16.11.2020.

UPRAVLJANJE
RIZICIMA

SADRŽAJ

1. Upravljanje rizicima kao znanost i praktična vještina

2. Pojam rizika
3. Poslovni rizici
4. Financijski rizici
5. Bankarski rizici
6. Rizici investicijskih fondova
7. Rizici u osiguranju

4. FINANCIJSKI RIZICI

• U ovome poglavlju upoznat će se

• Financijske koncepcije
• Prinosi realne i financijske imovine
• Očekivana stopa prinosa
• Prosječna stopa prinosa
• Rizični prinosi i varijanca
• Izračun varijance iz poslovnih podataka
• Kovarijanca i korelacija
• Izračun koeficijenata korelacije
• Prinos portfelja i varijanca
• Izračun standardne devijacije portfelja s ciljanim prinosom 3

1
 16.11.2020.

4.1.1 Financijska aktivnost poduzeća

• Financijski rizici
• Financijski rizici poduzeća obuhvaćaju
• tržišne rizike
• kreditne rizike
• kamatne rizike
• rizike likvidnosti
• valutne rizike
• rizike novčanog toka

4.1.1 Financijska aktivnost poduzeća (nast.)

• Postoje tri postupka upravljanja financijskim rizicima
• identificiranje
• mjerenje
• upravljanje
• U financijskim koncepcijama razmatra se profitabilnost imovine
• realna
• financijska
• neopipljiva
• Prinosi

4.1.2 Prinosi realne i financijske imovine

• Prinos realne i financijske imovine
• Ukupan prinos
• Može biti
• bruto
• neto
• neto prinos nakon poreza
• nominalni
• realni
• očekivani
• ostvareni
6

2
 16.11.2020.

4.1.3 Očekivana stopa prinosa

• Izračunava se putem sljedeće formule

4.1.3 Očekivana stopa prinosa (nast.)

• Primjer 4.1.: izračunajte očekivani prinos iz podataka vjerojatnosti ishoda
(stanja) i povrata (prinosa) u različitim scenarijima prikazanim u tablici.

4.1.4 Prosječna stopa prinosa

• Prosječna stopa prinosa u nekom rizičnom događaju iz povijesnih podataka
računa se

3
 16.11.2020.

4.1.4 Prosječna stopa prinosa (nast.)

• Primjer 4.2: mjesečni prinosi po dionici A u prvih 6 mjeseci 2011. godine bili
su: 25%, 15%, 15%, 10%, -5%, -10%. Izračunajte prosječni prinos. (Sheet 7)

10

4.1.5 Rizični prinosi i varijanca

• Varijanca i standardna devijacija prinosa iz podataka očekivanja za
individualne investicije računaju se iz

11

4.1.5 Rizični prinosi i varijanca (nast.)

• Primjer 4.3.: izračun varijance iz očekivanih podataka u budućnosti s
obzirom na vjerojatnosti ishoda (stanja) i prinose iz sljedeće tablice.
Izračunajte varijancu i standardnu devijaciju za očekivane prinose. (Sheet 8)

12

4
 16.11.2020.

4.1.6 Izračunavanje varijance iz povijesnih

podataka
• Varijanca i standardna devijacija iz povijesnih podataka računaju se

13

4.1.6 Izračunavanje varijance iz povijesnih

podataka (nast.)
• Primjer 4.4.: prinosi po dionici u prvih 6 mjeseci neke godine bili su: +10%, -
15%, +20%, +25%, -30%, +20%. Izračunajte varijancu i standardnu
devijaciju. (Sheet 9)

14

4.1.7 Kovarijanca i korelacija

• Kovarijanca
• Može biti
• pozitivna
• negativna
• nulta

15

5
 16.11.2020.

4.1.7 Kovarijanca i korelacija (nast.)

• Kovarijanca između prinosa dviju dionica izračunata iz podataka o
predviđanju budućnosti izračunava se

16

4.1.7 Kovarijanca i korelacija (nast.)

• Primjer 4.5.: izračunajte kovarijancu između prinosa sredstva (ri1) i sredstva
(ri2) u sljedećim tablicama. (Sheet 10, Sheet 11 i Sheet 12)

17

4.1.7 Kovarijanca i korelacija (nast.)

• Može se izračunati povijesna kovarijanca između prinosa dviju dionica
koristeći povijesne podatke

18

6
 16.11.2020.

4.1.7 Kovarijanca i korelacija (nast.)

• Primjer 4.6.: na temelju šestogodišnjih povijesnih prinosa dionica A i B
izračunajte kovarijancu. (Sheet 13)

19

4.1.7 Kovarijanca i korelacija (nast.)

• Magnituda kovarijance
• Korelacija
• izražava se koeficijentom korelacije

20

4.1.7 Kovarijanca i korelacija (nast.)

• Kako interpretirati koeficijent korelacije?
• +1
• -1
• 0

21

7
 16.11.2020.

4.1.8 Izračun koeficijenta korelacije

• Primjer 4.7.: kovarijanca između dvaju prinosa na dvije dionice u
prethodnom primjeru iznosi 0,0236. Standardne devijacije dionica A i B su
0,1268 i 0,2154. Izračunajte i interpretirajte koeficijent korelacije između tih
dviju dionica. (Sheet 14)

22

4.1.9 Prinos portfelja i varijanca

• Najprije treba izračunati očekivani prinos portfelja, a zatim varijancu i
standardnu devijaciju portfelja dviju dionica

23

4.1.9 Prinos portfelja i varijanca (nast.)

• Standardna devijacija portfelja

24

8
 16.11.2020.

4.1.9 Prinos portfelja i varijanca (nast.)

• Primjer 4.8.: koristeći podatke iz sljedeće tablice treba izračunati očekivani
prinos, varijancu i standardnu devijaciju 100.000 € vrijednog portfelja s
time da se 35.000 € odnosi na dionicu A i 65.000 € na dionicu B. (Sheet 15)
• Napomena: u knjizi stoje krivi iznosi 40.000 € i 60.000 €

25

4.1.9 Prinos portfelja i varijanca (nast.)

• Primjer 4.10.: podatci u ovome primjeru odnose se na godišnje prinose na
dionicu YY i ABC za razdoblje 2000.-2009. godine. Na temelju povijesnih
podataka, koristeći funkcije MS Excela izračunati su prosječeni povrati,
varijanca i standardna devijacija dionice YY i dionice ABC, kovarijanca
povrata i korelacija između dviju vrijednosnica. (Sheet 18 i Sheet 19)

26

4.1.9 Prinos portfelja i varijanca (nast.)

• Primjer: 4.11.: investicije u svaku dionicu iznose 250.000,00 €, a očekivani
prinosi i standardne devijacije uzeti su iz prethodnog primjera. Koliko iznose
standardne devijacije portfelja pri koeficijentu korelacije +1, 0 i -1?
(Sheet 20, Sheet 21, Sheet 22, Sheet 23, Sheet 24, Sheet 25 i Sheet 26)

27

9
 16.11.2020.

4.1.10 Standardne devijacije portfelja s ciljanim

prinosom
• Primjer 4.10.: odredite kako bi portfelj trebao biti
raspodijeljen da bi se postigao prinos od 22%. Izračunajte
novu standardnu devijaciju portfelja s tom novom
raspodjelom. (Sheet 27)

28

4.1.11 Teorija portfelja i rizici

• Izračunat je očekivani prinos i standardna devijacija jedne moguće
kombinacije dionice A i dionice B
• 40% investirano je u dionicu A i 60% i dionicu B
• Kombinacija
• dvije dionice s očekivanim rizikom i prinosom

29

4.1.11 Teorija portfelja i rizici (nast.)

• Krivulja rizičnog prinosa

30

10
 16.11.2020.

4.1.11 Teorija portfelja i rizici (nast.)

• Krivulja rizičnog prinosa za 4 različita nivoa korelacije (od ρ=+1 do ρ=-1)
između prinosa na dvije dionice

31

4.1.12 Inputi u Makowitzevom portfelj modelu

• Statistički inputi
• Mora se predvidjeti
• očekivani prinos
• standardna devijacija
• korelacija
• Pri izračunu pomažu MS Excel tablice

32

4.1.13 Efikasna granica korisnosti

• Efikasna granica korisnosti
• Efikasan portfelj
• Optimalni portfelj

33

11
 16.11.2020.

4.1.13 Efikasna granica korisnosti (nast.)

• Efikasna granica korisnosti

34

4.1.13 Efikasna granica korisnosti (nast.)

• Investitor 1
• Investitor 2

35

4.1.13 Efikasna granica korisnosti (nast.)

• Primjer 4.11.: izračun efikasne granice i minimalne varijance portfelja.
(Sheet 28)

36

12
 16.11.2020.

4.1.13 Efikasna granica korisnosti (nast.)

• Primjer 4.12.: za prikaz efikasne granice i korelacije između prinosa dviju
vrijednosnica koja varira te efekte koje korelacija ima na efikasnu granicu.
Koeficijent korelacije između vrijednosnica iznosi 0,5 zatim se spušta da
korelacija između prinosa dviju vrijednosnica varira od -1 do +1. (Sheet 29,
Sheet 30 i Sheet 31)

37

4.1.14 Teorija glavnog tržišta

• Pretpostavke za razumijevanje teorije glavnog tržišta
• Svi investitori koriste Markowitzev model za odabir pokrića

38

4.1.15 Od efikasne granice do CML-a

• Ako se stavi dio investiranih sredstava (wA) u rizičnu imovinu A, a ostali dio
(1-wA) u nerizičnu imovinu, jednakost za očekivani prinos u portfelju bit će

39

13
 16.11.2020.

4.1.15 Od efikasne granice do CML-a (nast.)

• Ako se kombinira nerizična dionica s rizičnima, jednadžba za očekivanu
standardnu devijaciju portfelja dviju dionica bit će

40

4.1.15 Od efikasne granice do CML-a (nast.)

• Ako je dionica nerizična
• Ako je nerizična stopa rf konstantna

Ukoliko

41

4.1.15 Od efikasne granice do CML-a (nast.)

• Pritom jednadžba za očekivani prinos portfelja kao funkcija portfelja
standardne devijacije glasi

42

14
 16.11.2020.

4.1.15 Od efikasne granice do CML-a (nast.)

• Pravac glavnog tržišta ili linija tržišta kapitala (CML)
• Kako izabrati optimalno rizičan portfelj

43

4.1.15 Od efikasne granice do CML-a (nast.)

• Pravac glavnog tržišta (CML)

44

4.1.15 Od efikasne granice do CML-a (nast.)

• Grafikon pokazuje efikasnu granicu i CML

45

15
 16.11.2020.

4.1.15 Od efikasne granice do CML-a (nast.)

• Jednadžba za CML

46

4.1.16 Razlika izmedu sistematskog i

nesistematskog rizika
• Ukupni rizik

• Nesistematski rizik

47

4.1.17 Standardna devijacija prinosa kao funkcija

broja dionica u portfelju
• Približavanje tržišnom riziku

48

16
 16.11.2020.

4.1.18 Cjenovni model glavnih dionica

• Cilj onoga što slijedi je razviti koncept cjenovnog modela glavnih dionica
(CAPM)

49

4.1.19 Sistematski rizik važan je u portfeljima

• Sve dionice i portfelji, osim tržišnog, padaju ispod linije

50

4.1.21 CAPM i pravac tržišta

• Beta
• Linija tržišnog pokrića (SML)

51

17
 16.11.2020.

4.1.21 CAPM i pravac tržišta (nast.)

• Jednadžba za SML

• Jednadžba za CML

• Razlika
• CML
• SML

52

4.1.22 Izračunavanje bete rizičnog ulaganja

• Beta

53

4.1.22 Izračunavanje bete rizičnog ulaganja (nast.)

• Primjer 4.14.: kovarijanca dionice A s tržišnim portfeljem M(covA,M) je 0,11,
a standardna devijacija tržišta je 26%. Izračunajte betu dionice A.

54

18
 16.11.2020.

4.1.22 Izračunavanje bete rizičnog ulaganja (nast.)

• Karakterističan pravac i beta

55

4.1.22 Izračunavanje bete rizičnog ulaganja (nast.)

• Beta vrijednost tržišta
• iznos od 1 smatra se prosjekom cjelokupnog tržišta
• Dionice s beta koeficijentom većim od 1
• nazivaju se agresivnima jer rastu ili padaju više nego što tržište raste ili pada
• Dionice s beta koeficijentom manjom od 1
• nazivaju se defanzivnima jer rastu ili padaju manje nego što tržište raste ili
pada

56

4.1.23 Financijska poluga

• Financijska poluga
• Korištenje kredita u financiranju

57

19
 16.11.2020.

4.1.23 Financijska poluga (nast.)

• Primjer 4.15.: poduzeće C proizvodi i prodaje čamce za sportski ribolov
Prodajna cijena jednog proizvoda iznosi 6.700,00 €. Varijabilni troškovi
iznose 1.800,00 € za jedan proizvod. Fiksni troškovi poslovanja ukupno
iznose 5 milijuna €. Poduzeće prodaje 3.600 proizvoda godišnje. Financijski
troškovi (kamate) iznose 70.000 €. Izračunajte: (Sheet 32)
a) stupanj financijske poluge
b) stupanj ukupne poluge pri prodaji 3.600 komada proizvoda godišnje

58

4.1.23 Financijska poluga (nast.)

• Primjer 4.16.: poduzeće D prodaje 50.000 komada proizvoda q na godinu.
Varijabilni trošak po jedinici proizvoda je 1.000 €, a prodajna cijena 3.500 €.
Fiksni troškovi poslovanja iznose 12.500.000 €. Poduzeće ima troškove
kamata 170.000,00 € i dividendu na povlaštene dionice 230.000 €. Porez na
dobit iznosi 20%. (Sheet 33)
1. Izračunajte stupanj poslovne poluge, stupanj financijske poluge i stupanj
ukupne poluge
2. Izračunajte stupanj poslovne poluge, stupanj financijske poluge i stupanj
ukupne poluge pri prodaji 850.000 proizvoda q.
3. Utvrdite točku pokrića i usporedite promjene poslovne i financijske poluge
pri povećanju prodaje.
59

4.1.24 Financijske opcije

• Financijske opcije
• Call opcija za kupnju financijskog instrumenta
• Prodavatelji call opcija
• Kupci call opcija

60

20
 16.11.2020.

4.1.24 Financijske opcije (nast.)

• Call opcija

61

4.1.24 Financijske opcije (nast.)

• Put opcija za prodaju financijskog instrumenta
• Prodavatelji put opcija
• Kupci put opcija

62

4.1.24 Financijske opcije (nast.)

• Put opcija

63

21
 16.11.2020.

4.1.24 Financijske opcije (nast.)

• Očekivanja
• Kupac call opcije
• Kupac put opcije
• Rizici
• Kupac opcije
• Prodavatelj opcije

64

4.1.24 Financijske opcije (nast.)

• Specifični rizici u međunarodnom poslovanju
• Valutni rizik
• Osiguranje od takve izloženosti riziku provodi se

65

4.1.24 Financijske opcije (nast.)

• Zaštita operacijama na tržištu novca
• Zaštita operacijama ročnicama i opcijama

66

22
 16.11.2020.

4.2 INVESTICIJSKA AKTIVNOST PODUZEĆA

• U ovome poglavlju upoznat će se

• vrste rizika u investicijskim aktivnostima poduzeća kako se izračunava varijanca,
standardna devijacija, koeficijent korelacije kovarijanca investicije rizici projekta i
kako se njima upravlja
• metode mjerenja rizičnosti projekta
• kako se izračunava varijanca, standardna devijacija, koeficijent korelacije i
kovarijanca projekata
• kako se bira projekt s obzirom na prinos i rizičnost
• ekvivalent sigurnosti

67

4.2.1 Dugoročnost ulaganja

• Sva financijska ulaganja imaju različite karakteristike
• dugoročnosti
• sigurnosti
• likvidnosti

68

4.2.2 Sigurnost ulaganja

• Financijska se ulaganja razlikuju po sigurnosti
• Zarade i rizici su upravno razmjerni

69

23
 16.11.2020.

4.2.3 Likvidnost ulaganja

• Likvidnost

70

4.2.4 Sigurno ulaganje može biti riskantno zbog

dugog perioda ulaganja
• Uzrečica „bez rizika”
• Trezorski zapisi

71

4.2.4 Sigurno ulaganje može biti riskantno zbog

dugog perioda ulaganja (nast.)
• Primjer: 1. siječnja 2011. godine kupljen je trezorski zapis s dospijećem od
godinu dana, s namjerom da se zadrži do 1. siječnja 2012. godine. Isplata po
dospijeću iznosi 1.000 €. Nakon godinu dana, ako je trezorski zapis kupljen
po cijeni od 953,04 €, dobiva se prinos od 4,93% (Sheet 34)

72

24
 16.11.2020.

4.2.5 Kolika se diskontna stopa prinosa zarađuje

ako se ranije proda obveznica?
• Primjer: prodana je obveznica 1. svibnja 2011. godine za 974,95 €. Kolika bi
bila zarada? (Sheet 35 i Sheet 36)

73

4.2.5 Kolika se diskontna stopa prinosa zarađuje

ako se ranije proda obveznica? (nast.)
• Kolika bi se stopa prinosa zaradila da je kupljena obveznica tijekom godine?
• Pretpostavka je da je kupljena početkom svibnja po cijeni od 974,95 € i da
se namjerava zadržati do kraja godine (Sheet 37)

74

4.2.6 Rizik cijene dionica

• Slika pokazuje kako se mijenjala cijena dionice McDonaldsa tijekom 90-ih
(Sheet 38, Sheet 39 i Sheet 40)

75

25
 16.11.2020.

4.2.7 Izračunavanje standardne devijacije prinosa

dionica
• Raspodjela učestalosti dnevnog prinosa
• Standardna devijacija

76

4.2.9 Koliki je rizik kod drugih ulaganja?

• Tablica godišnjih prinosa i standardnih devijacija različitih ulaganja
(Sheet 41)

77

4.2.10 Rizik i prinos ovise o mjerama procjene

• Primjer: izračunava se prinos indeksa amsterdamske burze (AEX) u eurima i
dolarima u prirodnim logaritmima. (Sheet 42)

78

26
 16.11.2020.

4.2.11 Rizici portfelja u MS Excelu

4.2.12 Osnovna statistika za povrate na ulaganja
• Osnovne mjere
• Primjer: sljedeća tablica pokazuje podatke za kompaniju XX u 1990-ima. Za
svaku godinu postoji završna cijena dionica kompanije i isplaćene dividende.
Pretpostavka je da je dionica XX kupljena krajem prosinca 1989. za 43 € i
prodana godinu poslije za 39 €. Tijekom 1990. kompanija XX ispatila je
dividendu od 1,44 €. Izračunajte godišnji prinos, prosječni prinos, varijancu i
standardnu devijaciju za sve godine. (Sheet 43 i Sheet 44)

79

4.2.13 Kovarijanca i korelacija

• Primjer: koriste se podatci tvrtke ABC i tvrtke YY. Stavljaju se povrati obiju
dionica na jedan radni list i izračunavaju kovarijanca i korelacija. (Sheet 45)

80

4.2.14 Rizici projekata

4.2.14.1 Mjere rizika projekta
• Rizici projekta mjere se
• Varijanca
• Koeficijent varijacije
• Primjer (Sheet 46)

81

27
 16.11.2020.

4.2.14.2 Metode mjerenja rizičnosti projekta

• Metode mjerenja
• analiza osjetljivosti (senzitivna analiza)
• analiza scenarija
• Monte Carlo simulacija
• analiza stabla odlučivanja

82

4.2.14.2 Metode mjerenja rizičnosti projekta

(nast.)
• Analiza osjetljivosti
• Nedostaci

83

4.2.14.3 Primjer senzitivne analize

• Primjer 4.24.: bazne varijable: (Sheet 47, Sheet 48 i Sheet 49)
• investicijski trošak = 100.000
• obujam prodaje = 1.000
• prodajna cijena = 80
• jedinični varijabilni troškovi = 40
• fiksni troškovi = 20.000
• amortizacija = 15.000
• porez na dobit = 25%
• trošak kapitala = 12%
• vijek efektuiranja = 6 godina
84

28
 16.11.2020.

4.2.14.4 Analiza scenarija

• Analiza scenarija
• Nedostaci
• Primjer (Sheet 50)

85

4.2.14.5 Analiza stabla odlučivanja

• Analizom stabla odlučivanja

86

4.2.14.5 Analiza stabla odlučivanja (nast.)

• Primjer 4.24.: tvrtka A d.d. razmatra mogućnost nove proizvodnje i izradila je
investicijski projekt. Trošak kapitala tvrtke je 12%, a realizacija projekta odvijat će
se u fazama
• izrada dodatne studije o analizi tržišta koštala bi 50.000 €
• 80% je vjerojatnosti da će studija pokazati zadovoljavajuću potražnju; u tom bi se
slučaju pristupilo izradi prototipova koji će se prezentirati na tržištu radi testiranja
oportunosti investiranja u narednoj fazi, a to bi izazvalo 100.000,00 € dodatnih
troškova
• 70% je vjerojatnost da će reakcija tržišta biti povoljna; u tom će se slučaju pristupiti
investiciji u proizvodnju uz troškove 1.000.000,00 €
• vijek efektuiranja procijenjen je na četiri godine
• 30% je vjerojatnosti da se tada godišnji novčani tokovi od 900.000,00 €
• 50% je vjerojatnosti za novčane tokove od 400.000,00 €, a 20% da će se ostvariti
negativni novčani tokovi od 100.000,00 €
87

29
 16.11.2020.

4.2.14.5 Analiza stabla odlučivanja (nast.)

• Stablo odlučivanja

88

4.2.14.6 Razdoblje povrata

• Analiza razdoblja povrata
• Rizičnost projekta za poduzeće

89

4.2.14.7 Ekvivalent sigurnosti

• Rizik projekta
• Rizični novčani tokovi
• Sigurni novčani tokovi

90

30
 16.11.2020.

LITERATURA

• Vukičević, M. i Odobašić, S. (2012): Upravljanje rizicima, Visoka škola za

poslovanje i upravljanje „Baltazar Adam Krčelić“, Zaprešić. (str. 79-147)

91

31