1.

Prometna psihologija --definicija, metode koje koristi u proučavanju

prometa
Prometna psihologija je primjena psihologijskog znanja na probleme prometa,
posebno na ulogu čovjeka u prometu. Tehnike prikupljanja podataka u prometnoj
psihologiji : a) intervjui, ankete, b) testovi: psihodijagnostički testovi, testovi
znanja i vještina.

2. Fiziološke osnove ponašanja i doživljavanja

Fiziološku osnovu doživljavanja i ponašanja ćine:
-živčani sustav -Živčani sustav tvore 2 dijela: središnji živčani sustav periferni
živčani sustav
-sustav žlijezda s unutarnjim Izlučivanjem- Žlijezde s unutarnjim
izlučivanjem (endokrine žljezde) iziučuju hormone u krv. Hormoni utječu na rast,
seksualno ponašanje, potpomažu reakciju na stres, pa ćaki funkcioniranje samog
živčanog sustava.

3. Vozačeve vidne sposobnosti značajne za sigurnost prometa

Sposobnosti čovjeka vezane uz rad njegovih osjetnih organa zovu se SENZORNE
SPOSOBNOSTI. Naglasili smo važnost osjeta vida za sigurnost u prometu. Nadalje
ćemo govoriti o sposobnostima organa vida značajnih za razna prometna
zanimanja (vozači motornih vozila, piloti aviona itd.). Senzorne sposobnosti u
području organa vida su :
-oštrina vida,
-širina vidnog polja,
-razlikovanje boja,
-prilagodba na svjetlost I tamu,
-dubinsko zamjećivanje.

4. Oštrina vida značaj oštrine vida u prometu, dinamička i statička

oštrina vida
Oštrina vida
Oštrina vida je sposobnost uočavanja malih razlika u obliku i veličini predmeta
Određena je najmanjim vidnim kutom pod kojim se neka struktura još može
razlikovati Vozač sa slabijom oštrinom vida mora doći bliže signalu ili zapreci
nego vozač s normalnom oštrinom i tako mu ostaje manje vremena za reakciju
(primjerice za koćenje).

5. Sposobnost prilagodbe na svjetlost i tamu

Prilagodba na svjetlost i tamu
Ova senzorna sposobnost oka vrlo je važna za vozače u noćnoj vožnji, kada su oči
izložene različitim stupnjevima osvijetljenosti. Osnova prilagodbe na različite
stupnjeve osvijetljenosti su fotokemijski procesi u štapićima i čunjićima.
Prilagodba na svjetlost (prijelaz iz mračne sredine u svjetliju) je relativno kratka
(traje oko 5 minuta).
Proces prilagodbe oka pri prijelazu iz svjetlije u tamnu sredinu ili pri
zasljepljivanju duži je zbog nesposobnosti prilagodbe fotokemijskih procesa u
štapićima i ćunjićima (traje oko 20 minuta, a potpuna prilagodba javlja se tek
poslije nekoliko sati). Zbog takve spore prilagodbe oka, pri ulasku u tunel treba
obvezno upaliti svjetla
6. Sposobnost razlikovanja boja
Razlikovanje boja Razlikovanje boja je senzorna sposobnost organa vida značajna
u svim onim poslovima kod kojih se upotrebljavaju signalni sistemi u bojama.U
prometu su to prometni znakovi i svjetlosni signali (semafor). Ova sposobnost je
različito razvijena kod ljudi, tako da isto obojene predmete različiti ljudi
doživljavaju u različitim nijansama.

7. Sposobnost dubinskog zamjećivanja

Dubinska stereoskopsko zamjećivanje
O ovoj senzornoj sposobnosti oka ovisi prosuđivanje udaljenosti (npr. vožnje u
koloni) i zamjećivanje nekih prostornih odnosa. Naziva se još trodiminezionainim
iii steroskpskim vidom.

8. Širina vidnog polja, razlika između centralnog i perifernog vidnog

polja
Širina vidnog polja
Širina vidnog polja je senzorne sposobnost koja se očituje u zahvaćanju prostora
koji gledamo, bez pomicanja očiju. To znači zamjećivanje i onoga što leži izvan
područja koje upravo fiksiramo. Ispitivanjem se dobijaju granice vidnog polja koje
se, prosječno, kreću bočno oko 90 ° i na dolje oko 60 ° i na gore oko 50 °. Za
vozača je najznačajnije horizontalno vidno polje koje za oba oka iznosi oko 180°.

9. Važnost osjeta sluha za vozače

Osjet sluha Pomoću osjeta sluha sudionici u prometu dobivaju velik broj
informacija na koje moraju reagirati (zvučni signal-prijelaz preko željezničke
pruge, Sirene vozila s prednošću prolaza, upozorenje vozaču da mora osloboditi
prolaz, zvuk Škripe kočnica drugog vozila, neuobičajen zvuk motora...)

10. Važnost osjeta ravnoteže za vozače

Osjet ravnoteže
Osjet ravnoteže informira vozača o položaju tijela. Naročito je znacajan za vozača
motocikia, ali pomoću tog osjeta vozač motornog vozila osjeća nagib vozila u
zavoju, osjeća zaustavljanje i pokretanje vozila. Periferni dio osjetnog organa
ravnoteže nalazi se u unutrarnjem uhu, a centar za osjet ravnoteže nalazi se u
malom mozgu.

11. Percepcija - definicija, čimbenici koji utječu na percepciju

PERCEPCI/A ILI OPAŽAN/E
lz prethodnog teksta vidljivo je da putem osjetnih organa primamo podatke o
podražajima iz okoline. Ti podaci se potom prepoznaju, integriraju i interpretiraju.
Taj složeni proces naziva se percepcija. Dakle,pomoću osjeta upoznajemo
pojedinačne karakteristike predmeta, a pomoću percepcije spoznajemo predmete
i pojave u cjelini.
Na percepciju (opažanje) utječu sljedeći čimbenici:
a) fizikalno-kemijski ili vanjski (karakteristike podražaja: boja, intenzitet zvuka),
b) fiziološki (funkcije osjetnih organa opažača) fiziološko stanje organizma
( umor, glad, žeđ, bolest), c) psihološki (iskustvo, interes, motivacija, emocije).
Fiziološki i psihološki čimbenici nazivaju se još i unutarnjim čimbenicima
percepcije.
12. Percepcija prometnih znakova
Percepcija prometnih znakova
Putem prometnih znakova vozač dobiva vrlo značajne informacije na koje mora
reagirati zbog sigurne vožnje za sebe i za ostale sudionike u prometu.
Rezultati istraživanja iz područja percepcije prometnih znakova govore da neke
znakove vozač opazi prije,dakle poznato je kakvi bi znakovi morali biti i kako
postavljeni da bi ispunili svoju ulogu. Radi ilustracije možemo nabrojiti nekoliko
rezultata (M. Gledec Sigurnost prometa):
Motivacija vozača za uočavanje prometnih znakova ima najvažniju ulogu u
percepciji prometnih znakova, znatno veču nego gustoća prometa ili vidljivost.
Vozači motivirani za opažanje prometnih znakova opazit će ih gotovo sve, dok će
nemotivirani vozači opaziti znatno manji broj prometnih znakova. Dakle, za
opažanje prometnih znakova važna je motivacija vozača.
Sljedeći značajni čimbenik u percepciji prometnih znakova je ograničenost
vozačeva perceptivnog sustava. Vozač može istovremeno opaziti samo dva
znaka.
Značajno je i vrijeme opažanja znaka. Ako se neki znak ne uoči u prvoj sekundi,
velika je vjerojatnost da neće biti uočen ni uz duže vrijeme opažanja.

13. Percepcija brzine kretanja vozila

Percepcija brzine kretanja vozila
U tijeku vožnje vozač percipira brzinu svoga vozila i brzinu kretanja drugih vozila.
Percepcija kretanja vlastitog vozila značajna je s obzirom na ograničenje brzine
kretanja vozila na određenim mjestima (dopuštena brzina kretanja vozila u
naseljenom mjestu, na određenim dionicama ceste zbog radova, zbog klimatskih
uvjeta itd.).
Percepcija brzine kretanja ostalih vozila važna je pri pretjecanju, pri vožnji u
koloni, u različitim složenim prometnim situacijama u gradskoj vožnji (ulazak u
parkiralište, izlaz s parkirališta, skretanje itd.).
Vozač percipira brzinu kretanja svog vozila neposredno preko pokazivača brzine u
svom vozilu i posredno na osnovi vizualnih, slušnih, vestibularnih informacija.
Značajne vidne informacije su (“kretanje okoline"), ali i slušne informacije (zvuk
motora). Naročito pri velikim brzinama imaju značajnu ulogu pri procjeni brzine
kretanja vozila, a vestibularne informacije (pomoću osjeta ravnoteže) značajne su
u procjeni brzine kretanja ili ubrzanju vozila.

14. Pažnja -definicija, karakteristike pažnje, vrste pažnje s primjerima iz

prometa
Pažnja je usmjerenost psihićke i psihomotorne aktivnosti na određene sadržaje. To
u prometu konkretno znaći da vozač usmjerava svoju percepciju na prometnu
situaciju u kojoj se trenutno nalazi (što uključuje prometne znakove i druga vozna.
uvjete na cesti, ostale sudionike u prometu itd.). Svojstva pažnje su:
a) opseg pažnje,
b) intenzitet pažnje ili koncentracija,
c) pokret|jivost.
Opseg pažnje ćini broj osjetnih, perceptivnih iii misaonih sadržaja koje možemo
istovremno zahvatiti.
15. Iluzija brzine
Kod kvalitativnog poremećaja opažanja javljaju se subjektivni doživljaji koji imaju
karakteristike stvarnosti, iako im ne prethode podražaji u receptorima ili, ako
postoje, podražaji se ne doživljavaju adekvatno. Ti kvalitativni poremećaji
opažanja zovu se iluzije i halucinacije.
iluzije ili perceptivne varke su netočne percepcije, što znači da njihov sadržaj
manje ili više ne odgovara podražajnoj situaciji.

16. Razlika između iluzija i halucinacija

Iluzije su pogrešne percepcije
Halacinaclje su doživljaji bez podražaja (javljaju se zbog umora, alkohola,
droge....)

17. Mišljenje definicija, osnovne značajke mišljenja

Mišljenje je, dakle, psihički proces kojim se uočavaju veze i odnosi među
pojmovima.
Osnovne karakteristike mišljenja su :
a) posrednost,
b) općenitost, c) predviđanje.

18. Inteligencija definicija, čimbenici inteligencije koji su važni za vozača

inteligencia je spsobnost snaiažania u novim situaoiiama. Za vozača je naročito

važan parceptivni čimbenik koji se i posebno testira pri provieti psihofićkih
sposobnosti vozača.
1. spacijaini čimbenik sposobnost predočavanja odnosa predmeta u prostoru,
2.. čimbenik memorije sposobnost pamćenja i dosjećanje,
3. perceptivni čimbenik sposobnost brzog opažanja siičnosti i raziika kao i detalja
na različitim predmetima ili u različitim podražajima,
4. čimbenik rezoniranja sposobnost razumijevanja principa ili pojmova, značajnih
za rješavanje problema.

19. Psihomotorne sposobnosti

Psihomotorne sposobnosti su sposobnosti koje omogućuju brzo, točno i povezano
izvođenje pokreta i radnji. Upravljanje motornim vozilom traži niz preciznih i
povezanih pokreta i radnji, te su zbog tih razloga psihomotorne sposobnosti
vozača osobito važne.
Psihomotorne sposobnosti značajne za upravljanje motornim vozilom su :
1. brzina reakcije (vrijeme reakcije),
2. spretnost izvođenja pokreta,
3. usklađenost vidnog zamjećivanja s izvođenjem određenih pokreta
(okulomotorna koordinacija).

20. Brzina reakcije vozača

Brzina reakcije može se definirati kao vrijeme potrebno pojedincu za izbor i
odgovor na zamijećeni podražaj.
S obzirom na količinu zadanih podražaja razlikujemo :
a) jednostavno vrijeme reakcije,
b) složeno ili izborno vrijeme reakcije.
Jednostavno vrijeme reakcije odnosi se na odgovor na samo jedan podražaj.
Složeno ili izborno vrijeme reakcije se odnosi na situaciju kada ispitanik mora
izabrati na koji će podražaj odgovoriti od njih nekoliko. U toj situaciji se često
nailazi vozač, osobito u složenoj gradskoj voznji.

21 . Vještina vožnje -definicija, faze u stjecanju vještine vožnje

Vještine se mogu definirati kao niz naučenih organiziranih pokreta i radnji koje se
brzo i spretno izvode. Čovjek tijekom života nauči mnoge vještine potrebna da se
uklopi u današnji svijet (plivanje, sviranje glasovira, vožnja biciklom, upravljanje
motornim voznom | mnoge druge).
Da bi se stekla određena vještina, pa tako i vještina upravljanja motornim
vozilom, potrebna su 2 uvjeta :
1. motivacija za stjecanje vještine (osoba koja uči voziti mora to htjeti naučiti ),
2. ponavljanje, vježbanje pokreta i radnji koje čine tu vještinu.
Ukoliko nisu ispunjena ta dva uvjeta, ne može se naučiti upravljati motornim
vozilom.
Za uspjeh u stjecanju vještine važno je, između ostalog, tijekom vježbe pratiti
rezultate osobe koja stječe vještinu.

22. Pamćenje i zaboravljanje

Pamćenje je sposobnost zadraža vanja informacija stečenih aktivnim učenjem iii
iskustvom te njihova uporaba.
Etape pamćenja su:
senzorne, ..
kratkoročno,
dugoročno.
Zaboravljanje je proces gubljenja mogućnosti prepozna vanja ili reproduciranje
sadržaja.

23. Emocije definicija emocija, podjela emocija s obzirom na intenzitet i

trajanje
Čuvstva (emocrje) su psrhrčkr proces: izazvani nekom vanjskom m unutarnjom
situacijom, karakteristični posebno po tome što su većinom ugodni ili neugodni.
Podjela čuvstava:
afekti (posebno štetno utječu na ponašanje vozača),
raspoloženje i
strasti.
Ćuvstva djeluju na čovjekovo ponašanje: aktivirajuće, blokirajuće, analgetično i
smanjuju aktivnost. Za sigurnost prometa posebno je Opasno blokirajuće
djelovanje čuvsta ve na vozača.

24. Djelovanje emocija na vozačevo ponašanje

Čuvstva djeluju na čovjekovo ponašanje i aktivnosti :
a) aktivirajuće,
b) blokirajuće,
c) analgetično,
d) smanjuju objektivnost.
Aktivirajuće na čovjekovo ponašanje djeluju čuvstva ugode i neugode.
Zadovoljan isretan čovjek može dulje izdržati napor. Poznat je primjer vozača koji
ulažu posebne napore da bi stigli iz inozemstva za blagdane kući, što, nažalost,
ponekad završava i tragično jer se pritom precjenjuju fizičke mogućnosti čovjeka.
Blokirajuće na aktivnost djeluju neugodna čuvstva (strah, tuga).Takvo djelovanje
emocija može biti kobno u prometu. Vozač je u strahu “blokiran" i ne reagira na
vrijeme na opasnu situaciju sto ga može odvesti u nezgodu.
Analgetično djelovanje emocija odnosi se na smanjenje osjeta boli. Poznat nam
je je primjer kako zub prestane boljeti čim dođemo u zubarsku čekaonicu jer je
čuvstvo straha toliko jako da blokira osjet bola.
Čuvstva smanjuju objektivnost opažanja i doživljavanja, a posebno jake
emocije (aiekti. strasti). Ukoliko smo u afektivnom stanju, osoba koja nas je u to
stanje dovela za nas je loša, glupa, ružna i svi njeni postupci negativni.
Suprotno tome, osoba u koju smo zaljubljeni najljepša je, najbolja, a kad
ljubav prestane, vidimo i mane. Kaže se “ljubav je slijepa". Ima takvih situacija iu
prometu.
Policajac koji nas je kaznio za prekršaj uobražen je, bez razumijevanja,
nekulturan, a onaj koji nas je samo opomenuo kulturan je, pametan, uviđavan,
moderan.
Iz svega ovoga može se zaključiti da je za sigurnost prometa vrlo važno da
su vozači emotivno zrele ličnosti. To znači da su u stanju kontrolirati svoje
čuvstveno ponašanje. U stanju emotivne uzbuđenosti ne bi smjeli otići na vožnju
automobilom da se “malo smire“.

25. Frustracija (definicija, uzroci); način reagiranja na frustraciju i

obrambeni mehanizmi
Frustracije je stanje neugode, čuvstvene napetosti izazvane neostvarivanjem
nekog cilja ili nezado valjanjem potrebe zbog nekih zapreka (vanjskih ili
unutarnjih).
Načini reagira nja na frustraciju
a) prilagođeno ponašanje
b) neprilagođena ponašanje
agresija,
racionalizacije,
identifikacija,
kompenzacija,
povlačenje,
regresija,
fiksacije.
26. Temperament - definicija, poželjne osobine temperamenta vozača
Temperament je skupina osobina ličnosti koje prestavljaju emotivnu reakciju na
zbivanje na okolinu
“Crte" temperamenta su:
1. emocionalna stabilnost-nestabilnost,
2. optimizam-pesimizam,
3. introvertiranost-ekstrovertiranost.

27. Karakter definicija, poželjne karakterne osobine dobrog vozača

Karakter čine zajedno moralne i konativne (voljne) osobine ličnosti. Razvija se
isključivo pod utjecajem socijalne sredine, tj. odgoja. Pojam karaktera je najčešće
povezan s ličnošću, pa se često u svakodnevnom govoru ta dva pojma
poistovjećuju: kada se o nekome govori kakva je ličnost, misli se na njegov
karakter.

Karakter se očituje u odnosu :

a) prema samom sebi (visoko-nisko samopouzdanje, visoka-niska samokritičnost),

b) prema drugim ljudima (iskrenost-neiskrenost),

c) prema radu i svojim zadaćama (marljivost-lijenost, odgovomost-
neodgovomost),
d) prema socijalnim normama ponašanja (poštenje-nepoštenje).
Uz karakter vozača najčešće se veže njegovo ponašanje prema ostalim
sudionicima u prometu, odnosno njegova prometna kultura (detaljnije u poglavlju
Prometna kultura).
To znači da su za dobrog vozača povoljne pozitivne karakterne crte, kao što
su kolegijalnost, susretljivost, pažljivost, razumijevanje, altrunzam. vozač vozaču
u nevolji mora priteći u pomoć jer možda će uskoro i sam biti u istoj
situaclji.Solidarnost na cesti medu vozačima dio je prometne kulture.

28. Stav (definicija, komponente formiranja stavova); važnost stavova

sudionika u prometu
Stavovi su realtivno trajni odnosi, pozitivni ili negativni prema nekoj stvari, pojavi
ili prema drugim ljudima i prema sebi.
Oni su stečeni, tj. uče se imitacijom roditelja, prijatelja, učitelja (neki
stavovi djece isti su kao u roditelja), ali i kroz osobno iskustvo.
Tri su komponente (formiranja) stava:
1. kognitivna komponenta (spoznajna) spoznaja o objektu stava,
2. emocionalna komponenta čuvstveni odnos prema objektu stava,
3. akciona komponenta spremnost na ponašanje u odnosu na stav.

29. Nepovoljna stanja vozačeva organizma koja mogu utjecati na

sigurnost prometa
Čimbenici spomenuti u prethodnom tekstu gotovo trajno utječu na ponašanje i
reakcije vozača. Međutim, ponekad se javljaju neka nepovoljna stanja vozača koja
također određuju njegovo ponašanje i ugrožavaju sigurnost vožnje.
To su npr. :
umor,
utjecaj alkohola,
pušenje,
droge i opojna sredstava
lijekovi,
bolesti.
30. Načini suzbijanja umora
Suzbijanje umora:
-pomoću simulatora (fizološki i psihološki)
-odmorom (pasivnim i aktivnim)

31. Čimbenici koji utječu na povećanje umora vozača

Cimbenici koji utječu na povećanje umora vozača
Jasna je činjenica da na pojavu umora i njegovo povećanje prije svega utječe:
a) intenzitet i trajanje vožnje. Duga vožnja bez potrebnog odmora nagomilavat će
umor vozača. Gradska vožnja u složenim prometnim situacijama povećat će umor
vozača;
b) nepovoljno stanje vozača (zdravstveno stanje, utjecaj alkohola, nepravilna
prehrana, neispavanost);
c) radna sredina vozača . mikroklima u voziiu, . utjecaj buke i vibraciie, o uvjeti na
cesti (osvijetiienost), . klimatski uvjeti, . monotonija.

32. Alkohol - razgradnja alkohola u tijelu, tjelesne posljedice

alkoholizma
Što se događa u organizmu osobe koja je popila alkoholno piće? U jetri se
razgrađuje oko 90% popijenog alkohola i napušta tijelo, a 10% se izlučuje u
nepromijenjenom obliku u izdahnutom zraku i mokraći. Jetra razgrađuje oko 0,1
g/kg na sat, što znači da je za razgradnju dopuštene količine alkohola u krvi
vozača amatera potrebno 5 sati.

33. Djelovanje alkohola na vozačeve sposobnosti i ponašanje

U prethodnom tekstu (poglavlje Psihomotorne sposobnosti) govorili smo da je
vrijeme reakcije vozača vrijeme od pojave opasnosti do svrsishodne reakcije. S
obzirom na to da je kočenje vozačeva najčešća reakcija u izbjegavanju opasnosti,
prikazat ćemo u sljedećoj tablici duljinu kočenja u metrima pri različitim brzinama
trijeznog vozača i vozača pod utjecajem alkohola. Poznato je da kod trijeznog
vozača od pojave opasnosti do kočenja prođe 0,75 sekundi a pri koncentraciji
alkohola u krvi od samo 0,8 g/kg vrijeme reakcije se produžava na 1,25 sekundi.
34. Štetnost pušenja vozača
Pušenje djeluje štetno na vozača. Izaziva akutnu intoksikaciju ( trovanje).
Duhanski dim djeluje štetno na mikroklimu u vozilu, a sam čin pušenja vozača
vrlo često je čimbenik rizika u prometu.

35. Štetnost djelovanja lijekova na vozačeve sposobnosti

Lijekovi također utjeću negativno na sposobnost: i reakcike vozača.
Posebice valja biti oprezan s lijekovima i prije uporabe pročitati uputu.