Professional Documents
Culture Documents
ŠZŽ Kurikulum HJ 3. Razred
ŠZŽ Kurikulum HJ 3. Razred
HR VAT SK I JE ZIK
RAZRED
GIMNAZIJE HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA
§ª0§ªÇj0ð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
ÇƩenik govori najmanje jedan monoloȾki tekst i sudjeluje u najmanje jednom dijaloȾkom tekstu s obiljeɻjima upuƨivaƩkoga i raspravljaƩkog diskursa بrasprava ةpredavanjeخ
§reporuƩeni su tekstovi بjavni govor ةinterpretacijski esej ةkolumna ةuputa ةmolba ةrasprava ةpredavanje ةpriopƨenjeخ
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI
§ª0§ªÇj0ð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
ÇƩenik sluša najmanje dva upuƨivaƩka ili raspravljaƩka teksta prema odabiru nastavnikaخ
§reporuƩeni su tekstovi بjavni govor ةdebata ةinterpretacijski esej ةkolumna ةuputa ةinterpretacijski esej ةmolbaخ
198
§ª0§ªÇj0ð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
ÇƩenik Ʃita najmanje dva upuƨivaƩka ili raspravljaƩka teksta prema odabiru nastavnikaخ
§reporuƩeni su tekstovi بesej ةkolumna ةuputa ةinterpretacijski esej ةmolbaخ
HR VAT SK I JE ZIK
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI
²(ªòhXٶð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
ٌǯƵɹǞƩȁƊǞȺɈȲɐDzɈɐȲȁƊȌƦǞǶǯƵɻǯƊɐȯɐƨǞɨƊƩDzǞǘǞȲƊȺȯȲƊɨǶǯƊƩDzǞǘɈƵDzȺɈȌɨƊ
ٌȯȲƊɨȌȯǞȺȁǞȺƊƮȲɻƊǯǞبȯȲƊɨǞǶƊƧǞɈǞȲƊȁǯƊخ
199
§ª0§ªÇj0ð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
ÇƩenik piše najmanje tri upuƨivaƩka ili raspravljaƩka teksta بuputa ةmolba ةkomentarخ
§reporuƩeni tekstovi بesej ةkolumna ةuputa ةusporedni školski esej سmolba ةreportaɻa ةrasprava ةkomentarخ
²adrɻaji odgojno-obrazovniǘ isǘoda ²¶ Rh ةخׁخ׃خ²¶ Rh ةخׂخ׃خ²¶ Rh خ׃خ׃خ²¶ Rh خׄخ׃خintegracijski su povezani s nastavnim podruƩjima knjiɻevnost i stvaralaštvo i kultura i mediji i s ostalim isǘo-
dima nastavnoga podruƩja ǘrvatski jezik i komunikacijaخ
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI
²(ªòhXٶð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
ٌǿȌȲǏƵǿȺDzƊƊȁƊǶǞɹƊةȌƦǶǞƧǞȲǞǯƵƩǞةǐȲƊǿƊɈǞƩDzƵDzƊɈƵǐȌȲǞǯƵȲǞǯƵƩǞǞɨȲȺɈƊȲǞǯƵƩǞخ
§ª0§ªÇj0ð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
Çsvajanje je morfološkiǘ znanja na metajeziƩnoj razini i tvorbeniǘ naƩina u gimnazijama ةusmjereno razvoju komunikacijske jeziƩne kompetencije i svijesti o ǘrvatskome jezikuخ
200
SŠ HJ A.3.6. •
•
razlikuje tvorbene i netvorbene rijeƩi
rašƩlanjuje rijeƩi na tvorbene sastavnice
ð(ßmhßhÇ"
• prepoznaje su˛ksalnu i pre˛ksalnu tvorbu i slaganje na oglednim primjerima
ÇƩƵȁǞDzȌƦǯƊȾȁǯƊɨƊ • razlikuje morfemsku i tvorbenu analizu rijeƩi
• razlikuje izvoƱenje i slaganje kao dva temeljna DOBRA
ɈɨȌȲƦɐȲǞǯƵƩǞȯȲƵǿƊ • opisuje temeljne tvorbene naƩine na primjerima
tvorbena naƩina i navodi primjere
ȲƊɹǶǞƩǞɈǞǿɈɨȌȲƦƵȁǞǿ
• analizira kojim je tvorbenim naƩinom nastala
ȁƊƩǞȁǞǿƊخ VRLO DOBRA
rijeƩ
• razlikuje temeljne tvorbene naƩine na primjerima
• razlikuje Ʃeste paronime
• opisuje znaƩenjske razlike meƱu rijeƩima IZNIMNA
uvjetovane tvorbom rijeƩi • objašnjava tvorbu rijeƩi prema razliƩitim tvorbenim naƩinima
• primjenjuje znanje o tvorbi rijeƩi pri
oblikovanju teksta
²(ªòhXٶð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
ٌɈɨȌȲƦƵȁƊƊȁƊǶǞɹƊةɈɨȌȲƦƵȁǞȁƊƩǞȁǞبǞɹɨȌƱƵȁǯƵـȯȲƵ˛DzȺƊǶȁƊةȺɐ˛DzȺƊǶȁƊǞȯȲƵ˛DzȺƊǶȁȌٌȺɐ˛DzȺƊǶȁƊɈɨȌȲƦƊةفȺǶƊǐƊȁǯƵةȺǶȌɻƵȁȌٌȺɐ˛DzȺƊǶȁƊةȺȲƊȺɈƊȁǯƵةȯȲƵȌƦȲƊɹƦƊةɈɨȌȲƦƊȯȌǶɐȺǶȌɻƵȁǞƧƊǞȯȌDzȲƊɈƊخ
§ª0§ªÇj0ð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
Çsvajanje je leksiƩkiǘ znanja na metajeziƩnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jeziƩne kompetencije i svijesti o ǘrvatskome jezikuخ
HR VAT SK I JE ZIK
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI
IZNIMNA
• razlikuje funkcionalne stilove standardnoga jezika i opisuje odnos funkcionalnoga stila i jeziƩne norme
na primjerima
201
KNJIòEVNOST I STVARAmAŠTVO
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI
²(ªòhXð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
ÇƩƵȁǞDzƩǞɈƊȁƊǯǿƊȁǯƵǯƵƮƊȁDzȁǯǞɻƵɨȁǞɈƵDzȺɈȯȲƵǿƊɨǶƊȺɈǞɈȌǿƵǞɹƦȌȲɐǞȯȲƵƮȺɈƊɨǶǯƊǐƊخ
§ª0§ªÇj0ð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
miterarni doɻivljaj uƩenik moɻe izraziti usmeno ةpisano ةvizualizacijama i kreativnim uratkomخ
²(ªòhXð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
ƦɨƵɹȁƵȺɐDzȁǯǞɻƵɨȁƵɨȲȺɈƵبȲȌǿƊȁةƵȯȺDzǞȺȯǯƵɨةɈȲƊǐƵƮǞǯƊةȯƊȺɈȌȲƊǶƊةǶǞȲȺDzƊȯȌƵɹǞǯƊةȯǯƵȺǿƊɐȯȲȌɹǞةɨǞɹǞǯƊـɨǞƱƵȁǯƵخف
ƦɨƵɹȁǞȺɐDzȁǯǞɻƵɨȁǞɈƵDzȺɈȌɨǞɹƊƧǯƵǶȌɨǞɈȌƩǞɈƊȁǯƵبXɨƊȁwƊɻɐȲƊȁǞƨةSmrt Smail-age ČengićaةIǯȌƮȌȲwǞǘƊǯǶȌɨǞƩ(ȌȺɈȌǯƵɨȺDzǞةZločin i kazna!ةǘƊȲǶƵȺ ƊɐƮƵǶƊǞȲƵةǞɹƦȌȲǞɹȯȌƵɹǞǯƵ׀ׁـȯǯƵȺƊǿƊةف
àǞǶǶǞƊǿ²ǘƊDzƵȺȯƵƊȲƵةHamlet,XɨƊȁJɐȁƮɐǶǞƨةDubravkaةÀǞȁÇǯƵɨǞƨةǞɹƦȌȲǞɹȯȌƵɹǞǯƵ׀ׁـȯǯƵȺƊǿƊخف
ÇƩƵȁǞDzƊȁƊǶǞɹǞȲƊȯȲƵǿƊɈƵǿǞǞɻƊȁȲɐȾƵȺɈȌƦɨƵɹȁǞǘDzȁǯǞɻƵɨȁǞǘɈƵDzȺɈȌɨƊǞƩƵɈǞȲǞDzȁǯǞɻƵɨȁƊɈƵDzȺɈƊDzȌǯǞǿȌǐɐƦǞɈǞɈƵǿƊɈȺDzǞȯȌɨƵɹƊȁǞȺȌƦɨƵɹȁǞǿDzȁǯǞɻƵɨȁǞǿɈƵDzȺɈȌɨǞǿƊخ
§ȲƵȯȌȲɐƩƵȁǞDzȁǯǞɻƵɨȁȌɈƵȌȲǞǯȺDzǞȯȌǯǿȌɨǞɨƵɹƊȁǞɐɹب
ٌȯȲȌɹȁƵɨȲȺɈƵبȲȌǿƊȁسƮǞȺDzɐȲɹǞɨȁƵȯȌȺɈɐȯDzƵǿȌƮƵȲȁƵȯȲȌɹƵبɐȁɐɈƊȲȁǯǞǿȌȁȌǶȌǐةȺǶȌƦȌƮȁǞȁƵɐȯȲƊɨȁǞǐȌɨȌȲ
ٌȯȌƵɈȺDzƵɨȲȺɈƵبȌƦǞǶǯƵɻǯƊǿȌƮƵȲȁƵȯȌƵɹǞǯƵةɨȲȺɈƵǞȌƦǶǞƧǞǿȌƮƵȲȁƵȯȌƵɹǞǯƵةȺɈȲɐDzɈɐȲƊǿȌƮƵȲȁƵǶǞȲȺDzƵȯǯƵȺǿƵبɈƵǿƊةǿȌɈǞɨةȯǯƵȺȁǞƩDzƊȺǶǞDzƊةȲǞɈƊǿةȲǞǿƊةȺɈȲȌǏƊةȺɈǞǘسƵȯȺDzƵɨȲȺɈƵɐȺɈǞǘɐسɈȲƊƮǞƧǞȌ-
ȁƊǶȁǞǘȲɨƊɈȺDzǞȺɈǞǘȌɨǞ
-ƮȲƊǿȺDzƵɨȲȺɈƵبɈȲƊǐƵƮǞǯƊةȯƊȺɈȌȲƊǶƊخ
HR VAT SK I JE ZIK
§ª0§ªÇj0ð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
ÇƩenje i pouƩavanje o knjiɻevnoteorijskim pojmovima povezuje se s knjiɻevnim tekstovimaخ
Ç analizi knjiɻevniǘ djela primjenjuje se pretǘodno steƩeno knjiɻevnoteorijsko znanje ةa novi knjiɻevnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se Ʃitaخ
0pski spjev Xvana waɻuraniƨa ةSmrt Smail-age Čengića polazište je za bavljenje knjiɻevnom temom epske poezije od poƩetka do ׁ خstoljeƨa ةa pregledno i na ulomcima uvode se temeljna djela
(Biblija ةRomerovi epovi Ilijada i Odiseja ةodabrani srednjovjekovni nacionalni ep epovi ةEneida ßergilija §ublija warona ةJudita warka waruliƨa ةOsman Xvana Junduliƨaخف
Àijekom školske godine nastavnik odabire na kojim ƨe knjiɻevnim tekstovima organizirati uƩenje i pouƩavanje o pojedinim knjiɻevnoteorijskim znanjima i vještinama njiǘova prepoznavanjaخ
§ojedine elemente knjiɻevne strukture uƩenici uvjeɻbavaju prepoznati na razliƩitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcimaخ
yastavnik odabire na kojim ƨe knjiɻevnim tekstovima organizirati uƩenje i pouƩavanje o pojedinim knjiɻevnoteorijskim znanjima i vještinama njiǘova prepoznavanja i potiƩe se da prema svojoj
profesionalnoj procjeni i prema kriterijima navedenim u poglavlju I خÇƩenje i pouƩavanje odabere suvremene knjiɻevne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog isǘodaخ
²(ªòhXð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
jȁǯǞɻƵɨȁȌȯȌɨǞǯƵȺȁƊȲƊɹƮȌƦǶǯƊبȲȌǿƊȁɈǞɹƊǿـǘȲɨƊɈȺDzǞȁƊȲȌƮȁǞȯȲƵȯȌȲȌƮةفȲƵƊǶǞɹƊǿةǿȌƮƵȲȁǞɹƊǿخ
ƦɨƵɹȁǞDzȁǯǞɻƵɨȁǞɈƵDzȺɈȌɨǞɹƊȌȺɈɨƊȲǞɨƊȁǯƵȌƮǐȌǯȁȌ-ȌƦȲƊɹȌɨȁǞǘǞȺǘȌƮƊبXɨƊȁwƊɻɐȲƊȁǞƨةSmrt Smail-age ČengićaةIǯȌƮȌȲwǞǘƊǯǶȌɨǞƩ(ȌȺɈȌǯƵɨȺDzǞةZločin i kazna!ةǘƊȲǶƵȺ ƊɐƮƵǶƊǞȲƵةǞɹƦȌȲǞɹ
ȯȌƵɹǞǯƵ׀ׁـȯǯƵȺƊǿƊخفyƊȺɈƊɨȁǞDzȺƊǿȌȺɈƊǶȁȌȌƮƊƦǞȲƵɐǶȌǿDzƵɈƵDzȺɈȌɨƊɹƊȌȺɈɨƊȲǞɨƊȁǯƵȌƮǐȌǯȁȌ-ȌƦȲƊɹȌɨȁǞǘǞȺǘȌƮƊȯȲƵǿƊȺɨȌǯȌǯȯȲȌǏƵȺǞȌȁƊǶȁȌǯȯȲȌƧǯƵȁǞخ
§ȲǞǯƵƮǶȌǐɈƵDzȺɈȌɨƊȁƊǶƊɹǞȺƵɐȯȌǐǶƊɨǶǯɐIخÇƩƵȁǯƵǞȯȌɐƩƊɨƊȁǯƵخ
§ª0§ªÇj0ð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
§reporuƩuje se induktivni pristup uƩenju i pouƩavanju o knjiɻevnoj povijesti i stilsko-poetiƩkim obiljeɻjima teksta tipiƩnima za romantizam (ǘrvatski narodni preporod ةفrealizam ةmodernizamخ
ÇƩenik na osnovi proƩitanoga teksta ovladava obiljeɻjima knjiɻevnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajuƨem kontekstuخ
ða polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim isǘodom predlaɻe se rad na suvremenim tekstovima od kojiǘ se prema naƩelima postupnosti i aktualizacije dolazi do knjiɻevniǘ tekstova starijiǘ
knjiɻevniǘ razdoblja i poetika ili da polazište bude tekst iz starijeg razdoblja ةa da aktualizacija bude na suvremenom tekstuخ
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI
ǞɹȲƊɻƊɨƊȯȲƵǿƊ
ɨǶƊȺɈǞɈȌǿƵǞȁɈƵȲƵȺɐ
ȯȌɈƊDzȁɐɈɈƵDzȺɈȌǿخ
§ª0§ªÇj0ð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
ÇƩenik priprema i oblikuje radove ةpotaknut tekstom ili umjetniƩkim djelom ةu kojima do izraɻaja dolazi kreativnost ةinovativnost ةoriginalnost i stvaralaƩko mišljenjeخ
yastavnik potiƩe uƩenike na stvaralaƩki naƩin izraɻavanja خXsǘod se moɻe ostvarivati individualnim i timskim radom ةu korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošƨu i/ili na temelju usvojeniǘ
znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti خÇƩenik svoje radove moɻe prikupljati u uƩeniƩkoj mapi خstvarivanje isǘoda vrednuje se formativno خyastavnik cijeni uƩenikovu samostalnost i
poštuje njegove moguƨnosti خÇƩenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole ةu stvarnom i digitalnom okruɻjuخ
204
KUmTURA I ME(IJI
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI
HR VAT SK I JE ZIK
SŠ HJ C.3.1. • obrazlaɻe utjecaj razliƩitiǘ medijskiǘ poruka
/ tekstova / sadrɻaja na oblikovanje stavova i
ð(ßmhßhÇ"
• tumaƩi medijski tekst i opisuje kako prikazane informacije ةideje ةstavovi i mišljenja utjeƩu na
ÇƩƵȁǞDzȯȲȌȺɐƱɐǯƵɐɈǯƵƧƊǯ vrijednosti primatelja oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja s obzirom na dob ةspol i kulturni kontekst
• analizira zastupljenost medijskiǘ tekstova
ǿƵƮǞǯȺDzǞǘɈƵDzȺɈȌɨƊȁƊ DOBRA
u razliƩitim medijima prema svrsi (osobnojة
ȌƦǶǞDzȌɨƊȁǯƵȺɈƊɨȌɨƊǞ • usporeƱuje medijske tekstove i tumaƩi kako prikazane informacije ةideje ةstavovi i mišljenja utjeƩu na
obrazovnoj ةjavnoj فi njiǘovoj upuƨenosti
ɨȲǞǯƵƮȁȌȺɈǞȯȲǞǿƊɈƵǶǯƊخ razliƩitim skupinama primatelja oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja s obzirom na dob ةspol i kulturni kontekst
• prepoznaje prikrivenu svrǘu medijske poruke
VRLO DOBRA
• objašnjava trivijalne medijske porukeة
• usporeƱuje medijske tekstove i analizira njiǘov utjecaj na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja
predrasude ةstereotipe i/ili manipulaciju u
s obzirom na dob ةspol i kulturni kontekst te prepoznaje skrivene stavove i mišljenja u medijskim
medijskim tekstovima
porukama
• usporeƱuje razliƩite medijske tekstove
• prosuƱuje kako su u medijskim tekstovima IZNIMNA
prikazane informacije ةideje ةstavovi i mišljenja • usporeƱuje medijske tekstove i analizira njiǘov utjecaj na oblikovanje stavova i vrijednosti primatelja s
i kako utjeƩu na oblikovanje stavova i obzirom na dob ةspol i kulturni kontekst ةprepoznaje skrivene stavove i mišljenja ةpredrasude ةstereotipe i
vrijednosti primatelja s obzirom na dob ةspol i manipulaciju u medijskim porukama
kulturni kontekst
²(ªòhXð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
-ɈǞȺDzƊȁǞǞƵǶƵDzɈȲȌȁǞƩDzǞȌƦƊɨǞǯƵȺȁǞةɹȁƊȁȺɈɨƵȁȌ-ȯȌȯɐǶƊȲȁǞةɹȁƊȁȺɈɨƵȁǞǞȺɈȲɐƩȁǞɈƵDzȺɈȌɨǞسƊɐƮǞɈǞɨȁǞةɨǞɹɐƊǶȁǞǞƊɐƮǞȌɨǞɹɐƊǶȁǞǞɹɨȌȲǞخ
§ª0§ªÇj0ð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
dgojno-obrazovni isǘod ostvaruje se u skladu s potrebama ةinteresima i moguƨnostima uƩenika te u povezanosti s isǘodima nastavniǘ podruƩja ǘrvatski jezik i komunikacija i knjiɻevnost i
stvaralaštvo
205
SŠ HJ C.3.2. • opisuje simboliƩku vrijednost knjiɻevnoga
ili diskurzivnog teksta europskog kulturnog
ð(ßmhßhÇ"
• navodi tekstove bitne za europsku kulturnu baštinu i kulturni krug i prepoznaje njiǘovu povezanost s
ÇƩƵȁǞDzƊȁƊǶǞɹǞȲƊɈƵDzȺɈȌɨƵ kruga i baštine za ǘrvatski kulturni identitet vlastitim kulturnim identitetom
• analizira sadrɻajna ةizrazna i idejna obiljeɻja
ǞɹƵɐȲȌȯȺDzƵDzɐǶɈɐȲȁƵ DOBRA
ulomka iz teksta
ƦƊȾɈǞȁƵǞDzɐǶɈɐȲȁȌǐƊ • opisuje simboliƩku vrijednost knjiɻevnoga ili diskurzivnog teksta europskoga kulturnog kruga i baštine
• zakljuƩuje o utjecaju europskoga kulturnog
DzȲɐǐƊǞȁǯǞǘȌɨɐɈǯƵƧƊǯ kruga na ǘrvatski kulturni identitet na za ǘrvatski kulturni identitet te sadrɻajna ةizrazna i idejna obiljeɻja ulomka
ȁƊǘȲɨƊɈȺDzǞDzɐǶɈɐȲȁǞ odabranom tekstu
VRLO DOBRA
ǞƮƵȁɈǞɈƵɈخ • promišlja o europskoj kulturnoj baštini kao
• prema smjernicama objašnjava utjecaj tekstova europske kulturne baštine i kulturnog kruga na
dijelu vlastitoga kulturnog identiteta
oblikovanje ǘrvatskog kulturnog identiteta
• posjeƨuje i kritiƩki procjenjuje kulturno-
umjetniƩki dogaƱaj ةmanifestacija ةposjet IZNIMNA
kulturnoj instituciji i/ili medijskoj kuƨi u • prema smjernicama analizira tekstove iz europske kulturne baštine i kulturnoga kruga i njiǘov utjecaj
stvarnome i digitalnom okruɻju na ǘrvatski kulturni identitet
²(ªòhXð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
-ȯȲƵȯȌȲɐƩƵȁǞȺɐɈƵDzȺɈȌɨǞǞǞɹɨȌȲǞبƵȺƵǯةȯȌǶƵǿǞDzƊةDzȌǶɐǿȁƊةDzȁǯǞɻƵɨȁƊDzȲǞɈǞDzƊةǿƊȁǞǏƵȺɈǞȲƵDzǶƊǿƊسɨǞȾƵǿƵƮǞǯȺDzǞɈƵDzȺɈȌɨǞبȺɈȲǞȯ˛ةǶǿǞǶǞDzƊɹƊǶǞȾȁƊȯȲƵƮȺɈƊɨƊخ
§ª0§ªÇj0ð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
izvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga isǘoda ²¶ Rh ! خׂخ׃خtematski su vezani uz europski kulturni identitetخ
ÇƩenik analizira ulomke najmanje dvaju tekstovaخ
dgojno-obrazovni isǘod ²¶ Rh ! خׂخ׃خostvaruje se u skladu s potrebama ةinteresima i moguƨnostima uƩenika te u povezanosti s isǘodima nastavniǘ podruƩja ǘrvatski jezik i komunikacija i
knjiɻevnost i stvaralaštvoخ
§RIJE(mOJ §OSTOTNE ZASTU§mJENOSTI §RE(METNIH
§O(RU#JA U 3. RAZRE(U JIMNAZIJA
Ç planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovniǘ isǘoda uƩitelj i nastavnik moɻe odstupiti
od preporuƩene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog podruƩja do ׁخڭ ׀
Ç svim se predmetnim podruƩjima razvija komunikacijska jeziƩna kompetencija i potiƩe se ovladavanje
jeziƩnim djelatnostima slušanja ةgovorenja ةƩitanja ةpisanja te njiǘovim meƱudjelovanjem سujedno se
potiƩe razvoj vokabularaخ
KUmTURA I ME(IJI
10-15 %
45-50 % 40-45 %
4. RAZRED
GIMNAZIJE HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA
HR VAT SK I JE ZIK
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI
§ª0§ªÇj0ð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
ÇƩenik sudjeluje u najmanje dva dijaloška teksta s obiljeɻjima raspravljaƩkoga diskursa بsastanak i debataخ
§reporuƩeni su tekstovi بdebata ةsastanak ةkritika ةpolemika ةrecenzijaخ
207
§ª0§ªÇj0ð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
ÇƩenik sluša najmanje dva raspravljaƩka teksta prema odabiru nastavnika§ خreporuƩeni su tekstovi بdebata ةsastanak ةkritika ةpolemika ةrecenzija ةraspravljaƩki školski esejخ
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI
§ª0§ªÇj0ð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
ÇƩenik Ʃita najmanje dva raspravljaƩka teksta prema odabiru nastavnikaخ
§reporuƩeni su tekstovi بkritika ةrecenzija ةraspravljaƩki esejخ
²(ªòhXٶð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
-ǯƵɹǞƩȁƊǞȺɈȲɐDzɈɐȲȁƊȌƦǞǶǯƵɻǯƊȲƊȺȯȲƊɨǶǯƊƩDzȌǐɈƵDzȺɈƊبɈƵɹƊةƊȲǐɐǿƵȁɈةȯȲȌɈɐƊȲǐɐǿƵȁɈةɹƊDzǶǯɐƩƊDzسǯƵɹǞƩȁƊȌƦǞǶǯƵɻǯƊɹȁƊȁȺɈɨƵȁȌǐȺɈǞǶƊسǯƵɹǞƩȁƊǞȺɈȲɐDzɈɐȲȁƊȌƦǞǶǯƵɻǯƊDzȲǞɈǞDzƵةȯȌǶƵǿǞDzƵǞȾDzȌǶȺDzȌǐ
ȲƊȺȯȲƊɨǶǯƊƩDzȌǐƵȺƵǯƊخ
-ȯȲƊɨȌȯǞȺȁǞȺƊƮȲɻƊǯǞبȯǞȺƊȁǯƵǐǶƊȺȌɨƊɐƮȌƮǞȲɐخ
§ª0§ªÇj0ð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
ÇƩenik piše najmanje dva raspravljaƩka teksta بkritika ةpolemikaخ
§reporuƩeni su tekstovi بkritika ةpolemika ةrecenzija ةraspravljaƩki esej ةreferatخ
²adrɻaji odgojno-obrazovniǘ isǘoda ²¶ Rh ةخׁخׄخ²¶ Rh ةخׂخׄخ²¶ Rh ةخ׃خׄخ²¶ Rh خׄخׄخintegracijski su povezani s nastavnim podruƩjima knjiɻevnost i stvaralaštvo i kultura i mediji i s ostalim
isǘodima nastavniǘ podruƩja ǘrvatski jezik i komunikacijaخ
HR VAT SK I JE ZIK
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI
§ª0§ªÇj0ð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
Çsvajanje je fonološkiǘ ةmorfološkiǘ i sintaktiƩkiǘ znanja na metajeziƩnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jeziƩne kompetencije i svijesti o ǘrvatskome jezikuخ
209
SŠ HJ A.4.6. •
•
razlikuje vrste vlastitiǘ imena
prepoznaje frazeme kao dio leksika
ð(ßmhßhÇ"
• izdvaja lekseme ograniƩene uporabe iz teksta i prema smjernicama pravilno iǘ primjenjuje
ÇƩƵȁǞDzȲƊɹǶǞDzɐǯƵǶƵDzȺƵǿƵ • objašnjava proces leksiƩkoga posuƱivanja
• tumaƩi vrste leksiƩkoga posuƱivanja DOBRA
ȌǐȲƊȁǞƩƵȁƵɐȯȌȲƊƦƵ • izdvaja lekseme ograniƩene uporabe i pravilno iǘ primjenjuje u zadanome kontekstu
• prepoznaje vrste posuƱenica i njiǘov poloɻaj
ɐǶƵDzȺǞDzɐǘȲɨƊɈȺDzȌǐƊ
u ǘrvatskome standardnom jeziku prema
ȺɈƊȁƮƊȲƮȁȌǐǯƵɹǞDzƊǞ VRLO DOBRA
leksiƩkoj normi
• odabire lekseme ograniƩene uporabe u zadanom kontekstu sluɻeƨi se rjeƩnicima ograniƩenoga
ȯȲƊɨǞǶȁȌǞǘȯȲǞǿǯƵȁǯɐǯƵخ • sluɻi se rjeƩnicima ograniƩenoga leksiƩkog
leksiƩkog sloja
sloja pri razvijanju rjeƩnika i jeziƩne kulture
IZNIMNA
• razlikuje lekseme ograniƩene uporabe sluɻeƨi se rjeƩnicima ograniƩenoga leksiƩkog sloja i jeziƩnim
savjetnicima i prema pravilima jeziƩne kulture
²(ªòhXٶð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
-ȯȲƵȯȌȲɐƩƵȁǞȲǯƵƩȁǞƧǞبȲǯƵƩȁǞDzɻƊȲǐȌȁƊةȲǯƵƩȁǞDzȺɈȲƊȁǞǘȲǞǯƵƩǞةȲƊɹǶǞDzȌɨȁǞȲǯƵƩȁǞDzةɐȺȯȌȲƵƮȁǞȲǯƵƩȁǞDzةƵȁƧǞDzǶȌȯƵƮǞǯȺDzǞȲǯƵƩȁǞDzةǏȲƊɹƵȌǶȌȾDzǞȲǯƵƩȁǞDzةȲǯƵƩȁǞDzɨǶƊȺɈǞɈǞǘǞǿƵȁƊǞȯȲƵɹǞǿƵȁƊخ
§ª0§ªÇj0ð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
Çsvajanje je leksiƩkiǘ znanja na metajeziƩnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jeziƩne kompetencije i svijesti o ǘrvatskome jezikuخ
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI
IZNIMNA
• opisuje povijesni razvoj ǘrvatskoga jezika i pisma te prema smjernicama tumaƩi poloɻaj ǘrvatskoga jezika
u europskome kontekstu u prošlosti i sadašnjosti
§ª0§ªÇj0ð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
§reporuƩeni sadrɻaji بǘrvatski jezik kao sluɻbeni jezik 0uropske unije ةǘrvatski jezik kao manjinski jezik u iseljeništvu ةǘrvatski jezik u medijimaخ
210
KNJIòEVNOST I STVARAmAŠTVO
HR VAT SK I JE ZIK
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI
²(ªòhXð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
ÇƩƵȁǞDzƩǞɈƊȁƊǯǿƊȁǯƵǯƵƮƊȁDzȁǯǞɻƵɨȁǞɈƵDzȺɈȯȲƵǿƊɨǶƊȺɈǞɈȌǿƵǞɹƦȌȲɐǞȯȲƵƮȺɈƊɨǶǯƊǐƊخ
§ª0§ªÇj0ð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
miterarni doɻivljaj uƩenik moɻe izraziti usmeno ةpisano ةvizualizacijama i kreativnim uratkomخ
²(ªòhXð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
ƦɨƵɹȁƵȺɐDzȁǯǞɻƵɨȁƵɨȲȺɈƵبǿȌƮƵȲȁǞȲȌǿƊȁةǿȌƮƵȲȁƊȯȲǞȯȌɨǞǯƵɈDzƊǞȁȌɨƵǶƊةǿȌƮƵȲȁƊƮȲƊǿƊةǶǞȲȺDzƊȯȌƵɹǞǯƊةȯȌƵǿƊخ
ƦɨƵɹȁǞȺɐDzȁǯǞɻƵɨȁǞɈƵDzȺɈȌɨǞɹƊƧǯƵǶȌɨǞɈȌƩǞɈƊȁǯƵبǶƦƵȲɈ!ƊǿɐȺةStranacةIȲƊȁɹjƊǏDzƊةPreobražajةwǞȲȌȺǶƊɨjȲǶƵɻƊةGospoda GlembajeviةªƊȁDzȌwƊȲǞȁDzȌɨǞƨةKiklopةȁɈɐȁ ȲƊȁDzȌ¶ǞǿǞƨةǞɹƦȌȲ
ǞɹȯȌƵɹǞǯƵ׀ׁـȯǯƵȺƊǿƊخف
ÇƩƵȁǞDzƊȁƊǶǞɹǞȲƊȯȲƵǿƊɈƵǿǞǞɻƊȁȲɐȾƵȺɈȌƦɨƵɹȁǞǘDzȁǯǞɻƵɨȁǞǘɈƵDzȺɈȌɨƊǞƩƵɈǞȲǞDzȁǯǞɻƵɨȁƊɈƵDzȺɈƊDzȌǯǞǿȌǐɐƦǞɈǞɈƵǿƊɈȺDzǞȯȌɨƵɹƊȁǞȺȌƦɨƵɹȁǞǿDzȁǯǞɻƵɨȁǞǿɈƵDzȺɈȌɨǞǿƊخ
§ª0§ªÇj0ð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
ÇƩenje i pouƩavanje o knjiɻevnoteorijskim pojmovima povezuje se s knjiɻevnim tekstovimaخ
Ç analizi knjiɻevniǘ djela primjenjuje se pretǘodno steƩeno knjiɻevnoteorijsko znanje ةa novi knjiɻevnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se Ʃitaخ
§ojedine elemente knjiɻevne strukture uƩenici uvjeɻbavaju prepoznati na razliƩitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcimaخ
yastavnik odabire na kojim ƨe knjiɻevnim tekstovima organizirati uƩenje i pouƩavanje o pojedinim knjiɻevnoteorijskim znanjima i vještinama njiǘova prepoznavanja i potiƩe se da prema svojoj
profesionalnoj procjeni i prema kriterijima navedenim u poglavlju I خÇƩenje i pouƩavanje odabere suvremene knjiɻevne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog isǘodaخ
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI
²(ªòhXð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
jȁǯǞɻƵɨȁȌȯȌɨǞǯƵȺȁƊȲƊɹƮȌƦǶǯƊبƵDzȺȯȲƵȺǞȌȁǞɹƊǿةȺɐɨȲƵǿƵȁƊDzȁǯǞɻƵɨȁȌȺɈسȺɨƊȯȲƵɈǘȌƮȁƊDzȁǯǞɻƵɨȁƊȲƊɹƮȌƦǶǯƊخ
ƦɨƵɹȁǞDzȁǯǞɻƵɨȁǞɈƵDzȺɈȌɨǞɹƊȌȺɈɨƊȲǞɨƊȁǯƵȌƮǐȌǯȁȌ-ȌƦȲƊɹȌɨȁǞǘǞȺǘȌƮƊبǶƦƵȲɈ!ƊǿɐȺةStranacةIȲƊȁɹjƊǏDzƊةPreobražajةwǞȲȌȺǶƊɨjȲǶƵɻƊةGospoda GlembajeviةªƊȁDzȌwƊȲǞȁDzȌɨǞƨKiklopةȁ-
Ɉɐȁ ȲƊȁDzȌ¶ǞǿǞƨةǞɹƦȌȲǞɹȯȌƵɹǞǯƵ׀ׁـȯǯƵȺƊǿƊخفyƊȺɈƊɨȁǞDzȺƊǿȌȺɈƊǶȁȌȌƮƊƦǞȲƵɐǶȌǿDzƵɈƵDzȺɈȌɨƊɹƊȌȺɈɨƊȲǞɨƊȁǯƵȌƮǐȌǯȁȌ-ȌƦȲƊɹȌɨȁǞǘǞȺǘȌƮƊȯȲƵǿƊȺɨȌǯȌǯȯȲȌǏƵȺǞȌȁƊǶȁȌǯȯȲȌƧǯƵȁǞ§خȲǞǯƵƮǶȌǐ
ɈƵDzȺɈȌɨƊȁƊǶƊɹǞȺƵɐȯȌǐǶƊɨǶǯɐIخÇƩƵȁǯƵǞȯȌɐƩƊɨƊȁǯƵخ
§ª0§ªÇj0ð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
§reporuƩuje se induktivni pristup uƩenju i pouƩavanju o knjiɻevnoj povijesti i stilsko-poetiƩkim obiljeɻjima teksta tipiƩnima za ekspresionizam i suvremenu knjiɻevnost خÇƩenik na osnovi proƩi-
tanoga teksta ovladava obiljeɻjima knjiɻevnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajuƨem kontekstuخ
ða polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim isǘodom predlaɻe se rad na suvremenim tekstovima od kojiǘ se prema naƩelima postupnosti i aktualizacije dolazi do knjiɻevniǘ tekstova starijiǘ
212 knjiɻevniǘ razdoblja i poetika ili da polazište bude tekst iz starijeg razdoblja ةa da aktualizacija bude na suvremenom tekstuخ
ǞɹȲƊɻƊɨƊȯȲƵǿƊ
ɨǶƊȺɈǞɈȌǿƵǞȁɈƵȲƵȺɐ
ȯȌɈƊDzȁɐɈɈƵDzȺɈȌǿخ
§ª0§ªÇj0ð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
ÇƩenik priprema i oblikuje radove ةpotaknut tekstom ili umjetniƩkim djelom ةu kojima do izraɻaja dolazi kreativnost ةinovativnost ةoriginalnost i stvaralaƩko mišljenjeخ
yastavnik potiƩe uƩenike na stvaralaƩki naƩin izraɻavanja خXsǘod se moɻe ostvarivati individualnim i timskim radom ةu korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošƨu i/ili na temelju usvojeniǘ
znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti خÇƩenik svoje radove moɻe prikupljati u uƩeniƩkoj mapiخ
yastavnik ةprema svojoj profesionalnoj procjeni ةuƩenikov rad moɻe vrednovati i formativno i sumativno خyastavnik cijeni uƩenikovu samostalnost i poštuje njegove moguƨnosti خÇƩenik predstavlja
svoj rad u školi i izvan škole ةu stvarnom i digitalnom okruɻjuخ
KUmTURA I ME(IJI
HR VAT SK I JE ZIK
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI
²(ªòhXð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
213
-ɈǞȺDzƊȁǞǞƵǶƵDzɈȲȌȁǞƩDzǞȌƦƊɨǞǯƵȺȁǞةɹȁƊȁȺɈɨƵȁȌ-ȯȌȯɐǶƊȲȁǞةɹȁƊȁȺɈɨƵȁǞǞȺɈȲɐƩȁǞɈƵDzȺɈȌɨǞسƊɐƮǞɈǞɨȁǞةɨǞɹɐƊǶȁǞǞƊɐƮǞȌɨǞɹɐƊǶȁǞǞɹɨȌȲǞخ
§ª0§ªÇj0ð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
dgojno-obrazovni isǘod ostvaruje se u skladu s potrebama ةinteresima i moguƨnostima uƩenika te u povezanosti s isǘodima nastavniǘ podruƩja ǘrvatski jezik i komunikacija i knjiɻevnost i
stvaralaštvoخ
ISHOD RAZRADA ISHODA RAZINE OSTVARENOSTI
²(ªòhXð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
-ȯȲƵȯȌȲɐƩƵȁǞȺɐɈƵDzȺɈȌɨǞǞǞɹɨȌȲǞبƵȺƵǯةȯȌǶƵǿǞDzƊةDzȁǯǞɻƵɨȁƊDzȲǞɈǞDzƊةǿƊȁǞǏƵȺɈǞǶǞȯȲȌǐȲƊǿسɨǞȾƵǿƵƮǞǯȺDzǞɈƵDzȺɈȌɨǞبȺɈȲǞȯ˛ةǶǿǞǶǞDzƊɹƊǶǞȾȁƊȯȲƵƮȺɈƊɨƊخ
214
§ª0§ªÇj0ð²ÀߪXßyh0(Jhyّ ªðßyXRX²R(
Xzvori za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga isǘoda ! خׂخׄخtematski su vezani uz odreƱeni kulturni krugخ
ÇƩenik analizira ulomke najmanje dvaju tekstovaخ
dgojno-obrazovni isǘod ! خׂخׄخostvaruje se u skladu s potrebama ةinteresima i moguƨnostima uƩenika te u povezanosti s isǘodima nastavniǘ podruƩja ǘrvatski jezik i komunikacija i knjiɻevnost
i stvaralaštvoخ
§RIJE(mOJ §OSTOTNE ZASTU§mJENOSTI §RE(METNIH
HR VAT SK I JE ZIK
§O(RU#JA U 4. RAZRE(U JIMNAZIJA
Ç planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovniǘ isǘoda uƩitelj i nastavnik moɻe odstupiti
od preporuƩene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog podruƩja do ׁخڭ ׀
Ç svim se predmetnim podruƩjima razvija komunikacijska jeziƩna kompetencija i potiƩe se ovladavanje
jeziƩnim djelatnostima slušanja ةgovorenja ةƩitanja ةpisanja te njiǘovim meƱudjelovanjem سujedno se
potiƩe razvoj vokabularaخ
KUmTURA I ME(IJI
10-15 %
45-50 % 40-45 %