Professional Documents
Culture Documents
Graficki Rad Livenje
Graficki Rad Livenje
Mašinski Fakultet
Odsjek: Proizvodno mašinstvo
Tuzla, 15.01.2016. godine
GRAFIČKI RAD
Predmet:Livenje
Studenti:
Asistent:
Ćatović Mirhada
Denis Bećirović
Hadžić Adnan
Hadžić Mustafa
1. LIVENJE I KONSTRUISANJE ODLIVAKA
1
Slika .1.Različiti dijelovi dobiveni postupkom livenja
− Velike površine (naglo se hlade i zbog toga mijenjaju strukturu, gasovi i šljaka
ostaju zarobljeni u strukturi)
− Veće horizontalne površine pri vrhu kalupa
-Mjesta gdje se spajaju zidovi manje sa zidovima veće mase treba izvoditi sa
blagim prijelazom u pravcu povećanja mase,
Veliki značaj ima debljina zidova odlivaka.Za određivanje minimalne debljine zida
pri oblikovanju odljevaka, mjerodavna je minimalna debljina koja se može odliti
ljevački.Ona zavisi i od veličine odljevaka.Na odljevcima se ne preporučuje
izvođenje zidova sa velikim razlikama debljine, jer izazivaju razne
nepravilnosti na odljevcima nakon hlađenja.Razlike debljine zida u zavisnosti
od funkcije odljevka ne smiju prelaziti sljedeće vrijednosti :
- Za ostale materijale S2 = 3 S1
Ako su razlike u debljini zida odljevaka S2>>S1 onda se prelaz sa jedne na drugu
debljinu izvodi prema određenim preporukama. Minimalna debljina zida određuje
se prema uslovima tehnologije livenja i uglavnom je veća nego što uslovi
čvrstoće zahtijevaju.Ona prije svega treba da bude dovoljno velika da
se obezbijedi lako punjenje kalupa.Obzirom da se unutrašnji zidovi teže
hlade od spoljašnjih, njihova debljina mora biti 20–40% manja.Pri tome takođe
treba voditi računa da odlivak uglavnom ide na dalju obradu.
Razlika u debljinama zidova kod jednog odlivka treba da bude što manja a ukoliko
je neophodna prelazi treba da budu što manji, ali bez nepotrebnog nagomilavanja
materijala. Ovo je naročito bitno kod konstrukcija koje su opterećene dinamičkim
opterećenjem, jer prskotine koje nastaju kao posledica nagomilavanja materijala
postaju izvori koncentracije napona i vrlo nepovoljno utiču na
ponašanje konstrukcije pri dinamičkom opterećenju.Zidovi odljevaka ne smiju
imati oštre prelaze.
Kada se ispune svi navedeni uslovi dolazi se do toga da je debljina zidova
odlivaka veća nego što zahtjevaju uslovi čvrstoće i krutosti. Razvoj
tehnologije livenja ide u tom pravcu da se smanji debljina zidova odlivaka i da se
ona približi uslovima koje diktiraju potrebna čvrstoća i krutost.
Što je deblji zid veća je razlika u čvrstoći između jezgra i površine. Iz tog razloga
povećanje debljine zida nije povezano sa povećanjem čvrstoće cijelog
odlivka. Zavisnost između čvrstoće i prečnika je prikazana na Slici 2.
gde je:
L – dužina dijela u mm
b – širin dijela u mm
h – visina dijela u mm
Slika 4. Dijagram debljine zida (1-čelik; 2-sivo gvožđe; 3-bronza; 4- aluminijske legure)
7. KONSTRUKCIONA PRAVILA
Bilans fosfora
Gdje su:
Bilans sumpora
Izgor sumpora koji se unosi u peć sa metalnim sirovinama u prosjeku iznosi 12%,
dok je povećanje sadržaja sumpora u livu usljed rastvaranja 26% sumpora
unijetog koksom, pa se smanjenje sadržaja sumpora u livu računa na osnovu
formule:
0,26 ∙ k ∙
SL=0,88 ∙ SM + SK
100
SM – sadržaj sumpora u metalnom ulošku
iz čega slijedi:
K
SL=0,88 ∙ [ 100
+
100
+
100
+
100 ] +
S0,26 ∙ k ∙
100
=
100
odnosno:
x+y+z+t=100
t=15
Konačno, dobija se sistem od četiri jednačine sa četiri nepoznate:
1
11∙x+22∙ y+24∙ z+10 ∙t=1920
2
3,52∙ x+10,56∙ y+6,16 ∙ z+14,96 ∙t=1024
3
x+y+z+t=100
4
t=15
Uvrštavanjem jednačine (4) u jednačine (1), (2) i (3) dobija se sljedeći sistem
jednačina:
5
11∙ x+22∙ y+24 ∙ z=1770
6
3,52∙ x+10,56∙ y+6,16 ∙ z=799,6
7
x+y+z=85
8
11∙ x+22∙ y+24 ∙ z=1770
9
11∙x+33∙ y+19,25 ∙ z=2498,8
10
11∙x+11∙ y+11∙ z=935
17,75∙ z=106,2
z=5,98
y=68,84
Uvrštavanjem vrijednosti
y i z u jednačinu (10) dobija se:
Odnosno:
x=10,18
- sivo sirovo 10
gvožđe
- (SSGV)
- staro gvožđe (SG) 69
- povratni materijal 6
(PM
- čelični otpaci 15
(ČO)
9. POTREBNA MASA ODLIVAKA ZA DNEVNU I GODIŠNJU
PROIZVODNJU
gdje su:
ηu
– ukupni gubici koji se unose u proces
ηu=0,46
Qpg=4500∙ (1+0,46)=6570t
Qpd Qpd
Qps= =
N n∙ s
gdje su:
s – broj smjena
27,375 27,375
Qps = = =1,825 t /h
2 ∙7,5 15
Prema planiranoj proizvodnji usvaja se kupolna peć prečnika D = 600 mm
(vrijednost je usvojena iz Tabele 1, prema standardu IS : 5032 – 1983. godina 1
mk=AP ∙h ∙ f
gdje su:
AP
– površina poprečnog presjeka kupolne peći
h - visina radnog uloška koksa (iz iste tabele h = 0,15 m za D = 600 mm)
f - nasipna masa koksa (f = 450 kg/m3)
2 2
D ∙π 0,6 ∙ π
mk= ∙ h∙ f = ∙ 0,15 ∙ 450=19,08 kg
4 4
T
mt=mm ∙ =95,4 ∙ 8,4=8,014 kg
100 100
m
Amin =
ρ∙ τ ∙ μ∙ v sr
gdje je
m masa liva,
ρ gustina liva,
τ vrijeme livenja, μ koeficijent
vsr
otpora, a brzina kretanja metala.
mo
m=
ηo
mo ηo
gdje je masa odlivka, a koeficijent iskorištenja tečnog metala i iznosi
ηo =0,8
.
0,22 =0,28 kg
m=
0,8
vsr=√2∙ g ∙hsr
hsr
pri čemu je metalostatički pritisak i računa se prema obrascu:
2
hsr=hs− p
2∙c
hsr=hs
hsr=100 mm
Usvaja se visina sprovodnika . Brzina livenja iznosi:
τ =s∙ √m
Slika 8. Koeficijent s
s=2,6
τ =2,6 ∙√0,28=1,37 s
Odlivak spada u složenije, ali usljed jednostavnog ulivnog sistema gubici u
du=
√ 4∙ A 'min
π √
= 4∙36,3 =6,8 mm
3,14
Du=8 mm
Usvajaju se prečnici ulivnika od .
m
mč = ∙ η
τ
gdje su:
mč
- masa metala u čaši [kg]
Vrijeme rezerve uzima se iz tabele 6.3. (S. Marković: Zbirka rešenih zadataka iz
iznosi:
mč 0,61
V= = =0,09 dm 3
ρ 6,7
Dimenzije ulivne čaše računaju se prema podacima datim u tabeli 6.2. i za ulivnu
čašu s jednim sprovodnikom dimenzije iznose:
l=1,6∙ bh=0,9∙ b
3
V =b ∙ 1,6 ∙ b ∙0,9 ∙ b=1,44 ∙b
25