EVROPSKI UNIVERZITET BRČKO DISTRIKT

TEHNIČKI FAKULTET
ODSJEK-POLJOPRIVREDA

EMIR MUJIĆ

SEMINARSKI RAD

SAVREMENA POLJOPRIVREDNA MEHANIZACIJA U PROIZVODNJI POVRĆA I

NJENO ODRŽAVANJE

Brčko, 2020. godina

 EVROPSKI UNIVERZITET BRČKO DISTRIKT

TEHNIČKI FAKULTET
ODSJEK-POLJOPRIVREDA

SAVREMENA POLJOPRIVREDNA MEHANIZACIJA U PROIZVODNJI POVRĆA I

NJENO ODRŽAVANJE

SEMINARSKI RAD

Predmet: Poljoprivredna mehanizacija

Mentor: Doc. dr. sc. Zijad Jagodić

Student/ica: Emir Mujić

Br. indeksa: 016/17-PO

Smjer: Poljoprivreda

Brčko, 2020. godina

SADRŽAJ:

1. UVOD..........................................................................................................................................4
2. STROJEVI ZA OSNOVNU OBRADU...................................................................................5
2.1. Poljoprivredni traktor........................................................................................................6
3. STROJEVI ZA FORMIRANJE GREDICA.........................................................................10
4. STROJEVI ZA SJETVU........................................................................................................11
4.1. Sijačica Aeromat A...........................................................................................................11
4.2. Strojevi za sadnju..............................................................................................................12
5. BERBA POVRĆA...................................................................................................................15
5.1. Dorada povrća...................................................................................................................17
6. ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE.................................................18
7. ZAKLJUČAK..........................................................................................................................20

LITERATURA:...........................................................................................................................21
1. UVOD

Povrće koje se proizvodi na manjim površinama na otvorenom prostoru namijenjeno je za

potrošnju u svježem stanju ili za potrebe prerade. Dominantna je proizvodnja povrtlarskih vrsta
koje su prikladne za ručnu berbu uz veći angažman ljudskog rada. Povećanje prinosa i
ekonomičnost proizvodnje uz smanjenje utroška ljudskog rada moguće je ostvariti
intenziviranjem proizvodnje i korištenjem savremenih strojeva. Poljoprivredne poslove možemo
obavljati ručno ili strojno. Ručno je obavljanje poslova dugotrajno, neizvjesno je hoćemo li ih
stići obaviti na vrijeme i najčešće će nam trebati dodatna radna snaga. Strojna obrada značajno
ubrzava obavljanje poslova. Mehanizacija nam omogućuje da sve poslove obavimo na vrijeme, u
roku, s minimalnim brojem radne snage.

4
2. STROJEVI ZA OSNOVU OBRADU

Osnova savremne poljoprivredne mehanizacije je traktor s priključcima. Osnovna obrada

tla u povrtlarskoj proizvodnji vrši se uglavnom raonim plugovima, a koriste se i diskosni
plugovi, razrivači, freze i podrivači. U našim uvjetima najviše se koriste plugovi ravnjaci, ali
zbog svojih prednosti moraju se koristiti i obrtni raoni plugovi. Radom obrtnih plugova površina
parcele ostaje ravna, bez slogova i razora, čime se omogućuje lakše, kvalitetnije i brže izvođenje
dopunske obrade tla.

Fotografija 1. Raoni plug

Fotografija 2. Diskosni plug

___________________

Internetski članak: file:///C:/Users/Emir%20i

%20Samra/Downloads/Mehanizacija_i_oprema_za_proizvodnju_povrca_na_manjim_povrsinama.pdf

5
2.1. Poljoprivredni traktor

Poljoprivredni traktor je vozilo namijenjeno obavljanju poslova po cestama i

poljima, sposobno za nošenje, upravljanje, vuču i pogon oruđa – priključaka ili pokretnih i
nepokretnih strojeva i vuču prikolica (Renius 1999).
Poljoprivredni traktor također možemo definirati kao motorno vozilo koje razvija snagu na
poteznici i priključnom vratilu.
Noviji trend razvoja poljoprivrednih traktora karakterizira porast uloge informacijske tehnologije
(elektronike) povezane s unaprijeđenim konceptom prijenosnika snage (tzv. Powershift i
Continuously Variable Transmission), visoko sofisticiranom hidraulikom (load sensing,
proportional valves) i stalno poboljšavanom razinom konfora rukovatelja.
Sustav proizvodnje traktora 1990-ih se godina dramatično promijenio od masovne proizvodnje
nekoliko modela u proizvodnju individualnih traktora shodno zahtjevima kupaca. 
Osnovna podjela traktora: 
Prema konstrukciji:

 Jednoosovinski: s 2 kotača ili bez kotača (motokultivatori)

 Dvoosovinski: s upravljanjem na zadnje kotača, na sva 4 kotača, zglobni traktori  

Motokultivatori:
Motokultivatori imaju samo jednu pogonsku osovinu i čovjek njima direktno upravlja pomoću
ručica ili se dodaje 1 ili 2 kotača koji služe za oslanjanje donjeg dijela traktora. Njihova svojstva
su:

 imaju mogućnost priključivanja velikog broj nastavaka

 koriste se za obrađivanje malih površina
 imaju snagu motora od 3 – 9 kW

Motokultivatori su konstruirani kao ručni strojevi kojima se direktno upravlja pomoću ručica, a
prilikom rada u pravilu nemaju vlastiti uređaj za vožnju, već radni dio stroja ujedno služi i za
pokretanje. Osnovni radni dio im je rotor, odnosno freza (rotacioni kultivator). Skidanjem freze
mogu se postaviti kotači, pa se on onda pretvara u jednoosovinski traktor koji može služiti za
vuču pluga i drugih oruđa, a može se koristiti i u transportu sa odgovarajućom prikolicom.  
Najčešće korišteni motokultivatori su snage 2.2 – 4.4 kW (benzinski ili diesel motor), a pogodni
su za sitne seljačke posjede u ratarskoj i vrtlarskoj proizvodnji na otvorenom i zatvorenom
prostoru, te mehanizaciji okućnice. 
____________________
Bošnjaković A, Đukić N: Poljoprivredne mašine II, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad 1978.
6
Nosači oruđa su posebna grupa pogonskih strojeva koji se sastoje od samokretne šasije s
motorom koje na sebi može nositi različita oruđa, a ona mogu biti postavljena ispred, iza i u
sredini između prednjeg i stražnjeg mosta. 
Podjela traktora prema snazi motora:
Prema starijoj podjeli traktora kao osnovni kriterij uzima se snaga ugrađenog motora.
Prema novijoj podjeli uzima se snaga na priključnom vratilu traktora.
Tako se traktori dijele na:

 laki traktori – do 37 kW
 srednji traktori – od 37 do 110 kW
 teški traktori – preko 110 kW

Podjela traktora prema vrsti motora:

 traktori sa diesel motorom (prevladavaju u odnosu na traktore sa benzinskim motorom)

 traktori sa benzinskim motorom

Podjela traktora prema namjeni korištenja

 voćarsko-vinogradarski,
 vrtlarski,
 traktori s visokim clearensom (1.80 – 2 m) → razmak od površine tla do najnižeg dijela
traktora. Služe za prskanje kad je veći usjev kao i za skidanje metlica kod uzgoja
sjemenskog kukuruza.
 za osnovnu obradu tla – zahvaća se masa tla do određene dubine, gdje se razvija glavnina
korjenovog sustava. Njima se obavlja oranje, rigolanje i dubinsko rahljenje.
 za dopunsku obradu tla – dopunjuje osnovnu obradu u smislu dovršenja supstrata za
sjetvu ili sadnju. Njima se obavlja tanjuranje, valjanje, drljanje, plošna kultivacija
i rovljenje.

Podjela traktora prema uređaju za vožnju:

 traktori s kotačima
 traktori s gusjenicama (trakcionim lancima) 

Veću vučnu sposobnost mogu ostvariti traktori s gusjenicama, jer u određenim uvjetima rada
imaju bolji koeficijent trenja, a pored toga koriste cijelu svoju težinu kao adhezionu težinu.
Nedostaci gusjenica iskazuju se kao nemogućnost korištenja u transportu, skupo održavanje
gusjenica i malu brzinu traktora.

___________________
Bošnjaković A, Đukić N: Poljoprivredne mašine II, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad 1978.
7
Transmisija traktora 
Ima zadaću da snagu motora traktora prenese na pogonske kotače. U transmisiji se veliki broj
okretaja motora u minuti reducira na mali broj okretaja u minuti kotača. Prijenos snage motora
na pogonske kotače obavlja se pomoću spojke, mjenjača s reduktorom, konusno-tanjurastim
prijenosnikom, diferencijalom, poluosovinom i završnim prijenosnikom. Snaga motora na
priključno vratilo prenosi se direktno, nezavisnom, tj. odvojenom transmisijom.
Poteznica 
Poteznica je uređaj za priključivanje oruđa, odnosno strojeva za traktor načinom koji omogućava
obavljanje određenih radova. 
Vrste poteznica

 Klasična – na starijim tipovima traktora, ali i na novijim motorima velikih instaliranih

snaga, radi vuče širokozahvatnih oruđa
 Hidraulična (trozglobna) – za priključivanje ovjesnih i poluovjesnih oruđa i strojeva

Dijelovi poteznice su: ramena hidrauličkih podizača, lijeva podizna poluga, desna podizna
poluga sa vijkom za poravnavanje i gornja traktorska poluga (upornica).
Hidraulični podizači rade na hidrostatskom principu, tj. potisnom silom na putu pomicanja klipa
nasuprot teretu obavljaju rad. Mogu obavljati slijedeće:

 podizanje i spuštanje ovjesnih i poluovjesnih oruđa

 prisilno spuštanje oruđa
 podržavanje oruđa u podignutom stanju
 održavanje stalnog položaja oruđa sa radnim dijelovima ispod ili iznad površine tla
 održavanje stalnog vučnog otpora

Razlikujemo hidraulične podizače s jednostranim djelovanjem i s dvostranim djelovanjem. 

Upornica (gornja traktorska poluga) 
Svako povećanje vučnog otpora oruđa uzrokuje povećanje pritiska na upornicu. Pritisak na
upornicu prenosi se oprugom i polužnim mehanizmom na razvodni ventil. Ovisno o veličini
pritiska (vučnog otpora), razvodni ventil zauzima položaj u kojem ulje dolazi u cilindar (oruđe se
podiže) ili ulje izlazi iz cilindra (oruđe se spušta). 
Ako je veći radni otpor, veći je pritisak na upornicu i njenu oprugu, a razvodni ventil je u
položaju da ulje ulazi u cilindar, tj. oruđe se podiže, pa imamo manju dubinu rada.  
____________________
Bošnjaković A, Đukić N: Poljoprivredne mašine II, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad 1978.

8
Priključno vratilo
Služi za pogon mehanizama i radnih dijelova priključnih strojeva. 
Prema smještaju tj, lokaciji imamo:

 stražnje priključno vratilo – sa stražnje strane traktora

 bočno priključno vratilo – sa strane traktora
 prednje priključno vratilo – sa prednje strane traktora 

Svi traktori imaju stražnje priključno vratilo. Broj okretaja priključnog vratila je standardiziran
na 540 okretaja u minuti, i to kod tzv. nazivnog broja okretaja radilice motora ili kod maksimalne
snage motora. Na traktorima većih snaga primjenjuje se kao standard 1000 okretaja u minuti.
Postoje i dvobrzinska priključna vratila sa 540 i 1000 okretaja u minuti. 
Načini priključivanja oruđa i strojeva na traktor 
Prema načinu priključivanja oruđa i strojeva na traktor postoje: 
1.    Vučena oruđa
Ona se priključuju za traktor u jednoj točki i to zglobno radi kretanja u zavoju i kopiranja
neravnina terena. Njihovo podizanje u transportni i spuštanje u radni položaj obavlja se
posebnim mehaničkim ili hidrauličnim uređajima na samom oruđu. U radu i transportu oslanjaju
se na vlastite hodne organe (kotače). Oruđa velikog radnog zahvata u pravilu su vučena.
2.    Polunošena oruđa 
Priključuju se na traktor u 2 točke, a mjesta priključivanja su zglobno izvedena radi gibljivosti i
kopiranja neravnina terena. Priključuju se na donje traktorske poluge na koje djeluje hidraulični
podizač traktora (mogu se dizati i spuštati). Zadnji dio oruđa se oslanja na vlastiti vozni uređaj. U
transportnom položaju prednji dio oruđa je podignut hidrauličnim podizačem, a stražnji se
oslanja na vlastiti vozni uređaj. 
3.    Ovjesna oruđa
Priključuju se u tri zglobne točke, na trozglobnu poteznicu. Oruđa su nošena traktorom kako u
radnom tako i u transportnom položaju. Podižu se u transportni i spuštaju u radni položaj
hidraulikom i nemaju voznih uređaja (kotača).

____________________
Bošnjaković A, Đukić N: Poljoprivredne mašine II, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad 1978

9
3. STROJEVI ZA FORMIRANJE GREDICA

U cilju intenziviranja oraničke proizvodnje pojedine vrste povrća na ravnim površinama

mogu se uzgajati i na gredicama, čime se osigurava ravnomjerniji rast i dozrijevanje povrća. U
sistemu uzgoja na gredici kotači traktora, priključnih oruđa i kombajna idu kroz jarke pa se
izbjegava oštećenje i gaženje biljaka. Strojevi za formiranje gredica u jednom prohodu formiraju
gredicu.

Noževi rotofreze koji se nalaze na prednjem dijelu stroja usitnjavaju tlo, a nazubljeni valjak s
prstima grude dodatno usitnjava, uz istovremeno ravnanje i sabijanje gornjeg sloja tla. Ovisno o
modelu stroja, širina gredice iznosi 1,25 do 1,7 m, a visina 15 do 20 cm. Postoji mogućnost i za
formiranje dvije ili tri mini gredice postavljanjem dodatnih limova. Potrebna snaga motora
traktora za formiranje jedne gredice je 25 do 40 kW.

Za uzgoj šparoga i jagoda potrebno je načiniti visoke gredice, visine 40 do 50 cm, u osnovi
široke 110 do 140 cm i 45 do 75 cm u gornjem dijelu. Stroj za formiranje visoke gredice radi
pomoću dvije rotofreze postavljene uzdužno. Od iskopane zemlje formira se gornji, rastresiti dio
gredice. Stabilizacija strana i gornje površine vrši se pomoću stabilizirajućih limova. Potrebna
snaga motora traktora za rad s takvim strojevima iznosi 65 kW.

___________________

Internetski članak: file:///C:/Users/Emir%20i

%20Samra/Downloads/Mehanizacija_i_oprema_za_proizvodnju_povrca_na_manjim_povrsinama.pdf

10
4. STROJEVI ZA SJETVU

Konstrukcija strojeva za sjetvu mora biti prilagođena osobinama sjemena povrtlarskih kultura koje
je vrlo često sitno te sa slabim i neujednačenim nicanjem. Uzimanje sjemena obavlja se mehaničkim ili
pneumastskim sjetvenim mehanizmom. Sijačice za povrtlarske kulture trebaju udovoljiti strogim
kriterijima u vezi s razmakom u redu, među redovima, sjetvom u pojedinačnim redovima, dvojnnim
redovima ili trakama, sjetvom na gredicama ili bankovima. Za sjetvu na malim površinama koriste se
standardne višeredne sijačice, ali postoji i potreba za jednorednim sijačicama na ručni pogon.

4.1. Sijačica Aeromat A

Sijačica Aeromat A je precizna pneumatska sijačica, koja radi na principu nadtlaka. S njom
možemo sijati: kukuruz, šećernu repu, grah, bundeva, soju, suncokret. Precizno sijanje nam
omogućavaju termičko obrađene razdjelne ploče. Pogon je od pogonskih kotača preko srednjeg
pogona i mjenjača, koji nam omogućava 42 (70*) različita razmaka između sjemena. Kvalitetna
konstrukcija sijačice nam omogućava preciznu sjetvu i kod radne brzine 14 km/sat.

Kod sijačice INO-Becker koja radi na principu nadpritiska ne dolazi do oslobađanja praškastog
insekticida sa tretiranog sjemena u ukolinu. Zbog toga sijačica INO-Becker bez dodatne dorade
odgovara propisima o čuvanju okoline.

Fotografija 3. Sijačica Aeromat A

____________________

Internetski članak:https://www.messis.hr/sadilice-povrca-i-oprema/488-stroj-za-sadnju-presadnica-
povrtnih-kultura-sa-hvataljkama-modeli-tu

11
4.2. Strojevi za sadnju

Sadnja rasada na manjim površinama trebala bi se obavljati mehanizirano, čime se postiže veća
učinkovitost po svakom radniku u odnosu na ručnu sadnju. Mehaniziranom sadnjom postiže se
točniji raspored biljaka unutar zasađenih redova i među njima te ujednačena dubina sadnje u
odnosu na ručnu, što je osnovni preduvjet za lakše provođenje radnih operacija tijekom njege i
mehanizirane berbe. Za sadnju na malčiranim površinama mora se koristiti specijalna
konstrukcija otvarača rupe koji je najčešće u obliku kljuna.

4.2.2. Strojevi za sadnju presadnica povrtnih kultura sa hvataljkama - MODELI

TU
Poluautomatske sadilice namijenjene su za sadnju presadnica, učinak sadnje 2000/2500
presadnica na sat.
Tehničke karakteristike:

 Namjena - Poluautomatske sadilice (pogon sadnih elemenata preko gumenih kotača)

 Namijenjene su za sadnju presadnica sljedećih karakteristika:
 Presadnice s golim korijenom, konusne, kockaste, od 1 do 5 cm promjera
 Kasete za presadnice, 2 komada za jedan red
 Sistem za sadnju okretljiv, vertikalni sa 10 ili 15 hvataljki
 Prilagođavanje terenu postignuto je neovisnim oscilirajućim aparatima za sadnju.
 Regulacija dubine sadnje i zagrtanja ručicama i oprugama za prebacivanje težine
 Razmak unutar reda (od presadnice do presadnice):

o model sa 10 hvataljki: od 25 do 60 cm
o model sa 15 hvataljki: od 14 do 43 cm
 Maksimalni učinak sadnje: 2000 /2500 presadnica na sat po jednom redu

Fotografija 4. Stroj za sadnju presadnica povrtnih kultura sa hvataljkama - MODELI TU

______________

Internetski članak: https://www.messis.hr/sadilice-povrca-i-oprema/488-stroj-za-sadnju-

presadnica-povrtnih-kultura-sa-hvataljkama-modeli-tu
 12

U biljnoj proizvodnji razlikujemo tri vrste materijala koji se koriste za nastiranje

(malčiranje) tla: plastične folije, malč papir i organski materijal poput usitnjene slame i
komposta. Prednost korištenja plastične folije je višestruka: sprječava se rast korova, poboljšava
se učinak zemljišnih fumiganata na bolesti, korove i nematode, smanjuje se truljenje korijena,
smanjuje se isparavanje vlage iz tla, sprječava se erozija tla i dobivaju se čisti i kvalitetniji
plodovi. Uzgoj povrća uz neposredno pokrivanja biljaka osigurava bolje mikroklimatske uvjete
što znači brže i ujednačenije nicanje, razvoj i plodonošenja uz postizanje bolje kvalitete povrća i
većih prinosa. Nastiranje tla može se vršiti prije, istovremeno ili nakon sjetve ili sadnje.

Fotografija 5. Model ML – stroj za nastiranje tla

____________________

Brčić, J.: Mehanizacija u biljnoj proizvodnji, Školska knjiga, Zagreb, 1987.

Internetski članak: http://agroservis-proizvodnja.eu/wp3/polagac-folije/

 13

Da bi se proizvelo rano povrće, u novije vrijeme primjenjuje se pokrivanje biljaka folijom, i to s

nosećom konstrukcijom ili bez nje. Mehanizirano pokrivanje biljaka s korištenjem noseće
konstrukcije podrazumijeva primjenu folije i lukova (metalnih, plastičnih ili drvenih), pri čemu
se formiraju niski i srednje visoki tuneli raznih veličina. Stroj za formiranje tunela izvodi tunel
širine 60 do 200 cm i visine 40 do 100 cm. Mehanizirano pokrivanje povrća bez noseće
konstrukcije izvodi se istovremeno sa sadnjom ili naknadno poslije obavljene sjetve ili sadnje.
Skupljanjem polimernih materijala i njihove prerade, dobivaju se vrlo vrijedne sekundarne
sirovine.
 14

5. BERBA POVRĆA

Berba povrća može se obavljati polumehanizirano ili mehanizirano. Strojevi za

polumehaniziranu berbu u obliku su platforme i mogu biti samohodni, vučeni ili nošeni. Koriste
se za berbu plodovitog i lisnatog povrća namijenjenog prvenstveno za korištenje u svježem
stanju (paprika, krastavac, rajčica, kupusnjače, lubenice, dinje, salata i dr.). Primjenom tih
strojeva osigurava se čuvanje kvalitete ubranih plodova, veći učinak i mogućnost višekratne
berbe. Pri mehaniziranoj berbi povrtnih kultura na manjim površinama racionalno je koristiti
strojeve pomoću kojih se može brati više kultura - stroj koji se može prilagoditi za mehanizirano
branje mrkve, kopra, poriluka, celera, češnjaka, luka, špinata, salate, kupusa, cvjetače, cikle,
rotkvice i drugog povrća. Iz kabine traktora omogućena je automatska kontrola i regulacija
radnih dijelova stroja. Hidrostatična se pumpa pogoni od PVT. Potrebna snaga traktorskog
motora za rad s tim kombajnom iznosi 48 kW. Samohodni kombajn za branje jednog reda
mahuna s uzdužno postavljenim beračkim rotorom oslanja se na tri kotača. Kotači se pogone
pomoću hidromotora, čime je omogućena kontinuirana promjena radne brzine i moguće je
ostvariti maksimalne učinke rada. Pogon i izbor režima rada beračkog rotora i uređaja za čišćenje
također se vrši hidraulički i ostvaruje se maksimalna učinkovitost pri berbi i čišćenju. Snaga
zračno hlađenog motora je 29 kW uz učinak preko 1 ha dnevno

Fotografija 6. AGROBOT – stroj za berbu jagoda

Agrobot za berbu jagoda - 24 "ruku" ovog robota pomoću kamera odabire svaku pojedinu jagodu
i sprema ju u sanduke. Jagodu odabire na temelju njenog oblika i boje. Agrobot može ubrati
jednu jagodu svakih pet sekundi. 

___________________

Brčić, J.: Mehanizacija u biljnoj proizvodnji, Školska knjiga, Zagreb, 1987. 

Internetski članak: https://www.agroklub.com/povrcarstvo/7-inovativnih-strojeva-koji-ubrzavaju-berbu-

voca-i-povrca/45764/
 15

Fotografija 7. DEWULF – stroj za berbu mrkve

Dewulf stroj za vađenje mrkve - troredni stroj koji zahvaća lišće mrkve te ju čupa van. Posebni remeni
čiste mrkvu od ostataka zemlje, a zatim se lišće odvaja od korijena.
 16

Fotografija 8. Quickcut – stroj za berbu zelenog povrća

5.1. Dorada povrća

Poslije ručne, polumehanizirane ili mehanizirane berbe povrće treba dovesti u stanje prikladno za
industrijsku preradu ili za tržište u svježem stanju. Vibracijski stol za čišćenje ubranih mahuna
odvaja zemlju, kamen, oštećene i nestandardne mahune na taj način da one propadaju među dvije
čelične rebraste površine. Dva radnika stoje sa strane i obavljaju dodatno čišćenje. Za kvalitetan
rad stola potrebna je ravnomjerna doprema mase. Još ravnomjernija raspodjela postiže se
pomoću četke koja ima mogućnost promjene učestalosti okretanja. Stol za sortiranje opremljen je
elektromotorom snage 0,37 kW.

___________________

Brčić, J.: Mehanizacija u biljnoj proizvodnji, Školska knjiga, Zagreb, 1987. 

Internetski članak: https://www.agroklub.com/povrcarstvo/7-inovativnih-strojeva-koji-ubrzavaju-berbu-

voca-i-povrca/45764/
 17

6. ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE

Osnovno održavanje traktora 

Svodi se na 15 osnovnih koraka za pripremu traktora za proljetnu poljoprivrednu sezonu:

1. Prema potrebi vršiti pranje i čišćenje traktora. Voditi računa da se prije pranja zaštiti usis
filtera, alternator i kutiju osigurača.
2. Podmazati s mašću ili uljem mjesta na traktoru koja su definirana u uputstvima za
upotrebu i rukovanje. Za podmazivanje koristiti univerzalnu mast ili ulje za ležajeve,
puškice i zglobove volana.
3. Provjeriti nivo rashladne tekućine u hladnjaku te prema potrebi, nadopuniti antifrizom ili
destiliranom vodom.
4. Provjeriti nivo ulja u motoru te prema potrebi nadoliti ili zamijeniti ulje (definirano u
upustvima za upotrebu i rukovanje).
5. Provjeriti filter zraka te ga prema potrebi očistiti ili zamijeniti. Ukoliko su filteri zraka
uljni, potrebno je očistiti filter i zamijeniti ulje u filteru. Kod traktora koji imaju suhi
filter, potrebno je očistiti filter sa zrakom pod pritiskom ili ga zamijeniti.
6. Provjeriti zategnutost remena ventilatora. Prema potrebi zategnuti ili, ukolko je remen
istrošen, zamijeniti.
7. Provjeriti stanje elektrolita u akumulatoru i klema. Ukoliko je „mokri“ akumulator,
prema potrebi nadolijti destiliranu vodu. Voda se nadolijeva do razine koja će pokriti saće
(rebra) akumulatora. Uz kontrolu vode izvršiti i pregled klema (+ i -). Ukoliko je
akumulator „suhi“, kontrolirati samo kleme (+ i -). U slučaju kada su kleme oksidirale
očistiti ih i namazati površinski s vazelin mašću.
8. Provjeriti nivo ulja u mjenjaču i diferencijalu (razina ulja definirana u upustvima za
upotrebu i rukovanje). Voditi računa da pri kontroli ulja traktor stoji na vodoravnoj
površini.
9. Provjeriti rad ručnih i nožnih kočnica. Ukoliko kočnice ne koče dobro ili ravnomjerno,
potrebno ih je podesiti prema upustvu s odgovarajućim vijcima.
10. Provjeriti slobodni hod pedale spojke. Preporučen slobodan hod iznosi 2 do 3 centimetra.
11. Provjeriti pritegnutost vijaka kotača.
12. Provjeriti tlak u prednjim i stražnjim gumama.
13. Provjeriti svjetlosnu i zvučnu signalizaciju – poziciona svjetla, srednja i duga svjetla,
žmigavce, stop svjetla i zvučnu sirenu.
14. Provjeriti pritegnutost vijaka nosača motora.
15. Podmazati užad gasa i kočnica na mjestima gdje uže ulazi u zaštitu užeta ili gibljivim
mjestima. 
 18

Dok je frezu potrebni oprati, podmazati i pregledati njene sklopove, kod atomizera i raznih

traktorskih prskalica obavezno je potrebno sipati antifriz. Pošto su pumpe uglavnom sve od
aluminijuma, neophodan je antifriz za aluminijumske delove.

Mnogi dobri majstori preporučuju kombinaciju od 5 litara vode i dva litra anfriza 'pustiti' kroz
ceo sistem kako tokom zime ne bi došlo do zaleđavanja u pumpi i diznama.

U ratarstvu, a naročito sada pred veliko jesenje oranje dovoljan je vizuelni pregled priključnih

mašina, podmazivanje i zatezanje sklopova ili menjanje oštećenih delova;
kod tanjirače proveriti da li se svi diskovi okreću, kod raonika da li su dovoljno oštri.

___________________

Brčić, J.: Mehanizacija u biljnoj proizvodnji, Školska knjiga, Zagreb, 1987. 

Internetski članak: https://www.savjetodavna.hr/2014/01/22/poljoprivredni-traktor-i-osnovno-odrzavanje-

traktora/

19
7. ZAKLJUČAK

Postoji potreba za mehaniziranim obavljanjem svih operacija u proizvodnji na manjim

površinama jer se na taj način omogućuje kvalitetnija, brža, i ekonomičnija proizvodnja.
Navedene su sve grupe strojeva koje su od iznimnog značaja za intenzivnu povrtlarsku
proizvodnju. Na svjetskom tržištu postoji veliki broj proizvođača koji nude veliki broj strojeva za
manje posjede. Domaća industrija također bi se trebala više uključiti u proizvodnju i distribuciju
tih strojeva.

20
LITERATURA:

Knjige:

1. Bošnjaković A, Đukić N: Brčić, J.: Mehanizacija u biljnoj proizvodnji, Školska knjiga,

Zagreb, 1987.
2. Poljoprivredne mašine II, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad 1978.

Internetski članci:

1. file:///C:/Users/Emir%20i
%20Samra/Downloads/Mehanizacija_i_oprema_za_proizvodnju_povrca_na_manjim_po
vrsinama.pdf
2. https://www.savjetodavna.hr/2014/01/22/poljoprivredni-traktor-i-osnovno-odrzavanje-
traktora/
3. https://www.agroklub.com/povrcarstvo/7-inovativnih-strojeva-koji-ubrzavaju-berbu-
voca-i-povrca/45764/
4. http://agroservis-proizvodnja.eu/wp3/polagac-folije/
5. https://www.messis.hr/sadilice-povrca-i-oprema/488-stroj-za-sadnju-presadnica-
povrtnih-kultura-sa-hvataljkama-modeli-tu
6. https://www.messis.hr/sadilice-povrca-i-oprema/488-stroj-za-sadnju-presadnica-
povrtnih-kultura-sa-hvataljkama-modeli-tu
21