana inervacija očnih mišića, povezuje ih

s jezgrama vestibularnog, akustičnog živca, V., VII i XI živcem, motoričkim jezgrama
vratnih segmenata KM, jezgrom stražnje komisure, jezgrom medialnog longitudalnog fascikla
i višim kortikalnim centrima zbog te povezanosti nije moguća izolirana kontakcija
pojedinog očnog mišića
ISPITIVANJE BULBOMOTORIKE:
- inspekcija – pregled očnog rasporka (treba biti simetričan i eliptičan)
LAGOFTALNUS – proširenje očnog rasporka
- ispitivanje položaja i konjugiranih pokreta bulbusa -

- očne jabučice normalno su ortoponirane ili medioponirane
- pokreti prsta u svim smjerovima, dvoslike, nistagmus
- zjenice -
- trebaju biti jednako široke, pravilne, okrugle (uravnotežen simpat i parasimpat)
IZOKORIJA; proširenost ovisi o osvjetljenju, dobi (djeca veće)
- izravna reakcija na svijetlo MIOZA, odmicanjem izvora MIDRIAZA
- neizravna reakcija na svijetlo KONSENZUAKNA REAKCIJA, ispitujemo zjenicu koja
nije osvjetljena
- reakcija akomodacije – ispitanik gleda u daljinu, relaksacija akomodacije, onda fiksira prst
ispitivača na 50 cm suženje zjenice i konvergencija bulbusa (smatra se sinkinezom –
osacirani pokreti a ne prava refleksna aktivnost)
- konvergencija prst probližavamo prema nosu; pri tome dolazi do uključivanja refleksnih
konvergencijskih i akomodacijskih promjena leće pri fokusiranju i suženja zjenice
(sinkinetički asocirani pokret)
SIMPATIČKA INERVACIJA ZJENICA:

- cervikalni dio simpatikusa nalazi se u intermediolateralnoj skupini stanica KM
- simpatički impulsi za proširenje zjenica (kontrola m. dilatatora pupile) naastaju u
HIPOTALAMUS FRONTALNI KORTEKS (area 8) CILIOSPINALNI CENTAR
- vlakna za sužavanje zjenica dolaze iz područja oko AREJE STRIJATE do WESTPHAL-
EDINGEROVE JEZGRE
POREMEĆAJI BUBOMOTORIKE:
STRABIZAM – šliljenje; oštećenje vanjskog očnog mišića ili živca koji ga inervira; bulbusi
se ne pomiču paralelno već dolazi do poremećaja pokreta u pravcu dijelovanja paretičnog
mišića pojava dvoslika
- jaka pareza – vidi se i pri gledanju naprijed
- u blažim – tek pri pogledu u smjeru dijelovanja paretičnog mišića
- može biti konvergentan (pareza m. rectusa lateralisa) ili divergentan (pareza m. rectusa
medialisa)
- priroñeni poremećaju bulbusa KONKOMITANTNI STRABIZAM, nema dvoslika, nema
neuroloških ispada
DVOSLIKE – ispitati je li stalna ili samo kad negdje gleda, ispitati odnos dvaju slika (jesu li u
istoj, horizontalnoj ili okomitoj ravnini ili odvojene)
- javljaju se kod paralize mišića, promjene položaja oka zbog upale ili tumora, te u
mijasteniji gravis
- u isoitivanju manjih dvoslika – obojena stakla (crvena)
- pozicija dviju slika označava se na posebnu kartu (hess – lancaster), analizom lokalizacije
identificira se oštećeni mišić, stupanj oštećenja i prati progresija
OŠTEĆENJA POJEDINIH MIŠIĆA INERV. III

- m. rectus medialis – (aducira bulbus) imamo LATERALNI pomak bulbusa, dvoslike
su horizontalne i javljaju se pri pogledu medijalno
- m. rectus superior – (oko gore i van) imamo bulbus prema dolje i van, pokreti gore
ograničeni, pri pogledu gore i lateralno dvoslike
- m. rectus inferior – (oko dojle i van) imamo bulbus prema gore i van, ne može dolje,
pri pogledu dolje i lateralno dvoslike
- m. obliqus inferior – (oko gore i medijalno), imamo bulbus prema dolje i medijalno,
ne može gore, pri pogledu gore i nazalno dvoslike
- m. levator palpebre superior – kljenut uzrokuje ptozu, može biti jednostrana i
obostrana; ptozu uzrokuje i edem (infekcija, trauma)
UNILATERALNA PTOZA – oštećen III, HORNEROV sindrom
OBOSTRANA PTOZA – posljedica miopatije, rijeñe neuralnog oštećenja (mijastenija
gravis, miotonija, okularna i okulofaringealna distrofija)
OFTALNOPLEGIJA – kljenut više očnih mišića i nepokretnos bulbusa

- vanjska – oštćenje okulomotorijusa, ptoza koja se ne može podignuti usprkos
kompenzatornom nabiranju čela, oko lateralno i dolje, ne može vertikalni pogled gore
i dolje
- unutarnja – izolirano oštećenje motoričkih parasimpatičkih vlakana okulomotorijusa,
midrijaza, nema refleksne reakcije na svjetlo
- vanjska i unutarnja (completa) – oštećen okulomotorijus, trohlearis i abducens
- obostrana slabost podizanja bulbusa prema gore – oštećenje okulomotorijusa u
mezencefalnom (nuklearno oštećenje), pareza oba gornja rectusa; kod oštećenja
periakveduktalne sive tvari mezencefalno; poremećaj konvergencije (može i kod
encefalitisa, MS, traume, vaskularnih oštećenja)
DISOCIRANE PAREZE OČNIH MIŠIĆA – kada postoji kljenut samo pojedinih mišića,
dok su funkcije drugih očuvane; dolazi do izražaja kod nuklearnog oštećenja III.
- prvi znak oštećenja III. je ptoza, a zatim ispadi vanjskim mišića oka, dok kod oštećanja
jezgara u mezencefalon ptoza nastupa na kraju
- parasimpatička vlakana (s vanjske strane okulomotorijusa) – osjetljiva na kompresiju
proširenje zjenice bez znakova oštećenja vanjskih očnih mišića
- ishemija, infarkt živca, dijabetička neuropatija primarno zahvaćaju središnje dijelove
živca
OŠTEĆENJA NERVUSA IV.

- izolirana oštećenja su rjeña i rijetko se klinički prepoznaju
- inervira m. obliques superior – za spštanje aduciranog bulbusa prema dolje, a u položaju
abdukcije spušta i rotira bulbus prema unutra
- kod oštećenja – oko pomaknuto gore (elevacija) i van; dvoslike kod gledanja dole pa bolenik
naginje glavu na zdravu stranu
OŠTEĆENJA NERVUSA VI.

- inervira m. rectus temporalis
- povlačenje bulbusa prema unutrašnjem rubu oka (prevlast m. rectus med), nemogućnost
abdukcije bulbusa KONVERGENTNI PARALITIČKI STRABIZAM; javljaju se dvoslike
pri pogledu lateralno
- pogled na paretičnu stranu je ograničen, bulbus se ne pomiće iz med linije
UZROCI NUKLEARNIH I INFRANUKLEARNIH OŠTEĆENJA III., IV., VI.

- III. ispod temporalnog režnja u blizini circulus Willisi
- ekspanzivni ili vaskularni procesi mezencefalona i temporalnog režnja
- aneurizma (a. carotis interna, a. communicans post, a. cerebri posterior)
- meningitis, herpes zoster, sifilis, neuropatija
- IV. NUKLEARNA – kontralateralna; INFRANUKLEARNA – ipsilateralna
kljenut m. obliqusa superiora
- trauma, neuropatija, aneurizma u kavernoznom sinusu, upale, tumori
- VI. oštećen u području jezgre u ponsu (nuklearno) i na putu
(infranuklearno) do m. rectusa temporalisa
- kod povećanja intrakranijalnog tlaka
- izolirana DESNA paraliza znak infranuklearnog oštećenja
- nuklearna oštećenja ipsilateralna paraliza horizontalnog pogleda
PARINAUDOV SINDROM – kljenut pogleda prema gore; oštećenje na razini GORNJIH

KOLIKULA, PRETEKALNE REGIJE ili KOMISURE POSTERIOR
INTERNUKLEARNA OFTALMOPLEGIJA – djelomični gubitak konjugiranih

horizontalnih pokreta očiju – DISKONJUGIRANI POKRETI ili mješana paraliza pogleda
kod oštećenja INTERNUKLEARNIH SVEZA; oštećenjem FLM-a specifični poremećaj –
INTERNUKLEARNA OFTALMOPLEGIJA
- uzrok može biti MS (obostrana), infarkt moždanog debla (unilateralan)
- kljenut m. rectusa medialisa oštećenjeipsilateralne adukcije bulbusa; istodobno se
na abduciranom oku javlja se nistagmus – ATAKTIČAN NISTAGMUS
- POSTERIORNA INTERNUKLEARNA OFTALMOPLEGIJA – oštećenje FLM u
kaudalnom dijelu, u blizini ponsa; konvergencija je uredna
- PREDNJA INTERNUKLEARNA OFTALMOPLEGIJA – oštećenje blizu
mezencefalona; pareza adukcije ipsilateralnog oka uz oštećenje konvergencije
SINDROM JEDAN I POL – oštećenja u ponsu i FLM i RF ponsa – kombinacija

internuklearne oftalmoplegije s nemogućnošću pogleda na stranu oštećenja; ipsilateralno oko
je nepokretno, kontralateralno moguća abdukcija, može postojati nistagmus; nastane zbog
vaskularnih oštećenja ponsa, MS
SUPRANUKLEARNA OŠTEĆENJA
OŠTEĆENJE KONJUGIRANIH POKRETA BULBUSA – ograničena pokretnost, izostanak
pokretnosti ili konjugirana devijacija bulbusa u jednom smjeru; nema dvoslika
- akutno, destruktivno oštećenje frontalnog očnog polja paraliza konjugirane
devijacije bulbusa u suprotnu stranu; bulbusi su u položaju konjugirane devijacije na
stranu oštećenja; ide sa oštećenjem piramidnog puta konjugirana devijacija glave i
bulbusa na stranu oštećenog frontalnog očnog pola i kontralateralna hemipareza
- oštećenje pontinog centra pogleda – paraliza pogleda u istu stranu gdje je oštećenje, te
konjugirana devijacija pogleda u suprotnu stranu, obično postoji oštećenje piramidnog
puta pa bolesnik gleda u svoju hemiparezu (vlakna za konjugirane pokrete već su se
ukrižala a od piramidnog još nisu)
PATOLOŠKE PROMJENE OBLIKA I REFLEKSNIH FUNKCIJA ZJENICA

- MIDRIJAZA – oštećenje parasimpatičke inervacije (III.) ili podraživanje simpatikusa;
lokalna primjena midrijatika; znak ireverzibilnog oštećenja mezencefalona kod osobe u komi;
ukočena Hutchinsonova zjenica – kraniocerebralne ozljede
- MIOZA – oštećenje simpatičke inervacije ili podražaj parasimpatikusa; ukapavanje miotika
kod glaukoma; otrovanje morfijem; pontino krvarenje
- ANIZOKORIJA – veća slabije reagira na svjetlo kod oštećenja III.; manja dio Hornerova
sindroma
- ARGYLL-ROBERTSONOVA ZJENICA – anizokorija i mioza – nepravilnog, nejednakog
oblika, ne reagiraju na svjetlo, očuvana akomodacija i konvergencija; neurosifilis; slično
nekada kod dijabetesa, encefalitisa, neoplazme moždanog debla
- PUPILOTONIJA – zjenica zahvaćenog oka je šira, nema brze fazičke kontrakcije zjenice
kod osvjetljavanja, troma reakcija; javlja se kao izolirana pojava ili udružena sa miotatskim
arefleksom na donjim udovima ADIEV SINDROM; kod mladih žena, unilateralno
- ZJENICA SLIJEPOG OKA – ne reagira na izravno obasjavanje svjetlom, reagira kada se
svjetlom podraži zdravo oko
- JEDNOSTRANO SUŽENJE – dio Hornerovog sindroma (MIOZA, PTOZA,
ENOFTALMUS, ISTOSTRANA HIPEREMIJA LICA, ANHIDROZA) – oštećenje
centralnih simpatičkih puteva, ciliospinalnog centra ili perikarotidnog simpatičkog pleksusa
V. nevrus trigeminus
- mješoviti živac; OSJET lice od tjemena do ruba mandibule, uho, oko, nos, usta
(sluznice), zubi i dura; MOTORIČKI žvačni mišići
ISPITIVANJE OSJETNE FUNKCIJE:

- površinski osjet (dodir, bol, temperatura) na simetričnim dijelovima lica u svim
inervacijskim područjima
- DODIR – blagim dodirom jagodicama prstiju ili vatom; BOL – iglom; TEMPERATURA –
epruvetama
- uočiti postoji li disocirani ispad osjeta
- PROPRIOCEPCIJA – ne može se sa sigurnošću ispitati, možda ispitivanjem grafoesetezije
na licu
ISPITIVANJE VOLJNIH MOTORIČKIH FUNKCIJA:

- inspekcija oblika žvačnih mišića
- oponašanje ugriza, čvrsto stiskanje zubiju, pomicanje čeljusti na jednu pa na drugu stranu
(ispitivanje pterigoidnog mišića)
ISPITIVANJE REFLEKSNIH FUNKCIJA:

- KORNEALNI – za oftalmičku granu
- REFLEKS MASETERA (MANDIBULARNI) – relaksirana lagano opuštena donja čeljust,
čekićem preko palca koji je na bradi; pojačan refleks znak je oštećenja kortikobulbarnog
puta
ZNAKOVI OŠTEĆENJA TRIGEMINUSA:
- SUPRANUKLEARNA OŠTEĆENJA – osjetni poremećaji (poremećaj diskriminacije

KONTRALATERALNO) na licu; kod oštećenja parijetalnog režnja ili senzorne radijacije;
iritativna oštećenja parijetalnog režnja kartkotrajne paroksizme parestezija – žarišni
epileptički poremećaj
- motorički poremećaj – iritativne naravi ili kao motorička slabost; iritativno
žarište u frontalnom režnju konvulzivni napadaji mastikatornih mišića
(tonički i klonički grčevi)
- JEDNOSTRANA OŠTEĆENJA – nema pareze žvačnih mišića jer oni imaju bilateralnu
kortikalnu inervaciju
- ritmički tremor vilice – parkinsonizam, aritmička koreja
- TRISMUS – bolni spazam žvačnih mišića, onemogućeno otvaranje (tetanus, bjesnoća,
encefalitis, kavernozni fenomen…)
- NUKLEARNA OŠTEĆENJA – u području moždanog debla je oštećenje

- gubitak osjeta kože i sluznice u segmentalnoj distribuciji živca, poremećaj refleksa
- oštećenje glavne jezgre – gubitak taktilnog osjeta, očuvana bol i temperatura
- taktilni osjet PONTINA JEZGRA
- bol i temperatura JEZGRA NUCLEUS TRACTUS SPINALIS N. TRIG.
- oštećenja motoričke jezgre – jednostrano oštećenje žvačnih mišića s razvojem atrofije i
fascikulacija; gubi se maseterov refleks
- INFRANUKLEARNA OŠTEĆENJA – lokalizirana su periferno od ganglija Gasseri;

jednak ispad svih kvaliteta ekstroceptivnog osjeta u inervacijskom području n. V; smanjenje
osjeta, distenzije, parestezije, spontana bol
- infranuklearno oštećenje motoričke grane – unilateralna pareza mišića i gubitak maseterovog
refleksa; atrofija; nema fascikulacija; vilica skreće na paretičnu stranu (pareza pterigoideusa)
TROFIČKI POREMEĆAJI – najznačajnije kod oštećenja oftalmičke grane; ANESTEZIJA

KORNEJE – upala i vrijed korneje NEUROPARALITIČKI KERATITIS; posljedica
presijecanja živčanih vlakana trigeminusa (rizotomija) što se ponekad radi u cilju lječenja
trigeminalne neuralgije
VII. nevrus facialis
= motorički inervira mimične mišiće i mani dio koji ne sudjeluje u mimici

= parasimpatički preko n. intermediusa inervira salivatorne , submandibularne ,
submaksilarne i lakrimalne žlijezde
= osjetno inervira ušnu školjku
= osjetno inervira prednju 1/3 jezika
Ispitivanje funkcije facijalisa

= inspekcija mimične muskulature (simetrija, tikovi,tremor..)
= funkcija čela : gleda pred sebe i mršti čelo i diže obrve, snažno zatvori oči (ispitivač može
pokušati otvoriti oči)
= kutovi usana : pokazati zube, napuhati obraze, pućenje usana
= osjet : inervacija se prekriva sa trigeminusom, glosofaringeusom pa je nemoguće napraviti
točnu evaluaciju osjeta
Oštećenja živca facijalisa

SUPRANUKLEARNA OŠTEĆENJA
- uzrokuje nepotpun ispad funkcije mimičnih mišića CENTRALNA FACIOPAREZA
- gornji dio jezgre facijalisa prima kortikonuklearna vlakna iz obje hemisfere mozga
oštećenje kortikonuklearnog puta u jednoj hemisferi neće uzrokovati neurološki ispad
u inervacijskom području gornje jezgre facijalisa (čelo,obrve, mišić koji zatvara vjeñe)
jer se kompenzira impulsima iz ipsilateralne hemisfere mozga
- donja jezgra (inervira donje 2/3 lica) prima vlakna samo iz kontralateralne hemisfere
- klinički se očituje : izravnana nazolabijalna brazda
spušten usni kut
filtrum pomaknut u suprotnom pravcu na polovici lica suprotnom
hemisferalnom oštećenju
NUKLERANO I SUPRANUKLEARNO OŠTEĆENJE

- nuklearno oštećenje u ponsu UVIJEK zahvaća obje polovice jezgre s posljedičnom parezom
svih mišića iste polovice lica.
- nuklearno i infranukl. Oštećenje očituje se ispadom motoričke finkcije mimičnih mišića na
cijeloj polovici lica
- pareza ili plegija je ipsilateralna oštećenju
- klinički se očituje : izravnana čeona brazda na ipsilateralnoj plovici čela
spuštena obrva
nemogućnost voljnog nabiranja čela i podizanja obrve
nemogućnost zatvaranja oka (proširen očni rasporak-lagoftalmus)
BELLOV ZNAK = pri pokušaju zatvaranja oka vidi se okretanje
bulbusa prema gore i lateralno s vidljivom sklerom
nazolabijalna brazda na toj strani je izravnana, usni kut spušten
usnice pomaknute prema zdravoj strani zajedno s koso
Postavljenim filtrumom
HUNTOV SINDROM = oštećenje gangliona geniculi kompletna ipsilateralna pareza

mimičnih mišića, hiperakuzija , oštećenje osjeta okusa, oštećenje sekretornih funkcija , te bol
u vanjskom slušnom hodniku + herpetične eflorescencije
VIII. nevrus vestibulocochlearis
N. ACUSTICUS (N. COCHLEARIS)
ISPITIVANJE:
- osjet sliha se ispituje na dva načina , ispituje se orjentacijaski percepcija visokih i niskih
tonova i percepcija vibracije sa glazbenom ugañalicom.
-za visoke tonove – osluškivanje otkucaja sata na svakom uhu zasebno
-niski tonovi – trljanje prstima ispred ušiju ispitanika
-SCHWABACHOV POKUS- glazbena ugañalica se stavlja na mastoidni nastavak ispitanika ,

kada on javi da više ne čuje zvuk,ispitivač stavlja ugañalicu na svoj mastoidni nastavak.
-RINNEOV POKUS – usporeñuje se koštana i zračna porvodljivost na istom uhu, kada javi
da više ne čuje zvuk na mastoidnom nastavku,ugañalica se stavlja ispred uha i mjeri se
vrijeme koliko dugo čuje zvuk. zračna provodljivost je normalna za 30 sekundi duža od
koštanepozitivan Rinne
-Ako je zračna provodljivost smanjena ili je nema, a koštana je prisutna KONDUKTIVNO

OŠTEĆENJE Rinne negativan
- Ako je smanjena i zračna i koštana provodljivost, a Rinne je pozitivanPERCEPTIVNO
OŠTEĆENJE
- WEBEROV POKUS – postavljanje ugañalice na čelo, normalno se zvuk ne širi ili se

podjenako čuje na oba uha.
-ako se lateralizira u bolesno uho KONDUKTIVNO OŠTEĆENJE
-ako se lateralizira u zdravo uho PERCEPTIVNO OŠTEĆENJE
-KOD DJECE : - audio-palpebralni-na jak zvuk trepne

- kohleopupilarni – sužavanje ili proširenje, a zatim suženje zjenice na jak
zvuk
- audio-okulogirni – devijacija očiju prema izvoru zvuka
- akustični mišićni refleks na jak zvuk
POREMEĆAJI SLUHA
HIPOAKUZIJA – smanjen sluh
ANAKUZIJA – gubitak sluha
HIPERAKUZIJA – povećanje slušne sposobnosti
DYSAKUZIJA- poremećaj osjeta sluha kojis e očituje u drugačijoj percepciji osjeta sluha
PRESBIAKUZIJA – u starijih osoba,gubitak za visoke tonove,perceptivno ošetećenje
TINITUS – percepcija abnormalnog zvuka u ušima,oćituje se zujanjem ili šumom u ušima
-dvije vrste gubitka sluha: KONDUKTIVNA – provodna,opstrukcijska ili

transmisijska
PERCEPTIVNA – zamjedbena, senzorineurinalna
- perceptivna – zbog bolesti kohleje, kohleranog živca ili centralnih putova

- smanjena je provodnost zrakom i koštanim putom
- Schwabachov pokus je skraćen
- Weber se lateralizira u zdravo uho
- konduktivna – zbog manjakvog prijenosa zvuka do kohleje
- često opstrukcija vanjskog zvučnog hodnika ili bolesti
srednjeg uha
- gubi se zračna provodnost dok koštana može biti sačuvana
- Rinne neg, Schwabach skraćen, Weber se laterlizira u
bolesno uho
UZROCI POREMEĆAJA SLUHA:

SUPRANUKLEARNA I NUKLEARNA OŠTEĆENJA
- jednostrana oštećenja rijetko uzrokuju kliničke poremećaje sluha
- proces koji vrši pritisak na donje kolikule ili corpus geniculatum medijale
može uzrokovati bilateralnu gluhoću
- nesposobnost lokalizacija zvuka kod oštećenja kontralateralnog
temporalnog režnja
- tumori temporalnog režnja slušne halucinacije
- tinitus može biti znak oštećenja cns-a
INFRANUKLEARNA OŠTEĆENJA
- perceptivna gluhoća kongenitalni, infekcije, traume, lijekovi, Menierova
bolest,tumori
- konduktivna gluhoća infekcije , traume, otoskleroza, tumori
N. VESTIBULARIS
ISPITIVANJE:
- testira se osjet ravnoteže
- ispituje se posturalnom devijacijom savijanje cijelog tijela u smjeru strujanja
endolimfe, ona ispituje ortostatiku i dinamostatiku (sposobnost održavanja ravnoteže
tijela u stajanju i hodanju) . Radi se ROMBERGOV POKUS, TANDEM
ROMBERGOV POKUS,HOD PO RAVNOJ LINIJI STAVLJANJEM NOGE
ISPRED NOGE
- ispituje se i kinetička devijacija relativno odmicanje ekstremiteta u smjeru
strujanja endolimfe . Ispituje se : kažiprst ispitanika na kažiprst ispitivača,zatim
zatvori oči,pomiče prst pa opet vraća prst na ispitivačev
- POKUS PREMA FUKUDI – sa zatvorenim očima se okreće 1 min oko svoje osi
- ispituje se prisutnost nistagmusa ( ritmički trzaji očnim jabučicama)
- Elektronistagmografija = postupak kojim se bilježi nistagmus, temelji se na korneo-

retinalnom potencijalu
ROTACIJSKI POKUS = Baranyjev stolac, 10-20 okreta u sekundi + naglo zaustavljanje

KALORIČKI POKUS = u vanjski slušni hodnik se instilira oko 100ml tople (44stupnjeva C)
ili hladne (37 stupnjeva C) vode u trajanju od oko 40sekundi
GALVANIČKI POKUS = stoji sa skupljenim stopalima i zatvorenim očima, postavljaju se
elektrode za izazivanje nistagmusa
NYLEN – BARANYJEV POSTUPAK = ispituje se pojava nistagmusa u različitim
položajima glave
DIX – HALLPIKEOV POKUS = ispitanika se naglo polegne s glavom spuštenom za 45
stupnjeva prema natrag i u jednu stranu
- oštećenje ili hipofunkcija labirinta te perifernog dijela vestibularnog živca uzrokuje

izostanak nistagmusa pri indukcijskim pokusima
SIMPTOMI OŠTEĆENJA VESTIBULARNOG SUSTAVA

= pojava spontanog nistagmusa
= vrtoglavica (vertigo)
= vegetativni simptomi : znojenje, mučnina, povraćanje, vazomotorički poremećaji
NISTAGMUS
- većina nistagmusa je FAZIČKA ima brzu komponentu u jednom i sporu u suprotnom
pravcu.
- pravac nistagmusa se uvijek označuje prema brzoj komponenti
- nistagmus može biti kongenitalni , stečeni , spontani ili inducirani
- stupnjevanje nistagmusa se vrši prema INTENZITETU :
1.STUPANJ – pojava nistagmusa samo pri pogledu u smjeru brze faze nistagmusa
2.STUPANJ – pojava nistagmusa i pri pogledu prema naprijed
3.STUPANJ – pojava nistagmusa pri pogledu i u pravcu spore faze nistagmusa
VRSTE NISTAGMUSA :
OPTOKINETSKI N. = može se izazvati kod zdrave osobe , oštećenjem parijetalnog režnja on
se može smanjiti ili izostati pri kretanju predmeta prema strani oštećenja
PARETIČKI N. = pojava nistagmičnih trzaja na oku koje se pokreće u pravcu oslabljenog
mišića
VESTIBULARNI N. = poremećajem u labirintnom ili perifernom dijelu vestibularnog
sustava, često je praćen povraćanjem, mučninom, vrtoglavicom
CENTRALNI N. = kod oštećenja moždanog debla koje uključuje vestibularne jezgre ili sveze
možd. Debla s vestibularnim jezgrama. Dolazi do promjene pravca nistagmusa promjenom
pravca pogleda, često je praćen dr. simptomima oštećenja moždanog debla
PENDULARNI N. = karakteriziran je „prema i od“ pomakom očiju oko središnje točke, žale
se na kretanje vidnog polja i slabljenje oštrine vida
- oštećenje malog mozga uzrokuje poseban oblik nistagmusa pogled u stranu uzrokuje brzi
trzaj prema objektu fiksacije i polagani pomak u ishodišnu poziciju.
Vrtoglavica
= najkarakterističniji simptom vestibularnog poremećaja
= zbog oštećenja ili iritacije labirinta, porasta ili smanjenja tlaka endolimfe
= osjećaj rotacije vlastitog tijela (subjektivni vertigo) u prostoru ili rotacijom okoline
(objektivni vertigo) oko vlastitog tijela u horizontalnoj ili vertikalnoj razini
= prati je veća ili manje nesigurnost u hodu i stajanju (ataksija)
= važno je razlikovati v. od sličnih pojava,npr. omaglica i sl.
IX. i X. N. glossopharigicus i N. vagus

ISPITIVANJE:
- promatra se položaj mekog nepca i uvule u mirovanju i u fonaciji
- ispituje se artikulacija govora i sposobnost gutanja krutih i tekućih tvari
- ispituje se fonacija
REFLEKS MEKOG NEPCA – podizanje mekog nepca i pomak uvule prema natrag prilikom
podražaja mekog nepca ili uvule
REFLEKS ŽDRIJELA – podraži se stražnji zid ždrijela i dobije se podizanje i konstrikcija
mišića ždrijela uz istodobno povlačenje jezika prema natrag
REFLEKS KAROTIDNOG SINUS – kontrolira krvni tlak, respiraciju, puls… masažom
karotidnog sinusa u području bifurkacije a. carotis communis snižava se tlak, usporava srčani
ritam, smanjuje se minutni volumen i povećava se periferna vazodilatacija
OSTALI REFLEKSI VAGUSA – zijevanje, štucanje, kašljanje, kihanje, sisanje
OŠTEĆENJA:
- SUPRANUKLEARNA – se očituju samo ako su bilateralna jer postoji obostrana inervacija
- NUKLEARNA I INFRANUKLEARNA – izolirana oštećenja IX. su rijetka, očitovat će se
spuštenim lukom mekog nepca u mirovanju, smetnjama okusa na stražnjoj trećini jezika,
tonzila i epifarinksa
- ev. se može javiti GLOSOFARINGEALNA NEURALGIJA – snažna bol koja se širi prema
vanjskom uhu, mogu postojati trigger zone
- JEDNOSTRANO O. IX. I X. ŽIVCA – asimetrični pomak mekog nepca na zdravu stranu

zbog pareze mišića mekog nepca i ždrijela, pareza mišića larinksa (zbog toga disartrija i
disfagija, regurgitacija tekućine na nos)
- OBOSTRANO DJELOMIČNO O. IX. I X. ŽIVCA – obostrana pareza mekog nepca i
nazalan prizvuk govora i regurgitacija tekućine na nos pri pijenju, disfagija, afagija
- POTPUNO OBOSTRANO O. X. ŽIVCA – nije spojivo sa životom nepravilan puls,
poremećaj srčane akcije, disanje usporeno i nepravilno, abdominalna bol i povraćanje
- kod o. n. reccurensa – disfonija zbog pareze glasnica
- OSJETNI POREMEĆAJI – jednostrani gubitak refleksa mekog nepca i ždrijela, uz očuvanu

motoričku funkciju je znak gubitka osjeta na toj strani
- PATOLOŠKE PROMJENE REFLEKSA KAROTIDNOG SINUSA – postoje tri tipa : 1.
VAGALNI TIP – usporenje srčane aktivnosti
2. DEPRESORNI TIP – pad krvnog tlaka
3. CEREBRALNI TIP – vazovagalna sinkopa
- VAZOVAGALNI NAPAD - palpitacije, dispneja, periferna vazokonstrikcija, omaglica,

opća slabost, gubitak svijesti
- OSJET OKUSA – kvalitete okusnih podražaja su SLANO, KISELO, SLATKO, GORKO
- poremećaji okusa su :
1. AGEUZIJA – odsutnost osjeta okusa
2. HIPOGEUZIJA –oslabljen okus
3. HIPERGEUZIJA – pojačan osjet okusa
4. DISGEUZIJA I PARAGEUZIJA – analogni disestezijama i prestezijama, tj.
označavaju kvalitativne poremećaje, drugačije doživljavanje osjeta okusa
XI. Nervu accessorius

ISPITIVANJE:
- ispitanik odiže ramena protiv otpora ispitivača koji ih potiskuje prema dolje
- trapezius: ekstenzija glave nasuprot otporu ispitivača, paraliza oba mišića daje pad glave
prema naprijed
- sternokleidomastoidni: okreće glavu prema suprotnom ramenu protiv otpora ispitivača koji
mu pritišće lice i vrat
- SUPRANUKLEARNA oštećenja – blaga oštećenja motoričke funkcije jer je

kortikonuklearna regulacija živca djelomično bilateralna
- NUKLEARNA oštećenja – rijetka, kod degenerativnih bolesti; uz parezu mišića, atrofija i
fascikulacije
- INFRANUKLEARNA oštećenja – pareza, rame i ruka su spušteni na strani oštećenog
živca, skapula pomaknuta prema dolje i lateralno
TORTIKOLIS – tonički i klonički spazmi mišića koje inervira accessorius, uzrok je bolest
bazalnih ganglija; kontrakcija mišića jedne strane uzrokuje okretanje glave i vrata na jednu
stranu. Glava i vrat su nagnuti na jednu, a lice na drugu stranu
RETROKOLIS - glava nagnuta prema natrag
ANTEROKOLIS - glava nagnuta prema naprijed
XII. Nervus hypoglossus

ISPITIVANJE:
- promatra se oblik i veličina jezika
- snaga i brzina pokreta u svim smjerovima
OŠTEĆENJA:
GLOSOPAREZA – ispruženi jezik skreće na stranu paretičnog mišića, supranuklearno
oštećenje dovodi do pareze kontralateralne polovice mišića jezika koja je rijetko potpuna.
Pareza se očituje usporenim pokretima jezika, nespretnošću i skretanjem jezika u pravcu od
strane oštećenja, ali se funkcije obično dobro kompenziraju
GLOSOPLEGIJA – obostrana paraliza mišića jezika, najčešće bolest DMN
OŠTEĆENJE JEZGRE I PERIFERNOG ŽIVCA – uzrokuje parezu ipsilateralne polovice

jezika, oštećenja živca praćena su atrofijom i fascikulacijama
Osjetne funkcije
PODJELA PREMA HEADU ( somalskog osjeta )
EPIKRITIČKI OSJET – omogućuje točnu diskriminaciju osjeta dodira i temperature
PROTOPATSKI OSJET – označuje osjetljivost snažnih, grubih podražaja dodira i te,perature
POVRŠINSKI OSJET – bol, temperatura, grubi dodir

FAZIČKA BOL – ograničena, brza, oštra bol
TONIČKA BOL – polaganija, difuzna, teško lokalizirati
DUBOKI OSJET – kinestezija, vibracija, duboka bol
TOPOESTEZIJA = diskriminacija i taktilna lokalizacija osjeta dodira

TOPOANESTEZIJA = nemogućnost taktilne lokalizacije
ARTROESTEZIJA = percepcija pokretanja zglobova
STATOGNOZIJA = spoznaja položaja
STEREOAGNOZIJA ili ASTEREOGNOZIJA = poremećeno osjetno prepoznavanje ( oblik,
veličina, težina predmeta )
GRAFESTEZIJA = prepoznavanje slova ili brojki napisanih na koži GRAFOANESTEZIJA =
neprepoznavanje slova ili brojki napisanih na koži
PISESTEZIJA = osjetljivost na pritisak
BARESTEZIJA = osjetljib+vost na osjet pritiska i težine
BAROGNOZIJA = prepoznavanje i razlikovanje težine
ANESTEZIJA, ANALGEZIJA, ALGOANESTEZIJA = gubitak svih kvaliteta osjeta ili samo
pojedinih modaliteta osjetne percepcije
TERMOHIPOESTEZIJA = smanjivanje termičkog osjeta
TERMOANESTEZIJA = odsustvo termičkog osjeta
TERMOHIPERESTEZIJA = povećanje osjeta
ISOTERMAGNOZIJA = i tople i hladne podražaje osjeća kao tople
HIPOALGEZIJA = smanjuje osjetljivost na bol
HIPERALGEZIJA = povećava osjetljivost na bol
KAUZAGLIJA = zbog oštećenja živca neugodna poveća bol
TAKTILNA HIPESTEZIJA = poremećaj osjetila dodira
TIGMANESTEZIJA = gubitak osjeta laganog dodira
TRIHOANESTEZIJA = gubitak osjeta pomicanja dlake
PALEANESTEZIJA = gubitak osjeta vibracije
ABADIJEV ZNAK = i zaostanak duboke boli na štipanje ahilove tetive
BIERNACKIEV ZNAK = izostanak boli na pritisak ulnarnog živca
PITRESOV ZNAK = izostanak boli na pritisak testisa ( u tabes dorzalisu i na bolestima
oštećuju dorzalne kolumne )
PARESTEZIJE = osjećaj mravinjanja, bockanja, utrnulosti, drvenosti, topline, hlañenja ili
nabreklosti
DISTEZIJE = poremećajinterpretacije osjeta ( npr. osjet žarenja na dodir )
FANTOMSKE SENZACIJE = spontani subjektivni osjetni fenomeni u različitim osjetnim
modalitetima, koji se javljaju u neosjetljivim dijelovima tijela ili mjestima projekcije
amputiranih organa
FANTOMSKI UD = osjećaj boli, parestezije ili kretanja u amputiranom ekstremitetu
PRENESENA BOL
LHERMITTEOV ZNAK
LASEGUEOV ZNAK
KERNIGOV ZNAK
KOČENJE ŠIJE
BRUDZINSKI
VALLEIXOVE
Ispitivanje motorike
ISPITIVANJE VOLJNE MOTORIKE
a) Gruba motorička snaga – križani test (mišići podlaktice)
b) Pozicijsko supinacijski test (sa zatvorenim očima) ---- tone ruka oštećenje
kortikospinalnog
c) Test ruku ispruženih uvis --- unutrašnja rotacija i fleksija ruku kod oštećenja
koritkospinalnoga ili slabosti ramena
d) Potiskivanje ispruženih abduciranih ekstremiteta dolje protiv otpora – ispitivanje
deltoideusa
e) Pokus prema Barreu – na trbuhu, potkoljenice flektirane i zadržati, ako tone –
slabost
f) Pokus po Mingazziniju – na leñima, potkoljenice gore, ako tone slabost
g) Suprotstavljenje sili teži – peta koljeno
ISPITIVANJE SNAGE POJEDINIH MIŠIĆA
ISPITIVANJE TONUSA
- Pasivno pokretanje ekstremiteta
ISPITIVANJE REFLEKSA
- refleksi oslabljeni ili nestaju u bolestima mišića, oštećenju neuro-miš prijenosa i
oštećenju refleksnog luka
- pojačanje kod oštećenja gornjeg motoričkog neurona
- Jendrassikov zahvat – pojačava reklekse, zakvačeni prste obje ruke
a) maseetrov ili mandibularni refleks (centar u ponsu) - pojačanje kod oštećenja

kortikobulbarnih puteva
b) refleks brahioradijalisa (refleks supinatora, C5-C6) – refleksni luk kao i za biceps –
C5-C6
c) refleks bicepsa nadlaktice (C5-C6)
d) refleks tricepsa nadlaktice (C6-C7) --- paradoksni tricepsov refleks znači fleksorni
odgovor sa kontrakcijom bicepsa
e) patelarni refleks (kvadricepsa femorisa, L2-L4)
f) ahilov refleks (refleks tricepsa sure, S1-S2)
g) kornealni refleks – smotuljak vate, oku se prilazi sa strane izvan vidnog polja, a
refleksni odgovor je zatvaranje oka, oslabljen ili odsutan kod oštećenja osjetnog dijela
refl. luka - oftalmička grana trigeminusa ili motoričke niti facijalisa za efektorni mišić
h) refleks mekog nepca – lateralni zid mekog nepca, odgovor je kontrakcija mekog nepca
s odizanjem lukova i uvule --- vagus, glosofaringeus
i) refleks ždrijela (faringealni) – podražuje se zid ždrijela
j) plantarni refleks (L4-S2) – po lateralnom dijelu tabana od pete prema prstima – dobiva
se plantarna fleksija prstiju
PATOLOŠKI REFLEKSI – kod oštećenja kortikospinalnog trakta, uz pojačanje miotatskih, i

slabljenje kožnih
- klonus - znak oštećenja Gornjeg Motoričkog Neurona, stalno trzanje
- supklonus – ne mora bit oštećen GMN, trzanje prestaje nakon nekoliko trzaja
a) Hoffmanov – podupiranje ruke ispitanika u položaju dorzalne fleksije u ručnom

zglobu sa blago flektiranim prstima --- srednji prst se snažno kratkotrajno flektira i
pusti, ako je pozitivan znak dogodi se fleksija i adukcija palca i fleksija kažiprsta i
drugih prstiju
b) Tromnerov znak – drži se srednji prst i udara po volarnoj strani distalne falange, ako je
pozitivan kao gore…
c) Babinski – znak oštećenja kortikospinalnog, izvodi se kao i plantarni refleks ali dolazi
do toničke ekstenzije palca i lepezastog širenja ostalih prstiju --- Chaddockov refleks
– varijanta babinskog, povlačenjem po koži vanjskog maleola od natrag prema
naprijed; Gordonov refleks – varijanta babinskog pritiskom na mišiće lista;
Oppenheimov refleks – povlačenjem prsta po medijalnoj ploštini potkoljenice prema
stopalu
d) Rossolimov refleks (plantarna fleksija prstiju stopala) – nježan pritisak u području
tabana uzrokuje toničku fleksiju i adukciju prstiju stopala
ISPITIVANJE CEREBELARNIH FUNKCIJA

Koordinacija - omogućuje pravilno i svrsishodno i pravodobno odvijanje statikčkih i
kinetičkih motoričkih radnji
a) pokreta ekstremiteta – fini i intencijski pokreti --- prst nos test, prst nos prst test, peta
koljeno test; DIJADOHOKINEZA – izvoñenje brzih alternirajućih pokreta;
FENOMEN ODBOJA (REBOUND FENOMEN) – zdrava osoba zaustavi kretnju i ne
udari se u glavu
b) ravnoteže tijela – ROMBERGOV POKUS – sa zatvorenim (gubi se kompenzacija
vidom) i otvorenim očima ruke ispred sebe, noge skupljene --- TANDEM POLOŽAJ
– noge jedna ispred druge
c) pokus hodanja – prema naprijed i natrag; zahtijevanje brzog okreta u hodu; ustajanje,
šetanje, sjedanje --- FOURNIEROV POKUS; tandem hod – hodanje po crti; hodanje
na prstima i petama
d) ispitivanje tremora – ispružene ruke sa raširenim prstima, akinetski u mirovanju
Poremećaji motorike
Poremećaji voljne motorike
PAREZA- djelomična oduzetost, slabost voljne kontrakcije pojedinog ili većeg broja mišića
PLEGIJA – paraliza, kljenut ili potpuna oduzetost – nemogućnost izvoñenja voljne
kontrakcije
MONOPAREZA – samo 1 ekstremitet
HEMIPAREZA(PLEGIJA) – pareza/plegija suprotne polovice tijela
DIPAREZA – samo gornji udovi
PARAPAREZA – samo donji udovi
KVADRUPAREZA ili TETRAPAREZA – sva 4 ekstremiteta
ALTERNA HEMIPAREZA – unilateralno oštećenje moždanoga debla – dobiva se
ipsilateralno motoričko ili senzoričko oštećenje kranijalnih živaca i kontralateralna
hemipareza
KRIŽANA HEMIPAREZA – paretičan gornji ekstremitet jedne i donji ekstremitet druge
polovice tijela – oštećenje je na križanju piramidnog puta
Poremećaji mišićnog tonusa

- oštećenje spinalnog refleksnog luka – smanjen tonus
- oštećenja supraspinalne razine koja normalno inhibira niže refleksne centre – povećan
tonus
HIPOTONIJA – otpor pasivnim kretnjama smanjen, može se postaviti u nefiziološki položaj

HIPERTONIJA - SPASTIČNOST – oštećenje GMN, povećanje mišićnog
tonusa, smanjenje praga refleksne aktivnosti, pojačani refleksi
--- FENOMEN DŽEPNOG NOŽIĆA
- RIGIDNOST – jednakomjerno povećan tonus kod bolesti
bazalnih ganglija --- FENOMEN OLOVNE CIJEVI i
FENOMEN ZUPČANIKA (Parkinson)
PARATONIJA - otpor spram izvoñenju pasivnih kretnji
MIOTNIJA - povećanje mišićnog tonusa u miš. aktivnosti (kod kontrakcije), u relaksaciji je
normalan
KONTRAKTURE – ukočenje ekstremiteta u odreñenom položaju (fleksijske, ekstenzijske…)
Trofika mišića
ATROFIJA i HIPOTROFIJA – redukcija mišićne mase, može biti denervacijska, kod
dugotrajnog ležanja
HIPERTROFIJA – kod trajno pojačanog korištenja, kod miotonije
PSEUDOHIPERTROFIJA – kod mišićne distrofije Duchenneov oblik, veći dio mišićne mase
čini masno tkivo, dok je funkcionalni mišićni parenhim reduciran
Sinkinezije – asocirani pokreti, kod spastičnih kljenuti udova kao refleksna pojava, kretnje su
nevoljne, često nepotpune
Oštećenje GMN – centralan kljenut

- oštećenje do kralježničke moždine
- znakovi: - pareza ili paraliza
- pojačani mišićni refleksi
- oslabljeni ili uagsli trbušni refleks
- povišen mišićni tonus (spasticitet)
- patološki refleksi (babinski…)
- nema neurogene atrofije
Oštećenje DMN – periferna kljenut
- znakovi: - paraliza mišića (motorička slabost mišića odgovara perifernoj
motoričkoj inervaciji)
- arefleksija
- atonija
- atrofija
- fascikulacije
Oštećenje ekstrapiramidnog (Parkinson)

- kronični, postupnog nasupa
- simptomi: - rigor s fenomenom zupčanika
- tremor u mirovanju (akinetski tremor)
- akineza, bradi(hipo)kineza – smanjena motorika
- HIPOMIMIJA – lice poput maske
- emocionalne promjene i spoznajni poremećaji
- depresija, opsesivnost, iritabilnost
- demencija
- hiperkinetske pojave: korea, balizam, atetoza, distonija
Poremećaji koordinacije – inkoordinacija ili ataksija

- povezan sa poremećajima motorike i osjetnog sustava, uzrokuju ga i poremećaji
moždanog debla, psihički poremećaji, poremećaji tonusa, hiperkineze…
- samo oštećenja malog mozga dovode do poremećaja koordinacije bez znakova
motoričkih i senzornih poremećaja
- KRETNJE: neodmjerene, nespretne, promašuje cilj i svrhu kretnje
- ekstremiteti -
DISMETRIJA – poremećaj ocjene udaljenosti, promašivanje cilja kod prst-nos..
HIPERMETRIJA – kretnja je predimenzionirana
HIPOMETRIJA – kratka kretnja i podbacuje
INTENCIJSKI TREMOR – kod približavanja cilju
SENZORNA ATAKSIJA – poremećaj prst-nos kod zatvorenih očiju
DISDIJADOHOKINEZA – usporeno i nespretno izvoñenje brzih alternirajućih pokreta ---
izrazito nespretno – ADIJADOHOKINEZA – oštećen mali mozak
- tijelo -
- oštećenje MM – teškoće i kod otvorenih i zatvorenih očiju
- oštećenje osjeta uzrok inkoordinacije – problemi samo kod zatvorenih očiju --- to je
OSJETNA (SENZORNA) ATAKSIJA
ATAKSIJA – poremećaj koordinacije tijela (senzorna i celebelarna)
LABIRINTNA ATAKSIJA - + znakovi oštećenja vestibularnog sustava (vrtoglavica,
nistagmus)
KINETIČKA ATAKSIJA – poremećaj se manifestira pri kretanju, može bez statičke
ABAZIJA – ne mogućnost hodanja
STATIČKA ATAKSIJA – poremećaj se manifestira pri stajanju, ako postoji obično je više
izražena od kinetičke i uglavnom idu zajedno
ASTAZIJA – ne mogućnost stajanja
DISTAKSIJA – blaži poremećaj koordinacije tijela
LATEROPULZIJA – tendencija padanju
RETROPULZIJA i PROPULZIJA – prema natrag, prema naprijed
TITUBACIJA – ne može stajati priljubljenih stopala, razmiče ih da održi ravnotežu uz
njihanje i naginjanje
- poremećaji hodanja -
SPASTIČKI HOD – oštećenje kortikospinalnog puta
• jednostranih (SPASTIČKA HEMIPAREZA) – moždani, vanjska
rotacija noge i stopala kod hodanja naprijed
• obostranih (SPASTIČKA PARAPAREZA) – kod djece s infantilnom
cerebralnom paralizom – križanje nogu u hodu poput škara
SPASTIČNO–ATAKTIČNI HOD – kod funikularne mijeloze i MS; kombinacija spastičke

parapareze i ataksije (cerebelarnog ili spinalnog tipa)
HOD U PARKINSONIZMU – spor, sitni koraci, redukcija sukretnji, propulzija, glava i vrat
nagnuti naprijed, sporo okretanje, bradikineza, tremor u mirovanju (akinetski tremor)
PIJETLOV HOD – visoko odizanje stopala, pareza mišića stopala (TIBIALIS ANT.,
PERONEUS, kod ALS) uz onemogućenu dorzifleksiju, zvuk udarca prstiju od pod, ne može
stajati na petama
HOD U MIŠIĆNOJ DISTROFIJI – pareza mišića zdjelice i natkoljenica, gegajući patkast hod
na širokoj osnovi, ne može po stubama, ne može iz ležećeg u sjedeći položaj
HOD U RAZLIČITIM HIPERKINEZAMA – isprekidan suvišnim pokretima
APRAKSIJA HODANJA – izgubljena sposobnost pravilnog korištenja nogu iako nema

vidljivog motoričkog ili osjetnog poremećaja, otežana inicijacija pokreta i podizanja
ekstremiteta s podloge
HOD U RAZNIM POREMEČAJIMA

• ORGANSKE BOLESTI - oprezan, kratki koraci, kod lumbalgije naginjanje naprijed
• KONVERZIVNI POREMEĆAJI – bizarno držanje tijela i hod
• PSIHOTIČNA STANJA – zaostaje u hodu, usporen ili živahan (manija)
Oštećenje motoričkog sustava malog mozga

- cerebelarna ataksija --- trunkalna ataksija --- TITUBACIJA i KINETIČKA A.
Bez oštećenja koordinacije ekstremiteta
--- ataksija ekstremiteta – bez poremećaja ravnoteže tijela
• ASINERGIJA – poremećaj sinergije, kretnja je isprekidana, nema koordinacije
kontrakcije agonista i antagonista koja je potrebna za glatko izvoñenje pokreta,
kombinacija dismetrije i usporene inicijacije
• A(DIS)DIJADOHOKINEZA
• POZITIVAN REBOUND FENOMEN – izostanak reakcije zaustavljanja
• TREMOR KINETIČKOG TIPA i INTENCIJSKI TREMOR
• DISARTRIJA – poremećaj artikulacije, skandirajući govor
• NISTAGMUS – oštećen flokulonodularni, usmjeren u smjeru oštećenja
Hiperkineze – patološke kretnje
- nevoljna hiperaktivnost pojedinih dijelova motoričkog sustava i mišića
- tremor - drhtanje pojedinih dijelova tijela, gledaj amplitudu i frekvenciju

AKCIJSKI ili KINETIČKI – u mišićnoj aktivaciji, nema ga u mirovanju
INTENCIJSKI TREMOR – podvrsta akcijskog (oštećenje cerebeluma, MS)
TENZIJSKI ili POSTURALNI – pri voljnom povećanju mišićnog tonusa – ispružene ruke,
nema u aktivnoj kretnji i mirovanju
AKINETSKI – ima u mirovanju nema u kretanju (Parkinson)
HEREDITARNI, ESENCIJALNI – prisutan u mirovanju, izraženiji u kretanju, sporo
progredira tijekom godina, počinje u dominantnoj ruci u emocionalnoj napetosti
FLAPPING – uznapredovali stadij hepatolentikularne degeneracije
PSIHOGENI – pojačava se sa aktivnosti, pojačava se u psih napetosti i stresu
- fascikulacije – brze kontrakcije skupine mišićnih vlakana jedne motoričke jedinice, ali ne
uzrokuju pokrete zglobova, „igranje mišića“ vidi se kroz kožu, javljaju se uglavnom u
mirovanju, (kod umora i hladnoće su fiziološke), vide se kod kroničnih oštećenja mot jezgara
kranijalnih živac i DMN koje dovode do denervacije mišića, kod toksikacije puno Ach
- fibrilacije – iritativni motorički fenomeni, izolirane, aritmičke kontrakcije pojedinih vlakana

poprečnoprugastih mišića, bilježe se samo elektromiografski 10-20 dana nakon denervacije
mišića
- miokimije – spontane, trajne ili prolazne mišićne kontrakcije, valovitog, crvolikog širenja,
kontrakcija nekoliko vlakana unutar mišića, traju duže od fascikulacije i proširenije su –
nazivaju se lažne fascikulacije. Javljaju se kod premora, gladovanja, anemije, infekcije… ali i
u bolestima oštećenja DMN… miokimija na licu MS, tumori MD, siringobulija
- mioklonije – iznenadni, brzi, kratkotrajni, aritmični trzaji jednog ili skupine mišića,
pojedinačni ili se ponavljaju, uglavnom u ekstremitetima ili trupu ali mogu i generalizirano,
ne postoji jedinstvena patologija koja ih uzrokuje encefalitis, meningitis, toksično,
metaboličko, tumori, uz epi napad… fiziološki kod nekih prije usnivanja
- tonički grčevi (spazmi) – dugotrajna tonička kontrakcija mišića, tonički spazam je

kontinuiran za razliku od kloničkog koji su kratkotrajni i brzi, idu u TETANUSU, TETANIJI,
OTROVANJU STRIHNINOM…
ŠTUCANJE – kratkotrajni spazam ili refleksna kontrakcija dijafragme uz adukciju glasnica
- krampi – bolni mišićni spazmi, lokalizirane nevoljne kontrakcije poprečnoprugastih mišića,

sinergistički mišići u zahvaćeni, javljaju se kod umora ili manjka NaCl i kod oštećenja DMN
ili kod bolesti poremećaja metabolizma mišića… profesionalni krampi – kod pisaca recimo
pisanje postaje bolno, pijanisti…
- tik – brza, kratkotrajna, nehotična, jednostavna ili složena motorička radnja, periodički se
ponavlja, nije svrsishodna, uvijek je praćena pokretom, uvijek na isti način, češće kod djece,
psihogena pojava
- koreja – nehotične, brze, odsječene kretnje, pokreti nalikuju na voljne i ometaju prave
pokrete, javljaju se u mirovanju, emocije pojačavaju
• MINOR – SYDENHAMOVA KOREJA – uz reumatsku groznicu nekada, brzi
nevoljni pokreti, nakon bolesti minimalni zaostaci ili tikovi
• HUNTINGTONOVA KOREJA – nasljedna bolest, progresija bolesti, sporije kretnje s
mekšim pokretima, poremećaj držanja tijela, pokreti svih udova, zbog oštećenja n.
kaudatusa i kod liječenja levodopom – tardivna diskinezija
- balizam – eksplozivne koreatske kretnje, čitav ekstremitet je zahvaćen, nevoljne, besciljne

kretnje, kontinuirane i snažne, UNILATERALNE uglavnom, nestaju tek u dubokom snu,
uzrokuju iscrpljenost, oštećenje subtalamičke jezgre (corpus Luysi)
- atetoza – nehotični, nevoljni, neritmički, pologani, crvoliki pokreti DISTALNIH dijelova

udova, lica ili jezika, kombinacija fleksije i ekstenzije, abdukcije, supinacije, pronacije, može
biti kongenitalna, unilateralna ili bilateralna, promjene su u području n. kaudatusa i
putamena, može i moždana kora
- pseudoatetoza – slična atetozi, znatno izraženija kod zatvorenih očiju, oštećenje

parijetalnog režnja i kod tabes dorzalisa, nastaje zbog GUBITKA OSJETA
PROPRIOCEPCIJE
- koreoatetoza – zbroj te dvije, prolaznog karaktera, patologija kao atetoza (poroñajna

traume, Wlsonova bolest)
- distonija – prolongirana kontrakcija agonističkih i antagonističkih mišića trupa i

proksimalnih dijelova ekstremiteta, veći dijelovi tijela zahvaćeni u odnosu na atetozu,
promjena držanja – kratkotrajno – DISTONIČKI SPAZAM, dugotrajno – DISTONIČKO
DRŽANJE, ako se suprotstavi – DISTONIČKI TREMOR, uzrok je oštećenje n. kaudatusa,
putamena i talamusa i nakon nekih lijekova (levodopa, fenotiazini)
SPAZMODIČKI TORTIKOLIS – distoničke kretnje u miš vrata
FOKALNA DISTONIJA – perifernog podrijetla, zbog neke traume
- oro-facijalne diskinezije – bizarne kretnje usana, mišića lica, vilice i jezika, nazivaju se i
TARDIVNA DISKINEZIJA – nakon uzimanja lijekova dugo (fenotiazini, levodopa)
MEIGEOV SINDROM – kombinacija spastične distonije, blefarospazma i orofacijalne
diskinezije
- sindrom nemirnih nogu (Witmaack-Eckbom) – neodoljivi poriv za micanjem nogu, u

mirnom sjedenju ili ležanju
AKATIZIJA – neprekidni nemir i potreba za kretanjem (dugo fenotiazini)
- nistagmus – ritmičko trzanje očnih jabučica, tremor vanjskih očnih mišića
Više živčane funkcije
Najviša razina intelektualnog funkcioniranja čovjeka
GOVOR – vanjska impresija interne simbolike ili mišljenja

- dva su govorna centra u mozgu smještena u dominantnoj hemisferi ( kod dešnjaka
domonantna je lijeva, a kod ljevaka desna hemisfera )
1) MOTORIČKI CENTAR GOVORA ( BROCIN CCENTAR ) – treće čeona vijuga i
dio operculuma predcentr.
2) OSJETNI, RECEPTIVNI ILI SENZORIČKI CENTAR (WERNICKEOV CENTAR )
– gornja vijuga temoralnog režnja vezana uz razumijevanja govora
ARTIKULACIJA = proces kojim se zvučna, fonirana ili bezvučna, afonična struja

ekspiriranog zraka akcijom vilice, jezika, nepca, usana i grkljana pretvara u glasovni govor
FONACIJA = proces kojim se struja ekspiriranog zraka vibracijom glasnica pretvara u zvuk
POREMEĆAJI GOVORA
AFAZIJA = općeniti naziv za potpuni gubitak sposobnosti govora koji je uzrokovan
oštećenjem kortikalnih centara govora u dominantnoj hemisferi mozga
DISFAZIJA = djelomični gubitak govora
BROCINA AFAZIJA ( motorička ili ekspresivna ) = zbog oštećenja Brocinog centra u

domonantnoj hemisferi, bolesnik zna kako bi trebao izgovoriti riječ, ali ne može
- razumije tuñi govor i naloge
- može nastati AGRAMATIČAN govor u telegrafskom stilu NEFLUENTNA
AFAZIJA
WERNICKEOVA AFAZIJA ( sluzorna ili receptivna ) = ne razumije govor drugih, geste

može biti sačuvano, može govoriti, nekada brbljavost ( LOGOREJA )
- dolazi do zamijene značanja riječi ( parafrazija ), neprepoznavanje značanja riječi (
SEMANTIČKA AFAZIJA ), NEOLOGIZAMA I PERSERVACIJA ( ponavljanje
riječi ) takav govor se zove ŽARGONSKA ILI SINTAKTIČKA AFAZIJA ( ona se
često zove FLUENTNA AFAZIJA )
GLOBALNA ILI SENZOMOTORIČKA AFAZIJA – ne može govoriti, niti razumoje govor

AMNESTIČKA ILI NOMINALNA AFAZIJA – poremećeno imenovanje razumije govor (
ako mu se ponude nazivi, prepoznat će pravi ), zbog oštećenja temporalnog režnja
KONDUKTIVNA AFAZIJA – oštećena je sveza, fascikulus arkuatus receptivnog i
ekspresivnog centra govora: lohoreja, razumijevanje dobro, oštećeno je ponavljanje i
imenovanje, oštećeno čitanje na glas, a u sebi sačuvamo…………………..?
TRANSKORTIKALNA AFAZIJA – oštećenje kortikalnih sveza ili izolacija govornih centara
- nastaju oštećenjem izvan govornih centara
MOTORIČKA neflumentalan govor, dobro ponavlja riječi i fraze, razumijevanje i čitanje
uredno, pisnje oštećeno
SENZORNA fluentna afazija, oštećeno razumijevanje govora, ne može čitati ni pisati, ima
poteškoće u pronalaženju riječi, ali ima sposobnost ponavljanja riječi
APROSODIJA – poremećaj melodioznosti i intonacije govora koji uključuje i emocionalnu

gestikulaciju koju pravi govor
AGRAFIJA – poremećaj izražavanja grafičkim simbolima ( blaži oblik je DISRAFIJA )
ALEKSIJA – nesposobnost čitanja, blaži oblik DISLEKCIJA
AMUZIJA – poremećaj prepoznavanja glazbenih izraza i izražavanja glazbom
AFONIJA – glas poput šapta
DISFUZIJA – promukao glas
RINOLALIJA – nazalan prizvuk govora ( zbog pareze nekog nepca )
DISARTRIČAN GOVOR – može biti poremećen u brzini, ritmu, intenzitetu, modulaciji,
razumljivosti
ANARTRIJA – nemogućnost govora zbog poremećaja artikulacije
MUCANJE DISARTHRIA SYLLABARIS SPASTICA – konverzivna dječja neuroza
TEPANJE DYSLALIA – govorna razvojna anomalija
GNOSTIKA – označava sposobnost visoke sinteze percepcije različitih osjetnih asocijativnih

područja, to se očituje sposobnošću prepoznavanja značenja i važnosti različitih osjetnih
podražaja
AGNOZIJE – smetnje prepoznavanja ( gnostike ), nije oštećen osjet nego prepoznavanje
složenijih osjetnih podražaja
TAKTILNA AGNOZIJA ( STEREAGNOZIJA ILI ASTEREOAGNOZIJA ) – u oštećenjima

parijetalnog režnja
- nemogućnost prepoznavanja objekta opipom
ANOZOGNOZIJA – nemogućnost prepoznavanja ili uočavanja motoričkog deficita
ekstremiteta, tvrdi da može pokretati kljenute udove
- parijetalne nedominantne hemisfere
AUTOTOPAGNOZIJA – nesposobnost lokalizacije i pravilne orijentacije o pojedinim
dijelovima tijela, može imati potpuni gubitak saznanja o vlastitom ekstremitetu ili polovici
tijela, ne zna ni što je lijevo, a što desno
DIGITALNA AGNOZIJA – poremećaj prepoznavanja i identifikacije pojedinačnih prstiju na
rukama, često u sklopu Gestmanovog sy.
GESTMANOV SY. poremećaj desno.lijeve orijentacije
agrafija
akalkulija
digitalna agnozija
AKUSTIČNA AGNOZIJA – nesposobnost prepoznavanja složenih slušnih informacija uz
očuvan osje sluha, ošećenje temporalnpg režnja dominantne hemisfere
OPTIČKA AGNOZIJA – očuvan osjet vida, ali ne prepoznaje predmete ili osobe ( okcipitalni
režanj )
PROZOPOAGNOZIJA – ili agnozija lica, stražnji dio okcipitalnog režnja
- nemogućnost vidnog prepoznavanja osoba ( ali sluhom može prepoznati )
PRAKSIJA – EUROPRAKSIJA
uredno izvoñenje tih radnji
sposobnost izvoñenja različitih naučenih vještina ili kompliciranih spontanih i
zapovijednih voljnih radnji i imitacija
APSTRAKCIJA – poremećaj vršenja voljne aktivnosti bez oštećenja motorike, osjeta i
koordinacije
- nemogućnost planiranja, konstrukcije i realizacije voljne radnje
IDEACIJA A. ( senzorna ) – poremećaj idejnog plana radnji, rasporeda i redoslijeda kretnji,
pojedini dijelovi radnje izvode se korekto, ali ne valja slijed ( npr. potkošulja na košulji )
IDEOMOTORNA ILI IDEOKINETSKA A. – zna idejno formulirati radnju ali je ne zna

izvršiti
KINETIČKA ILI MOTORIČKA A. – nemogućnost izvoñenja finih kretnji prstima, ali kretnje
cijelim ekstremitetima mogu se izvesti
APSTRAKCIJA HODA – gubitak sposobnosti pravilnog korištenja donjih udova u hodu, ali
nema motoričke slabosti niti ispada osjeta
KONSTRUKTIVNA A. – nemogućnost precrtavanja nejjednostavnijih zadanih likova ili u
poremećajima poslovne konstrukcije
APSTRAKCIJA OBLAČENJA
OSTALE SPOZNAJE ( KOGNITIVNE ) FUNKCIJE

POZORNOST – sposobnost usmjeravanja na specifičan položaj, dok se nevažni podražaji
eliminiraju
KONCENTRACIJA ILI VIGILNOST – sposobnost zadržavanja pozornosti tijekom
odreñenog razdoblja
INAKSTENCIJA – oštećenje pozornosti
PAMĆENJE – ili memorija je ukupna kolikčina spremljenih iskustava neke osobe
Tri vrste: 1) neposredno – nekoliko sekundi

2) kratkotrajno – nekoliko minuta, sati, dana
3) dugotrajno – više godina
RETROGRADNA AMNEZIJA
ANTEROGRADNA AMNEZIJA
Oštećenja kralježnike moždine

„TRANSVERZALNA TRANSEKCIJA“
- flakcidna paraliza
- arefleksija
- gubitak svih osjetnih i vegetativnih funkcija ispod razine oštećenja
spinalni šok traje 3-4 tjedna, a onda nastupa:
- spastičnost
- facilitacija miotatskih refleksa
- površinski refleksi trajno izgubljeni
- osjet potpuno nestao
MOKRAĆNI MJEHUR – 1. alomičan i distendiran s relencijom i inkontinencijom

- kasnije neurogeni mjehur
- u području vrata spastička tetraplergija s gubitkom svih osjetnih i autonomnih
funkcija
SINDROM KONUSA – niže od s2 slgm

- anestezija jahačih hlača
- slab ahilov refleks ( ostali ok )
- inkontinencija mokraće i stolice zbog kljenuti sfinklera
- odsutnost analnog refleksa
- nema motoričjih ispada na nogama
BROWN-SEQUARDOV SY.
- ipsilat. Spastička motorička slabost ( hemipareza ili pareza )
- facilacija refleksa
- ipsilat. Nema kožnih refleksa
- babinski
- ipsilat. Ispod dubokog osjeta
- kontralat. Ispad površinskog osjeta
- ipsilat. Vegetativne funkcije oštećene
- flakcidna paraliza ipsilat. U miotomu koji odgovara visini oštećenja
SINDROM KAUDE EKVINE ISPOD L-2

- gubitak osjeta u perianogenitalnoj regiji jahače hlače + bol
Periferni živci
N. RADIALIS ( C5-C8 / TH1 )
- motorički inervira ekstenzore podlaktice i prstiju
- glavne funkcije: ekstenzija u laktu, supinacija podlaktice, ekstenzija šake i prstiju
- osjetno inervira: dorzalnu stranu nadlaktice i podlaktice
dorzalnu stranu prva dva prsta i radijalnu polovicu trećeg
GORNJE OŠTEĆENJE – kljijent svih ekstenzora viseća šaka

- pareza mišića tricepsa ( ekstenzija u laktu nemoguća )
- refleks tricepsa oslabljen ili odsutan
SREDNJE OŠTEĆENJE oštećen posteomedijalni dio nadlaktice

- ekstenzija u laktu moguća
- šaka visi zbog pareze brahioradijalisa
- prstu flektirani
- šaka – oslab. dorz. fleksija, supinacija otežana
- slabiji refleks brahioradijalisa
DONJE OŠTEĆENJE – oštećena ekstenzija prstiju i abduktura palca

- šaka ne visi
- nemogućnost abdukcije palca
- nemogućnost ekstenzije prstiju u metaketpofalangealnim
- atrofija ektenzora prstiju
- nema osjetnih ispada
N. MEDIANUS ( C5-TH1 )
- fleksori podlaktice i šake, fleksore prstiju, abduktor palca, oponeus palca unbrikalne mišiće
- osjetno: - volarna strana od I. do IV. prsta, distalne falange dorzalne strane prstiju
SINDROM KARPALNOG TUNELA pareza mišića tenora

oslabljena opozicija ( palac-mali prst )
tenor postaje atrofičan
parestezije pri fleksiji i ekstenziji – isto to kod tinelovog znaka ( kucka se po karpalnom
ligamentu )
N. ULNARIS ( C8 – TH1 )
- fleksori šake i prstiju, abduktore i oponeus petog prsta, hubrikalne mišiće ( od II. Do V. ),
mišiće hipotenora, sve interosealne, abduktor palca
- osjetno: volarna i dorzalna strana V. i ulnarnu polovicu IV. prsta
- klijent malih mišića šake
- oslabljena flekcija prstiju u bazalnim falangama
- oslabljena ekstenzija prstiju u krajnjim falangama
- prsti se ne mogu abducirati niti aducirati
- palac se ne može aducirati
- „PANDŽA“
N. TIBIALIS (L4-S3)
- nemogućnost flekcije stopala
- nemogućnost flekcije, adukcije i abdukcije prstiju
- nemogućnost stajanja na prstima
- trofičke promijena ili konzalgički bolovi
- nema Ahilovog refleksa
- peta osjetni poremećaj
- stopalo poput pandže
Sindrom moždanih režnjeva

Destruktivna oštećenja – neurološki ispadi
Iritativna oštećenja – podražajni fenomeni (npr. epi-napadi)
ČEONI REŽANJ
piramidni put
središte za govor
pisanje
voljno kretanje bulbusa
- motorička kora : pareza , kljenut pogleda (suprotna je lokalizaciji oštećenja),

motorička afazija
- premotorička kora : oštećenje kompleksnih motoričkih radnji, npr. hodanja
APRAKSIJA ; primarni refleksi sisanja i hvatanja , paratonije
- psihički poremećaji : gubitak volje abulija i nezainteresiranost apatija
- iritativna oštećenja: žarišni epi-napadi (jacksonovi)
- Foster –Kennedyjev sy. = ipsilat. Slabljenje vida , ipsilat. Gubitak njuha (anosmija),
kontalat. Zastojna papila
SLJEPOOČNI REŽANJ
- bilat. Oštećenja = GLUHOĆA
- oštećenja opt. Radijacije = GORNJA KVADRANTNA HEMIANOPSIJA
- srednji i donji dio temporalnog režnja povezan je s malim mozgom= KONTRALAT.
ATAKSIJA
- SY. KLUEVER- BUCY = oštećenje prednjeg dijela temp. Režnja
= vidna agnozija
= gubitak straha
= agresivnost
= povećana seks. Aktivnost
= bulimija
= smetnje pamćenja
- iritativna oštećenja gornjeg dijela : slušne halucinacije (tinitus) , kompleksni
parc. Epi-napadi , iluzije i halucinacije (vidne, slušne , njušne ,okusne ) ,
neprepoznavanje okoline
- gubitak razumijevanja govora
- iritativna oštećenja medijalnog dijela – olfaktorne i gustatorne halucinacije
TJEMENI REŽANJ
- Slabljenje ili gubitak osjeta na suprotnoj starni tijela => OSJETNI
HEMISINDROM
- oštećenje gornjih dijelova optičke radijacije u parijetalnom režnju => DONJA
KVADRANTNA HOMONIMNA HEMIANOPSIJA
- oštećenje asocijativnih područja : jednostrano zanemarivanje osjetnog podražaja u
bilat. Osjetnom podraživanju , taktilna agnozija (neprepoznavanje dijela tijela koji je
primio osjet) , astereognozija , apraksija
- nedominantna hemisfera : a/disleksija , a/diskalkulija, agnozija prstiju, poremećaj
orijentacije lijevo-desno ( sve zajedno je GERSTMANNOV SY.)
- iritativna oštećenja : epi-napadi, parestezije
POTILJČANI REŽANJ
- destruktivna oštećenja: skotomi, sljepoća , homonimna hemianopsija
- iritativna oštećenja : vidne halucinacije
- destruktivna oštećenja asocijativnog područja : vidna agnozija, poteškoće fiksacije i
održavanja vidne pozornosti , gubitak steroskopskog vida, oštećenje vidnog pamćenja,
poteškoće u lokalizaciji objekta, oštećenje diskriminacije oblika, veličine , boje ,
promjene lokalizacije objekta ( METAMORFOPSIJA)
- ANTONOV SY. = gubitak vizualne orijentacije s anosognozijom ili nijekanjem
poremećaja
Sindrom kapsule interne
= kontralateralna hemipareza (ili plegija)
= kontralateralna centralna faciopareza
= kontralateralna glosopareza
= kontralateralna hemihipestezija i homonimna hemianopsija
EKSTRAPIRAMIDNI SINDROMI
hipokinetsko – hipertonusni (Parkinsonova bolest i parkinsonizam)
= smanjenje dopamina u nigrostrijatalnom putu
= SIMPTOMI : - akinetski tremor , gubi se pri vršenju kretnje
- bradikineza
- rigor, fenomen zupčanika
- fleksijsko držanje tijela
- hod sitnim koracima
- izostanak sukretnji ruku pri hodu
- lice poput maske
- monoton govor
- sitna slova kod pisanja
hiperkinetsko – hipotonusni ( korea , atetoza , distonija, hemibalizam )

KOREA = oštećen nukleus kaudatus
= nagle nevoljne kretnje ekstremiteta
= grimase
= smanjen mišićni tonus
= postoje dva oblika : 1. CHOREA MINOR (SYDENHAM)
2. MALIGNA HUNTINGTONOVA
HEMIBALIZAM = jednostrane kružne kretnje ekstremiteta

ATETOZA = crvolike kretnje
DISTONIJA = spore torzijske kretnje + savijanje ramena, trupa, zdjelica
SINDROM PONTOCEREBELARNOG KUTA

= gubitak sluha
= vrtoglavica, ataksija
= tinitus , osjećaj punoće u uhu
= bol na ipsilateralnoj strani lica + oslabljen kornealni refleks
PSEUDOBULBARNA PARALIZA
= izazvana obostranim supranuklearnim oštećenjem kortikonuklearnih putova za jezgre
motoričkih moždanih živaca u bulbarnom dijelu moždanog debla
= uključeni su : IX. , X. , XI. , XII. , te motorička vlakna V. i VII. Živca
= poremećene su funkcije : disanja , kašljanja, kihanja, fonacije, žvakanja , mimične
ekspresije
SIMPTOMI : smanjen izražaj mimike

govor disartričan i anartričan
usta poluotvorena , žvakanje sporo i manjkavo
pokretnost jezika manjkava , gutanje slabo koordinirano – često aspiracijska
Pneumonija
refleks masetera živahan , može biti čak i kloničan
pojačan GABELARNI REFLEKS (odgovor treptanja kapcima)
refleks ždrijela očuvan
BULBARNA PARALIZA
= oštećenja jezgara motornih moždanih živaca u produženoj moždini
= to je oštećenje donjeg motoneurona
= dolazi do atrofije i kljenuti mišića, te gubitka mišićnih refleksa i fascikulacija
= može biti IZOLIRANO , ili sa SPINALNOM MIŠIĆNOM ATROFIJOM ili sa ALS
SIMPTOMI : - kljenut mišića jezika

- disfagija, afagija
- disartričan govor , anartrija
- atrofija i fascikulacije jezika, ždrijela i nepca
- gube se refleksi mekog nepca , ždrijela i mandibularni refleks
CEREBELARNI SIMPTOMI
1. ARHICEREBELARNI SIMPTOM = oštećenje flokulonodularnog režnja i vermisa

- trunkalna ataksija (a. tijela) s nestabilnošću i savijanjem tijela pri
stajanju
- poremećaj ravnoteže pri hodu skretanje u stranu i ljuljanje
(TITUBACIJA)
- pozitivan Romberg
- prisutan nistagmus
2. PALEOCEREBEALRNI SINDROM = oštećenje prednjeg režnja MM

- poremećaj ravnoteže trupa i glave + hipertonija mišića
- facilitirani miotatski refleksi
- decerbrirana rigidnost
3. NEOCEREBELARNI SINDROM = oštećenje hemisfera MM

- simptomi lateralizirani, i to ipsilateralno
- poremećaji koordinacije i naučenih pokreta , posebno za fine
motoričke radnje
- naginjanje na bolesnu stranu + poteškoće stajanja na nozi sa
bolesne strane
- na ipsilateralnim ekstremitetima : hipotonija, dismetrija, intencijski
tremor , asinergija , adijadohokineza, fenomen odboja

Propedeutika Neurologija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Propedeutika Neurologija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PROPEDEUTIKA

I. fila olfactoria – osjet njuha

II. fasciculus opticus

OŠTEĆENJA ŠIRINE VIDNOG POLJA:

PATOLOŠKE PROMJENE OČNE POZADINE:

III. nevrus oculomotorius; IV. nervus trochlearis;

- FLM (fasciculus longitudinalis medialis) – koordinirana inervacija očnih mišića, povezuje ih

- ispitivanje položaja i konjugiranih pokreta bulbusa -

SIMPATIČKA INERVACIJA ZJENICA:

OŠTEĆENJA POJEDINIH MIŠIĆA INERV. III

OFTALNOPLEGIJA – kljenut više očnih mišića i nepokretnos bulbusa

OŠTEĆENJA NERVUSA IV.

OŠTEĆENJA NERVUSA VI.

UZROCI NUKLEARNIH I INFRANUKLEARNIH OŠTEĆENJA III., IV., VI.

PARINAUDOV SINDROM – kljenut pogleda prema gore; oštećenje na razini GORNJIH

INTERNUKLEARNA OFTALMOPLEGIJA – djelomični gubitak konjugiranih

SINDROM JEDAN I POL – oštećenja u ponsu i FLM i RF ponsa – kombinacija

PATOLOŠKE PROMJENE OBLIKA I REFLEKSNIH FUNKCIJA ZJENICA

ISPITIVANJE OSJETNE FUNKCIJE:

ISPITIVANJE VOLJNIH MOTORIČKIH FUNKCIJA:

ISPITIVANJE REFLEKSNIH FUNKCIJA:

ZNAKOVI OŠTEĆENJA TRIGEMINUSA:

- SUPRANUKLEARNA OŠTEĆENJA – osjetni poremećaji (poremećaj diskriminacije

- NUKLEARNA OŠTEĆENJA – u području moždanog debla je oštećenje

- INFRANUKLEARNA OŠTEĆENJA – lokalizirana su periferno od ganglija Gasseri;

TROFIČKI POREMEĆAJI – najznačajnije kod oštećenja oftalmičke grane; ANESTEZIJA

= motorički inervira mimične mišiće i mani dio koji ne sudjeluje u mimici

Ispitivanje funkcije facijalisa

Oštećenja živca facijalisa

NUKLERANO I SUPRANUKLEARNO OŠTEĆENJE

HUNTOV SINDROM = oštećenje gangliona geniculi kompletna ipsilateralna pareza

-SCHWABACHOV POKUS- glazbena ugañalica se stavlja na mastoidni nastavak ispitanika ,

-Ako je zračna provodljivost smanjena ili je nema, a koštana je prisutna KONDUKTIVNO

- WEBEROV POKUS – postavljanje ugañalice na čelo, normalno se zvuk ne širi ili se

-KOD DJECE : - audio-palpebralni-na jak zvuk trepne

-dvije vrste gubitka sluha: KONDUKTIVNA – provodna,opstrukcijska ili

- perceptivna – zbog bolesti kohleje, kohleranog živca ili centralnih putova

UZROCI POREMEĆAJA SLUHA:

- Elektronistagmografija = postupak kojim se bilježi nistagmus, temelji se na korneo-

ROTACIJSKI POKUS = Baranyjev stolac, 10-20 okreta u sekundi + naglo zaustavljanje

- oštećenje ili hipofunkcija labirinta te perifernog dijela vestibularnog živca uzrokuje

SIMPTOMI OŠTEĆENJA VESTIBULARNOG SUSTAVA

IX. i X. N. glossopharigicus i N. vagus

- JEDNOSTRANO O. IX. I X. ŽIVCA – asimetrični pomak mekog nepca na zdravu stranu

- OSJETNI POREMEĆAJI – jednostrani gubitak refleksa mekog nepca i ždrijela, uz očuvanu

- VAZOVAGALNI NAPAD - palpitacije, dispneja, periferna vazokonstrikcija, omaglica,

XI. Nervu accessorius

- SUPRANUKLEARNA oštećenja – blaga oštećenja motoričke funkcije jer je

XII. Nervus hypoglossus

OŠTEĆENJE JEZGRE I PERIFERNOG ŽIVCA – uzrokuje parezu ipsilateralne polovice

POVRŠINSKI OSJET – bol, temperatura, grubi dodir

DUBOKI OSJET – kinestezija, vibracija, duboka bol

TOPOESTEZIJA = diskriminacija i taktilna lokalizacija osjeta dodira

ISPITIVANJE SNAGE POJEDINIH MIŠIĆA

a) maseetrov ili mandibularni refleks (centar u ponsu) - pojačanje kod oštećenja

PATOLOŠKI REFLEKSI – kod oštećenja kortikospinalnog trakta, uz pojačanje miotatskih, i

a) Hoffmanov – podupiranje ruke ispitanika u položaju dorzalne fleksije u ručnom

ISPITIVANJE CEREBELARNIH FUNKCIJA

Poremećaji mišićnog tonusa

HIPOTONIJA – otpor pasivnim kretnjama smanjen, može se postaviti u nefiziološki položaj

Oštećenje GMN – centralan kljenut

Oštećenje ekstrapiramidnog (Parkinson)

Poremećaji koordinacije – inkoordinacija ili ataksija