Andora 

(katal. Andorra [ənˈdorə] ili [anˈdɔra], španj. Andorra [anˈdora], franc. Andorre [ɑ̃dɔːʁ];
službeno Principat Andora, katal. Principat d’Andorra, španj. Principado de Andorra,
franc. Principauté d'Andorre), država u Pirenejima, između Francuske i Španjolske. Ona je jedna
od katalonskih zemalja, jedina s potpunom neovisnošću. Danas njeno gospodarstvo buja
zahvaljajući turizmu i statusu poreznog raja. Budući da ova država nema svoju vlastitu vojsku, njena
obrana dužnost je Francuske i Španjolske.

Sadržaj/Садржај

 1Historija
 2Politika
 3Geografija
o 3.1Veća naselja
 4Upravna podjela
 5Ekonomija
 6Stanovništvo
 7Popis etničkih grupa
 8Kultura
o 8.1Mediji
 9Ekonomija
 10Reference
 11Vanjske veze

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema jednoj legendi, Karlo Veliki je poveljom dodijelio zemlju Andorcima kako bi nagradio njihovu
borbu protiv Mavara. Kontrola nad teritorijom prešla je u ruke grofa od Urhela, potom su njome
zajednički upravljali biskup od Urhela i porodica Kaboe koju su naslijedili grofovi pokrajine Foa. Dva
vladara (jedan svjetovni i drugi crkveni) često su se sukobljavali oko prava prvenstva nad dolinom.
1278. konflikt je razriješen uspostavljanjem podijeljenog suvereniteta nad Andorom
između francuskog grofa pokrajine Foa (kasnije, šefa francuske države) i biskupa Urhela
iz španske regije Katalonije. To je učvrstilo teritoriju ovog malog principata.
U periodu između 1812. i 1814. godine, francusko carstvo anektiralo je Kataloniju i podijelilo je na
četiri departmana. Andora je također pripojena i ušla je u sastav jednog od departmana.
Između 8. kolovoza i 9. listopada 1933. godine, Francuska je okupirala Andoru zbog društvenih
nemira prije izbora. 12. srpnja 1934. godine, ruski avanturist Boris Skosirev, se proglasio princem
Andore u Urgelu, te je objavio rat urgelskom biskupu. 20. srpnja su ga uhitile španjolske vlasti, te
zauvijek izbacili iz Španjolske.
Između jula 1936. i juna 1940, jedan francuski vojni odred biva upućen u Andoru kako bi spriječio
poguban uticaj Španskog građanskog rata i Frankove Španije. Juni 1940. je mjesec
kapitulacije Francuske u Drugom svjetskom ratu.
25. septembra 1939. Andora je bila primorana da potpiše mirovni sporazum sa Njemačkom jer
nikada prije toga nije ratifikovala Versajski mirovni ugovor, što ju je, u čisto pravnom pogledu,
ostavilo u ratu sa Njemačkom. Državica je uspjela da očuva neutralnost tokom cijelog Drugog
svjetskog rata.
Uzevši u obzir njenu relativnu izolovanost, Andora je ostala na margini evropske historije, sa pokojim
vezama sa Francuskom i Španijom. Pa ipak, u novije vrijeme njen turizam bilježi uspjeh, baš kao što
su razvoj saobraćaja i telekomunikacija izvukli zemlju iz izolacije. Njen politički sistem je osjetno
modernizovan 1993.

Politika[uredi - уреди | uredi izvor]

Andorska zastava na balkonu, Ordino

Andora je po ustroju parlamentarni principat, čiji su suprinčevi predsjednik Francuske i biskup

Urgella iz Španjolske. Premijer Andore je šef vlade, koja ima izvršnu vlast. Zakonodavna vlast je u
rukama i parlamenta i vlade. Sudstvo je neovisno o ove dvije grane vlasti. Moderni andorski ustav je
usvojen referendumom 14. ožujka 1993.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Karta Andore

Andora je planinska država smještena u istočnim Pirenejima, te je prosječna visina u državi 1 997 m,

a njena najviša točka je Coma Pedrosa od 2 946 metara. Između planina se nalaze tri uske doline,
koje čine oblik slova Y, te se spajaju u rijeku Valiru koja teče prema španjolskoj Kataloniji. Ovdje se
nalazi i najniža točka Andore, 870 metara.
Andorska klima je slična umjerenoj klimi svojih susjeda, ali zbog velike visine područja, ovdje ima
prosječno više snijega zimi, te su temperature niže ljeti.
Zemlja ima ukupno 120.3 km granice, od toga 56.6 km sa Francuskom i 63.7 km sa Španjolskom.
Cesta prema Francuskoj prolazi kroz Le Port d'Envalira (2 409 m), te je najviša cesta na Pirenejima,
te najviša europska cesta koja je otvorena cijele godine. 29. rujna 2002. godine, ovdje je
otvoren tunel.

Veća naselja[uredi - уреди | uredi izvor]

 Popis naselja u Andori

Upravna podjela[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: Andorske župe

Andora se dijeli u sedam župa (Parròquies):

 Canillo, najraširenija župa

 Encamp, selo u središtu zemlje
 Ordino, najsjevernija župa
 La Massana
 Andorra la Vella, glavni grad i
najnaseljenija župa
 Sant Julià de Lòria, najjužnija župa
(španjolska granica)
 Escaldes-Engordany, najnedavnija
župa (1978.)

Ekonomija[uredi - уреди | uredi izvor]

Andora iz svemira

Turizam je glavna andorska gospodarska aktivnost koja nosi oko 80% ukupnog BDP-a.
Godišnje državu posjeti oko 9 milijuna turista, koji su privučeni bogatom zimskom i ljetnom
ponudom, te bezporeznim proizvodima.
Bankarski sektor, sa statusom poreznog raja, također značajno pridonosi ukupnom
gospodarstvu. Poljoprivreda je prilično ograničena, budući da je samo 2% zemljišta države
obradivo, te se hrana većinom uvozi. Glavna stočarska aktivnost je ovčarstvo. Proizvode se
većinom cigarete, cigare i pokućanstvo.
Andora nije punopravni član Europske unije, ali sa njom ima posebne odnose, te se tretira kao
njena članica u proizvodnji dobara, ali se tako ne tretira u poljoprivrednoj proizvodnji. Budući da
Andora nema vlastitu valutu, koristi valutu susjednih zemalja. Do 1999. godine u upotrebi su
bili francuski franak i španjolska peseta, koji su zamijenjeni eurom. Za razliku od drugih malih
europskih država, Andora nema vlastite kovanice, te su u fazi pregovori sa EU o proizvodnji
andorskih kovanica. Andorski prirodni resursi su: hidroenergija, mineralna voda, drvo, željezna
ruda i olovo.
Andora izdaje svoje poštanske marke, a poštansku službu na njezinom teritoriju obavljaju
poštanske uprave susjednih zemalja: Francuske i Španjolske.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

 Pogled na selo Pas de la Casa

Andorci su manjina u svojoj zemlji, samo 33% stanovništva je andorske nacionalnosti. Najveće
ostale etničke skupine su: Španjolci (43%), Portugalci (11%) i Francuzi (7%). Ostalih 6%
stanovništva su drugih, raznih nacionalnosti.
Etnički sastav 2004. godine:

 Andorci (etnički su Katalonci) ... 27,000. Jezik: katalonski.

 Španjolci ... 28,000.
 Portugalci ... 8,400.
 Francuzi ... 4,800.
 Englezi ... 1,200.
 Arapi (marokanski) ... 500. Govore arapski. Muslimani.
 Nijemci ... 400.
 Hindusi ... 400. Vjera: hinduizam. Govore jezikom hindi.
 Tagalog (filipinski narod) ... 200.
 Židovi ... 200. Vjera: Judaizam.
 Neklasificiranih ... 2,000.
Najraširenija religija je katoličanstvo. Pismenost je 100%. Oko 50% škola su francuske, a 50%
andorske i španjolske, dok svima upravljaju andorske vlasti. U državi postoje dvije srednje škole,
te jedan fakultet.

Popis etničkih grupa[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: Etničke grupe Andore

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Iako je jedini službeni jezik katalonski, vrlo često se
koriste španjolski, francuski i portugalski jezik.
Andora ima vrlo bogati folklor i mnoštvo narodnih priča, čiji korjeni sežu čak i iz Andaluzije i
Nizozemske. Andora je vrlo važna u katalonskoj kulturi, budući da su izvorni Andorci,
Katalonci, te pretstavlja važno katalonsko kulturalno središte.
Poznati katalonski pisci Michèle Gazier i Ramon Villeró, su Andorci.
Andorski izvorni folklorni plesovi su contrapàs i marratxa, koji su se najviše održali u Sant
Julià de Lòriji. Andorska glazba je utjecana glazbom susjednih zemalja, ali je u osnovi
katalonska, što se vidi uz paralelno izvođenje plesova kao sardana. Drug andorski folklorni
plesovi su ples Svete Ane u Escaldes-Engordanyu i contrapàs u Andorra la Velli.

Slavlja i praznici

Datum Ime Napomene

7. siječnja Sant Julià de Lòria

17. siječnja Sveti Ante (iz La Massane)

Državni
14. ožujka Dan Ustava
praznik

slavlje Sant Miquel d'Engolastersa (Escaldes-

8. svibnja
Engordany)

27. svibnja slavlje Canòlicha (Sant Julià de Lòria)

18. lipnja slvlje župe Escaldes-Engordany

29. lipnja Sveti Petar (u Ordinu i u Pas de la Casu)

3. i 4. srpnja dan ružičnjaka Ordina

15. 16. i 17. srpnja općinsko slavlje u Canilli

Od 24. do 27. srpnja općinsko slavlje u Escaldes-Engordanyu

Zadnji vikend srpnja općinsko slavlje u Sant Julià de Lòriji

5., 6. i 7. kolvoza općinsko slavlje u Andorra la Velli

Od 14. do 17.
općinsko slavlje u Encampu i u La Massani
kolovoza

Državni
8. rujan Praznik djevice iz Meritxella
praznik

16. rujan općinsko slavlje u Ordinu