Hidrosolubilni vitamini

 Vitamini topljivi u vodi

 To su:
o Tiamin (vitamin B1)
o Riboflavin (vitamin B2)
o Nikotinamid (vitamin B3)
o Pantotenska kiselina (vitamin B5)
o Piridoksin (vitamin B6)
o Folna kiselina (vitamin B9)
o Cijanokobalamin (vitamin B12)
o Askorbinska kiselina (vitamin C)
o Biotin (vitamin H)

Tiamin ( vitamin B1)

 Vitamin B1, drugog naziva tiamin, prvi je otkriveni vitamin B skupine zbog
čega i nosi taj naziv. Kao i drugi vitamini B skupine, tiamin je topljiv u vodi
te sudjeluje u metabolizmu energije
 Tiamin, ili vitamin B1, esencijalni je nutrijent potreban većini organskih
sustava za pravilnu funkciju. Prvenstveno sudjeluje u metabolizmu energije,
te u koordinaciji živčane i mišićne funkcije, a potpomaže i pravilnom radu
srca
 Najveća koncentracija vitamina B1 nalazi se u srčanom mišiću, bubrezima,
jetri i mozgu
 Glavne uloge vitamina B1 u organizmu:
 Proizvodnja energije - Kao što je ranije spomenuto, tiamin sudjeluje u
metabolizmu energije kao koenzim, stoga je nužan za proces dobivanja
energije iz hrane
 Podrška živčanom sustavu - Tiamin ima ključnu ulogu u održavanju
zdravlja živčanog sustava jer sudjeluje u razvoju mijelinskih ovojnica,
koje obavijaju živce
 1

Nedostatak vitamina B1:

 Nedostatak vitamina B1 može imati negativne posljedice na različite

organske sustave, a prvenstveno organe i organske sustave u kojima je
najzastupljeniji poput živčanog sustava, srčanog mišića i mozga
 Nedostatak tiamina nije toliko čest kod zdrave odrasle populacije, već se
povezuje sa različitim bolestima i stanjima kao što su Crohnova bolest,
anoreksija ili alkoholizam
 Također, pacijenti na dijalizi rizična su skupina za razvoj deficita ovog
vitamina zbog povećanih gubitaka brojnih vitamina i minerala,
uključujući i tiamin
 Osobama koje piju velike količine kave i čaja prijeti veća opasnost od
nedostatka jer ovi napitci djeluju kao diuretici, odnosno povećavaju
izlučivanje tekućine i elektrolita iz organizma. Potrebe za ovim
vitaminom povećavaju se pri kroničnom stresu, kroničnom proljevu te
pušenju

Glavni izvori tiamina u hrani su:

 Crveno meso i perad

 Mahunarke
 Cjelovite žitarice i proizvodi
 Orašasto voće

Tiamin kao dodatak prehrani:

 S obzirom na široku rasprostranjenost vitamina B1 u većini skupina

namirnica, zdrava populacija vrlo jednostavno može zadovoljiti dnevne
potrebe za ovim vitaminom
 Međutim, preporuča se uzimanje tiamina u obliku dodatka prehrani kod
osoba koje se bore s alkoholizmom, osobama oboljelim od Crohnove
bolesti ili anoreksijete pušenju
 2

Riboflavin (vitamin B2)

  Vitamin B2 sudjeluje u razgradnji aminokiselina i masti, aktivira vitamin

B6 i folnu kiselinu, te pomaže u pretvorbi ugljikohidrata u ATP-energiju
koju tijelo koristi. U određenim okolnostima može djelovati kao
antioksidans
 Deficit vitamina B2 može se javiti kod alkoholičara. Također, deficit je
vjerojatan kod oboljelih od katarakte 1, 2 i srpaste anemije 3
 U dozama u kojima se nalazi u hrani i u suplementima, vitamin B2 nije
toksičan
 Vitamin B2 sinergistički djeluje s B1 , B3 , i B6 vitaminima, stoga,
vitamin B2 treba uzimati kao dio B-kompleksa
 Pojedini lijekovi mogu izazvati interakcije s vitaminom B2 . Preporučeno
je da se uzimanje vitamina B2 istovremeno sa lijekovima raspravi sa
liječnikom ili farmaceutom

Izvori vitamina B2 u hrani su:

 Mliječni proizvodi
 Jaja
 Meso
 Lisnato zeleno povrće
 Obogaćene žitarice

 Riboflavin može pomoći kod opekotina, hronične groznice, gastrektomije,

bolesti jetre, bolesti žuči, hiperbilirubinemije kod novorođenčadi,
hipertireoidizma, dugotrajne infekcije, različitih crevnih bolesti i
dugotrajnog stresa

3
Nikotinamid (vitamin B3)

 Tijelo koristi vitamin B3 u procesu dobivanja energije iz ugljikohidrata

 Potreban je za konverziju ugljikohidrata u masti i razgradnju alkohola
 Vitamin B3 u obliku niacina regulira razinu kolesterola, dok niacinamin
nema tu sposobnost
 Vitamin B3 javlja se u dva oblika-niacin (nikotinska kiselina) i
niacinamid (nikotinamid)
 Pelagra, bolest uzrokovana nedostatkom B3 vitamina, rijetka je u
zapadnoj civilizaciji. Simptomi uključuju gubitak apetita, ljuštenje kože,
diareju , mentalne promjene, te probavne i emotivne smetnje 
  Niacinamid je rijetko toksičan, iako se mogu pojaviti problemi vezani uz
jetru ukoliko se prekoračuju količine od 1000 mg dnevno. Niacin, u
količini od 50 do 100 mg dnevno kod nekih ljudi može uzrokovati
crvenjenje, glavobolju i mučninu. Liječnici ponekad pripisuju jako velike
količine niacina ( preko 3000 mg dnevno) za određene zdravstvene
probleme

Izvori vitamina B3 u hrani su:

 Mliječni proizvodi
 Perad
 Riba
 Krto meso
 Orašasti plodovi
 Jaja
 4

Pantotenska kiselina (vitamin B5)

 Pantotenska kiselina, poznata i kao vitamin B5, uključena je u Krebs-ov

ciklus u procesu dobivanja energije te je sastavni dio neurotransmitera –
acetilkolina
 Važnu ulogu ima i u stvaranju, transportu i otpuštanju energije iz masti
 Sinteza koesterola (potrebnog za sintezu vitamina D i hormona) ovisna je
o vitaminu B5. Također, ovaj vitamin aktivira i nadbubrežnu žlijezdu
 Pantetin - oblik pantotenske kiseline - pokazao se djelotvornim kod
snižavanja razine kolesterola i triglicerida u krvi
 Deficit pantotenske kiseline veoma je rijedak, može se pojaviti kod
alkoholičara
 Vitamin B5 nije toksičan. Velike količine pantotenske kiseline (nekoliko
grama dnevno) mogu uzrokovati dijareju
 Pantotenska kiselina zajedno s vitaminima B1, B2 I B3 sudjeluje u
stvaranju ATP-a, oblika energije koju koristi tijelo
 Pojedini lijekovi mogu izazvati interakcije sa vitaminom B5. Preporučeno
je da se uzimanje vitamina B5 istovremeno sa lijekovima raspravi sa
liječnikom ili farmaceutom

Izvori vitamina B5 u hrani su:

 Jetra
 Kvasac
 Losos
 Povrće
 Mliječni proizvodi
 Jaja
 Grašak
 Meso
 5

Piridoksin (vitamin B6)

 Vitamin B6 ima ulogu u metabolizmu aminokiselina, stvaranju proteina,

kemijskih neurotransmitera živčanog sustava, crvenih krvnih zrnaca i
prostaglanida
 Ovaj vitamin je nužan za razmnožvanje stanica te kao takav igra važnu
ulogu u trudnoći i pravilnoj funkciji imunosnog sustava, mukozne
membrane, kože, crvenih krvnih zrnaca i radu mozga
 Simptomi deficita vitamina B6 uklučuju anemiju, artritis, depresiju,
poremećaje učenja, mišični spazam, slabost, pojavu akni
 Iako je deficit vitamina B6 rijedak, može se javiti kod alkoholičara,
bubrežnih bolesnika, žena koje uzimaju kontracepcijske tablete te kod
poremećaja imunosnog sustava
 Suplementi vitamina B6 koriste se u svrhu liječenja nekoliko bolesti i
stanja. Smatra se da je autizam vezan uz smanjenje broja određenih
moždanih neurotansmitera koji zahtijevaju vitamin B6 da bi normalno
funkcinirali
 Srčane bolesti povezane su sa niskim dozama vitamina B6 u organizmu.
Brojne studije izvjestile su da osobe sa niskim razinama piridoksal-5-
fosfata (oblik vitamina B6) pokazuju mnogo veći rizik od srčanog udara
od osoba sa većim raznama

Izvori vitamina B6 u hrani su:

 Banana
 Pšenični kvasac
 Jaja
 Govedina
 Zeleno lisnato povrće
 6

Folna kiselina (vitamin B9)

 Folna kiselina važna je za sintezu DNK, te ima važnu ulogu u prevenciji

defekata neuralne cijevi kod novorođenčadi
 Budući da su pričuve folne kiseline u organizmu relativno male, a dnevne
potrebe velike, nedostatak folne kiseline može se razviti 1-6 mjeseci
nakon prestanka uzimanja folne kiseline. Nedostatak može dovesti do
megaloblastične anemije
 Povećanu potrebu za folnom kiselinom imaju trudnice, žene u laktaciji,
kod alkoholizma, hemolitičke anemije, kronične groznice, kronične
hemodijalize, crijevnih bolesti, malapsorpcijski sindromi
 Vitamin B12 i folna kiselina su potrebni za normalno sazrijevanje
eritrocita (u eritrocitima se nalazi više od 90% folata). S obzirom da su im
funkcije usko povezane obično se folna kiselina i vitamin B12 razmatraju
zajedno

Izvori vitamina B9 u hrani su:

 Špinat, šparoge, mahunarke
 Repa, sjemenke suncokreta, kukuruz
 Peršin, brokula, cvjetača
 Naranča, papaja, maline i jagode
 Žumanjak, jetra, bubrezi
 Losos i miljeko
 7

Cijanokobalamin (vitamin B12)

 Sve životinje i ljudi trebaju ovaj vitamin dok biljke nemaju potrebe za
njegovim djelovanjem
 Paradoks vezan uz vitamin B12 je da bakterije probavnog trakta
proizvode više ovog vitamina nego što nam treba, međutim nije nam
dostupan jer ga ne možemo apsorbirati iz debelog crijeva
  Dosta vitamina B12 može se naći u fekalijama, često se i zagađenost
pojedinih jezera, rijeka, mora mjeri provjeravanjem količine vitamina B12
u istim. Biljojedi, primjrice, štakori, gvinejske svinje, zečevi, često jedu
svoje fekalije, najvjerojatnije da bi zadovoljili potrebu za ovim vitaminom
 Vitamin B12 u organizmu regulira formiranje krvnih zrnaca i ugradnju
željeza. U slučaju nedostatka B12 vitamina dolzi do perniciozne anemije
te deficita krvnih zrnaca
 Kod ljudi, majmuna i ostalih primata, ali ne kod svih životinja, ovaj
vitamin je neophodan za zdrav živčani sustav
 Poremećaj u ravnoteži, trnci u prstima ruku i nogu pa čak i paraliza nogu
mogu se javiti kao rezultat dugotrajnog deficita B12 vitamina
 Vitamin B12 također djeluje na pojačanu produkciju energije,
metabolizam (ugljikohidrata, masti i bjelančevina), potiče rast i duži
životni vijek stanica te je potreban za pravilnu probavu
 Simptomi koji se javljaju kao rezultat deficita vitamina B12 su kronični
umor, neuroza, slab aptit, dermatitis, grčevi, kardiovaskularne bolesti te
perniciozna anemija
 Deficit vitamina B12 određuje se mjerenjem količine vitamina u krvi.
Osobe koje su posebno izložene deficitu su striktni vegetarijanci, stariji
ljudi sa degenerativnim bolestima probavnog sustava, osobe s oštećenim,
inficiranim ili čak uklonjenim donjim dijelom tankog crijeva

Izvori vitamina B12 u hrani su:

 Mlijeko i mliječni proizvodi
 Bubrezi, Piletina
 Jetra
  Kvasac
 Losos, jaja, tunjevina

Askorbinska kiselina (vitamin C)

 Vitamin C je vitamin topiv u vodi koji djeluje kao snažni antioksidans

 Jedna od njegovih najvažnijih funkcija je zaštita LDL kolesterola od
oksidativne štete
 Vitamin C je potreban za formiranje kolagena, "ljepila" koje jača mnoge
dijelove tijela poput mišića i krvnih žila
 Vitamin C igra važnu ulogu u zacjeljivanju rana i djeluje antialergijski
 Ovaj vitamin potiče formiranje žuči, pomaže u obrani od virusa i
detoksikaciji organizma
 Iako vitamin C ima mali utjecaj u prevenciji obične prehlade, on skraćuje
vrijeme trajanja i ublažava simptome prehlade
 Nedavna istraživanja pokazala su da vitamin C pospješuje aktivnost
dušičnog oksida 3 koji je potreban za dilataciju krvnih žila, potencijalno
važnu za regulaciju krvnog tlaka
 Kod nekih osoba se pojavljuje diareja već nakon unosa nekoliko tisuća
mg vitamina C dnevno, dok drugima ne smeta niti deset puta veća
količina. Visoke doze vitamina C mogu ometati apsorpciju bakra,
esencijalnog nutrijenta
 Vitamin C pospješuje apsorpciju željeza i potpomaže antioksidativno
djelovanje vitamina E
 Smatra se da pacijenti koji imaju tendenciju stvaranja bubrežnih
kamenaca trebaju izbjegavati suplemente vitamina C jer se vitamin C
može konvertirati u oksalat i tako povisiti urinarni oksalat
 Iako je pojava skorbuta rijetka u zapadnjačkom društvu, mnogi
nutricionisti smatraju da većina ljudi ne unosi optimalnu količinu
vitamina C. Umor, lagano zadobivanje modrica i krvarenje desni su rani
znakovi deficita vitamina C

Izvori vitamina C u hrani su:

 Brokula
 Crvena paprika
 Šipak
  Acerola
 Citrusi
 Jagode

Biotin (vitamin H)

 Sudjeluje u metabolizmu ugljikohidrata,masti i proteina

 Važan je za normalan razvoj epiderme
 Biotin je potreban za različite metaboličke funkcije, koje uključuju
glukoneogenezu, lipogenezu, biosintezu masnih kiselina
 Biotin se stvara u organizmu, u crijevnoj flori, pa hipovitaminoza nije
poznata. Javlja se u slučajevima kada se u većim količinama konzumira
sirovi bjelanjak
 Simptomi deficita su dermatitis,bolovi u mišićima ,anoreksija, promjene u
encefalogramu, glositis
 Kao i kod svih vitamina B skupine terapija je opravdana u stanjima
nedovoljnog unosa biotina, do kojih dolazi zbog nepravilne prehrane.
Povećani unos biotina može biti potreban kod seboroičnog dermatitisa u
male djece, primjena lijeka avidina koji je antagonist biotinu

Izvori vitamina H u hrani su:

 Pivski kvasac
 Bubrezi
 Jetra
 Piletina
 Kruh
 Riba
 Žutanjak
 Gljive
 Mrkva
 Cvjetača
 Banana
 10

Literatura:

 https://farmaceuti.com/tekstovi/farmakologija-2/hidrosolubilni-vitamini/
 https://www.centarzdravlja.hr/hrana-i-zdravlje/zdrava-prehrana/vitamin-
h-biotin/
 https://vitamini.hr/dodaci-prehrani_1/vitamin-c/vitamin-c-626/
 https://definicijahrane.hr/definicija/hranjive-tvari/vitamini/vitamin-b9/