PISANA PRIPREMA ZA NASTAVU HRVATSKOGA JEZIKA

Škola:
Ime i prezime učitelja:
Razredni odjel: 5. Redni broj sata: Mjesto i datum:
Jadranka Čunčić – Bandov
Naziv nastavne jedinice:
Nikolinje
Nastavno područje: književnost.
Nastavni oblici: Tip nastavnog sata: Nastavni materijali:
čelni rad, rad u paru, čitanka, bilježnice, kreda, ploča, grafoskop,
interpretacija.
pojedinačni rad. prozirnica, nastavni listići.
književni rod – drama, tekst za izvođenje na pozornici, monolog, dijalog
Ključni pojmovi:
didaskalije, osnovna misao.
učenik će usvojiti pojmove: dramski književni rod, tekst za izvođenje na
pozornici, prepoznati i imenovati književnu vrstu (igrokaz), uočiti i prepoznati
Operacionalizirani ciljevi: dijalog, monolog i didaskalije, nabrojiti književne vrste koje pripadaju
dramskome književnom rodu, prepoznati didaskalije u tekstu te objasniti
njihovu ulogu.
Zadaće sata: Učenik će:
• prepoznati književni rod i književnu vrstu
• prepoznati i imenovati dramsku situaciju i dramski sukob
• karakterizirati dramske likove
a) obrazovne • definirati pojam drame i navesti osnovna obilježja dramskoga teksta
• znati nabrojiti dramske književne vrste i prepoznati igrokaz
• objasniti što su didaskalije, prepoznati ih u tekstu te objasniti njihovu
ulogu
• osvijestiti spoznaju da su običaji trajna vrijednost u životu
b) odgojne • prosuđivati postupke drugih osoba i vrednovati međuljudske odnose
• bogatiti rječnik
• razvijati sposobnost samostalnoga rada na književnome tekstu
• povezivati situacije u tekstu sa situacijama iz svoga života
• razvijati sposobnost komunikacije s dramskim djelom
c) funkcionalne
• razvijati sposobnost iskazivanja vlastitih doživljaja i prosudaba
• razvijati interes za dramsku umjetnost
• razvijati sposobnost za dramsko-scensko percipiranje djela
• razvijati vještinu čitanja po ulogama
• njegovati komunikacijske vještine, iznositi svoje mišljenje, slušati i
d) komunikacijske
uvažavati drugoga
• razvijati sposobnost argumentiranja (citiranja).
učenici biraju zadatak:
a) napiši sastavak Vjerovao sam u svetog Nikolu
Domaća zadaća:
b) napiši igrokaz u kojem su glavni likovi tvoji prijatelji. Neka dramska
situacija bude iz školskog života, nakon sata na kojem si odgovarao.
Tijek sata (artikulacija)
1. Uvod
a) Motivacija
Učitelj započinje razgovor pitanjem hoće li učenici očistili čizmice noćas (sutra)? Razgovor može teći
oko vjerovanja u postojanje sveca Nikole koji dobroj djeci nosi poklone. Zašto je izmišljen Krampus
kao suprotnost svetom Nikoli? Što bi djeca trebala naučiti iz tog običaja? Jeste li našli u čizmi šibu?
Što šiba zapravo znači? Zašto je zlatna?
b) Najava teme sata
Danas ćete čuti tekst Nikolinje. Sigurno znate tko je glavni lik. Pažljivo slušajte što mu se dogodilo.
2. Obrada
a) Čitanje teksta
Nakon učiteljeva čitanja učenici iznose svoja zapažanja i dojmove o pročitanom tekstu. Objašnjavaju
se nepoznate riječi.
b) Interpretacija
Postavljanjem pitanja učitelj s učenicima interpretira tekst. Učenici zaključuju da je napisan po
ulogama i u stihovima. Određuju da pripada dramskom književno rodu. Upoznaju se s pojmom i
obilježjima drame i igrokaza. Učenici određuju temu i glavne likove. Primjećuju da su u tekstu neke
rečenice napisane u zagradama i kosim slovima, upoznaju se s pojmom didaskalija i njihovom
funkcijom. Učenicima se zadaje zadatak za rad u paru: u čitanku trebaju dopisati didaskalije po želji.
 Nakon nekoliko minuta objavljuju se rezultati rada u paru, uspoređuju didaskalije i odlučuju čije su
najbolje, najsmješnije i sl. (npr. uz tekst: Hej, Krampusu, sve te čujem može stajati didaskalija (sveti
Nikola prijeteći maše prstom) ili (sveti Nikola nezainteresirano odmahne rukom) i sl. Kada učenici
izaberu najzanimljivije didaskalije, mogu početi interpretativno čitati tekst po ulogama, a najhrabriji
mogu pokušati i glumiti poštivajući upute iz učeničkih didaskalija. Tijekom interpretacije učitelj zapisuje
na ploču, a učenici u svoje bilježnice.
3. Usustavljivanje
Učenici navode spoznaje o temeljnim svojstvima drame kao književnom rodu, običajima kao
nadahnuću umjetničkog stvaranja i karakterizaciji dramskog lika.
4. Zadatci za prilagođeni program
Nauči izražajno čitati ulogu koja ti je najzanimljivija.

Plan ploče

Jadranka Čunčić-Bandov
Nikolinje

KNJIŽEVNA VRSTA: igrokaz

KNJIŽEVNI ROD: drama

DRAMA – književni rod kojemu pripadaju tekstovi namijenjeni izvođenju na pozornici. Osnovne dramske
vrste su igrokaz, komedija, tragedija i drama u užem smislu.
Obilježja drame su:
1. dramska radnja
2. dramska lica
3. dramski sukob
4. dijalog i monolog
5. didaskalije

IGROKAZ – dramsko djelo jednostavna teksta namijenjeno djeci.

VRIJEME RADNJE: 6. prosinca

DRAMSKA SITUACIJA (tema): susret svetoga Nikole i Krampusa

DRAMSKI SUKOB: Krampus ometa svetoga Nikolu

KARAKTERIZACIJA LIKOVA:
SVETI NIKOLA: dobronamjeran, darežljiv, umoran, pospan, prepoznaje Krampusovu smicalicu,
odupire mu se
KRAMPUS: prati sv. Nikolu, podvaljuje mu, licemjeran (predstavlja se boljim nego jest), lukav, zloban,
nosi šibe, podvalu naziva šalom

DIDASKALIJE – objašnjenja kojima dramski pisac glumcima i redateljima daje upute kako što treba izvesti
na sceni. Najčešće su otisnute kosim slovima i nalaze se u zagradama. (Pojavi se Krampus.)

DIJALOG – razgovor među likovima.

MONOLOG – govor samo jednoga lika.

☼ ZA ONE KOJI ŽELE VIŠE:

DRAMSKI LIKOVI – nositelji dramske radnje.
Njihovi odnosi i shvaćanja razabiru se iz dijaloga, pokreta i izraza glumaca na sceni.

Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja

Usmeno − odgovaranje na pitanja tijekom interpretacije.