KARCINOM DOJKE

Priručnik za
pacijente
 SADRŽAJ

Dobroćudne promjene dojki 3

Karcinom dojke 11

Multidisciplinarni tim za bolesti dojke KBC-a Rijeka 31

KBC Rijeka, Zavod za opću i onkološku kirurgiju

Srpanj, 2020.
 DOBROĆUDNE PROMJENE DOJKI

Promjene u dojkama vrlo su česta pojava i velik broj žena dovode liječniku. Ove
promjene mogu biti vidljive (kvržica, iscjedak, crvenilo) ili mogu biti otkrivene kod
žena koje nemaju nikakvih simptoma tijekom redovnog mamografskog ili ultrazvučnog
pregleda dojki. Ukoliko Vaši simptomi ili nalaz mamografije ili ultrazvuka sugeriraju
da postoji promjena u dojci, potrebno je promjenu pregledati pod mikroskopom kako
bi se postavila točna dijagnoza. Međutim, imajte na umu da su promjene u dojkama
većinom dobroćudne.

Dobroćudne neproliferativne promjene dojke i dobroćudne proliferativne

promjene dojke bez stanične atipije su promjene u tkivu dojke koje ne povećavaju
ili vrlo malo povećavaju rizik za nastanak karcinoma (raka) i nije ih potrebno liječiti.
Ukoliko Vam je dijagnosticirana ovakva promjena liječnik specijalist za bolesti dojke
(grudni kirurg) savjetovat će Vam kojom pretragom i koliko često bi promjenu trebalo
kontrolirati.
Najčešće dijagnosticirane promjene iz ove skupine jesu:

Fibrocistične promjene dojke

Fibroza (nakupina fibroznog tkiva) i ciste (okrugle ili ovalne tvorbe ispunjene tekućim
sadržajem u tkivu dojke) su dobroćudne promjene i vrlo su čest uzrok kvržice u dojci.
Češće su prisutne u dojkama žena u reproduktivnoj dobi, međutim mogu se javiti u bilo
kojoj dobi i u bilo kojem dijelu dojke. Najčešći simptomi jesu kvržica u dojci, oticanje
dojke, osjetljivost ili bol u dojkama, a smetnje su najizraženije pred menstruaciju.
Dijagnoza se postavlja kliničkim i ultrazvučnim pregledom dojki.
Fibroza i jednostavne ciste ne predstavljaju povećani rizik za razvoj raka dojke
i ne zahtijevaju dodatnu dijagnostičku obradu. Međutim, ukoliko se ultrazvučnim
pregledom utvrdi da cista ne sadrži samo tekućinu (kompleksna cista), tijekom
ultrazvučnog pregleda napravit će se i punkcija ciste tankom iglom kako bi se sa

Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE 3

sigurnošću isključio rak dojke. U slučaju jednostavne ciste ovaj postupak nije potreban.
Žene s fibrocističnim promjenama u dojkama ne trebaju nikakvo liječenje, međutim
preporučuju se redovite kontrole. Simptome može ublažiti nošenje ugodnih potpornih
grudnjaka, aplikacija toplih obloga i povremeno uzimanje analgetika poput ibuprofena.
Iako nije znanstveno dokazano, izbjegavanje kofeina i drugih stimulansa iz kave, čaja,
čokolade i alkoholnih pića mnogim ženama ublažava ove tegobe.

Adenoza

Adenoza je prisustvo prekomjernog normalnog žljezdanog tkiva u dojkama i često je

stanje u fibrocistično promijenjenim dojkama.
Sklerozirajuća adenoza je tip adenoze u kojoj je ovo prekomjerno žljezdano tkivo
deformirano tkivom koje je slično ožiljnom tkivu. Promjena je dobroćudna, ali može
uzrokovati bol u dojkama.
Adenoza i sklerozirajuća adenoza ponekad u sebi imaju kalcifikate vidljive na
mamogramu i/ili su promjene dovoljno velike pa se kliničkim pregledom može
napipati kvržica u dojci. Kako ove iste znakove može imati i rak dojke, potrebno je
pregled nadopuniti iglenom biopsijom i analizom tkiva pod mikroskopom kako bi se sa
sigurnošću isključila maligna bolest.
Adenoza je dobroćudna promjena u dojci, ne povećava rizik za razvoj kacinoma
dojke i liječenje nije potrebno osim u slučajevima kada izaziva bolne smetnje.

Masna nekroza i uljne ciste

Masna nekroza je dobroćudna promjena u dojci koja nastaje kao posljedica oštećenja
tkiva dojke (povreda, operacija, zračenje dojke) i češće se pojavljuje u velikim dojkama.
Tijekom popravka ozljede tkiva dojke uobičajeno se stvara ožiljak od vezivnog tkiva.
Međutim, tkivo dojke ponekad drugačije reagira na ozljedu i umjesto formiranja ožiljka
stvaraju se vrećaste formacije koje sadržavaju mast otpuštenu iz umrlim masnih stanica
(uljne ciste).

4 Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE

Kada su područja masne nekroze ili uljne ciste dovoljno velika mogu se napipati kao
kvržica u dojci. Tada je potrebno klinički pregled nadopuniti ultrazvučnim pregledom
kako bi se isključio karcinom kao mogući uzrok kvržice u dojci. Promjene ovog tipa ne
zahtijevaju nikakvo liječenje.

Duktektazija

Duktektazija je proširenje mliječnih kanalića sa zadebljanjem njihove stjenke. Najčešće

se javlja kod perimenopauzalnih žena, ali i nakon menopauze. Može uzrokovati
začepljenje kanalića i nakupljanje tekućine u njemu. Stanje najčešće nema nikakvih
simptoma i dijagnosticira se slučajno u uzorku biopsije učinjene zbog nekog drugog
poremećaja u dojci. U rijetkim simptomatskim slučajevima može biti u podlozi iscjedka
iz bradavice, uvlačenja bradavice, crvenila ili tvrde kvržice u dojci. Tada je potrebno
proširiti dijagnostičku obradu kako bi se isključio rak dojke koji može imati iste
simptome.
Ovo stanje je dobroćudno i nije povezano s rizikom razvoja karcinoma dojke.
Žene bez simptoma ne trebaju nikakav tretman. Simptomi se mogu pokušati liječiti
konzervativno s toplim oblozima, a u slučaju upale antibiotskom terapijom. Međutim
ukoliko simptomi traju i izazivaju smetnje može se kirurški odstraniti prošireni kanalić.

Intraduktalni papilom

Intraduktalni papilom je dobroćudni tumor koji raste unutar duktusa (mliječnih kanalića)
dojke, a građen je od žljezdanog tkiva, fibroznog tkiva i krvnih žila.
Solitarni intraduktalni papilom je pojedinačni tumor koji raste u jednom od širih
mliječnih kanalića u blizini bradavice i najčešći je uzrok iscjetka iz bradavice. Ponekad
se može napipati kao sitna kvržica iza ili u blizini bradavice.
Intraduktalni papilomi mogu se pronaći i u uskim mliječnim kanalićima koji su dublje u
dojci, udaljeniji od bradavice. Tada češće rastu u skupinama (multipli papilomi) i rjeđe
izazivaju iscjedak iz bradavice.

Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE 5

Papilomi se najčešće dijagnosticiraju citološkom analizom iscjetka iz bradavice, a kada
su dovoljno veliki moguće ih je vidjeti na slikovnim pretragama (ultrazvuk, mamografija,
magnetska rezonancija) ili čak napipati u blizini bradavice. U ovom slučaju dijagnoza se
postavlja iglenom biopsijom i pregledom uzorka pod mikroskopom.
Iako minimalno povećavaju rizik nastanka karcinoma dojke (osim u slučaju kada
je u njima prisutna atipija stanica), preporučuje se kirurško liječenje (odstranjenje
papiloma i dijela mliječnog kanalića u kojem se nalazi).

Duktalna i lobularna hiperplazija bez atipije stanice

Hiperplazija (epitelna hiperplazija, proliferativna bolest dojke) je prekomjeran rast

stanica u kanalićima dojke (duktusima) ili stanica mliječnih žlijezda dojke (lobulusa).
Duktalna i lobularna hiperplazija se podjednako često javljaju i predstavljaju podjednako
povišen rizik za razvoj raka dojke tijekom života.
Ovisno o izgledu stanica pod mikroskopom hiperplazija može biti bez atipije (stanice

6 Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE

izgledaju vrlo slično normalnim stanicama) ili s atipijom (stanice izgledaju više ili
manje poremećeno u odnosu na normalne stanice).
Hiperplazija najčešće ne uzrokuje kvržice koje se mogu napipati, ali može biti
uzrokom promjene u tkivu dojke koje se može vidjeti na mamogramu. Za postavljanje
dijagnoze potrebno je učiniti biopsiju promijenjenog tkiva širokom iglom i pregled pod
mikroskopom.
Blaga hiperplazija bez atipije ne povećava rizik od nastanka raka dojke i ne
zahtjeva liječenje.
Umjerena (floridna) hiperplazija bez atipije povećava rizik od nastanka karcinoma
dojke za 1.5 - 2 puta pa se preporučuju redovite daljnje radiološke i kliničke kontrole,
najčešće jednom godišnje.
Dobroćudne proliferativne promjene dojke s atipijom stanica nisu rak dojke i iz ovih
promjena neće nastati karcinom dojke. Međutim, njihovo prisustvo u dojci povećava
rizik od razvoja karcinoma iste, ali i druge dojke.

Duktalna i lobularna hiperplazija s atipijom stanica

ADH, atipična duktalna hiperplazija i ALH (LIN I), atipična lobularna hiperplazija
povećavaju cjeloživotni rizik za nastanak karcinoma dojke za 20 %. Ukoliko je
promjena dijagnosticirana iglenom biopsijom, preporučuje se kirurški odstraniti
tkivo oko mjesta biopsije kako bi se sa sigurnošću isključilo prisustvo raka dojke u
blizini ove promjene.
Iako većina žena sa ADH/ALH (LIN I) neće razviti rak dojke tijekom života, zbog
dokazano povećanog rizika preporučuju su češće kliničke kontrole (svakih 6 - 12
mjeseci) uz mamografske kontrole jednom godišnje.

Lobularni in situ karcinom (LCIS)

LCIS (LIN II i LIN III), slično kao i atipična lobularna hiperplazija (ALH/LIN I),
nastaje prekomjernim rastom promijenjenih (atipičnih) stanica mliječnih žlijezda dojke
(lobulusa). Iako u ovoj promjeni stanice jako nalikuju stanicama karcinoma dojke,

Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE 7

dokazano je da se iz ovakve promjene ne razvija invazivni rak dojke pa je naziv in situ
karcinom promijenjen u lobularna intraepitelna neoplazija (LIN). Iako iz ove promjene
ne nastaje rak dojke, njegovo prisustvo u dojci povećava cjeloživotni rizik za
nastanak karcinoma dojke za 30 %.
LCIS (LIN II) je, kao i ALH (LIN I), asimptomatska promjena u dojci koja se najčešće
slučajno otkrije na mamografiji ili u patološkom nalazu biopsije zbog nekog drugog
poremećaju u dojci.
Kako promjena nije pravi karcinom (rak), nakon kirurške biopsije kompletno odstranjenje
nije potrebno. Međutim, zbog povišenog rizika, kompletno kirurško odstranjenje se
u praksi često preporučuje nakon iglene biopsije kako bi se isključila bilo koja druga
abnormalnost u okolini ovog nalaza. U slučaju pleomorfnog LCIS (LIN III), kada uz
povišeni rizik postoji i mogućnost razvoja invazivnog karcinoma (raka dojke) iz same
promjene, inzistira se na kompletnom odstranjenju lezije s rubom zdravog okolnog
tkiva, odnosno ukoliko su rubovi kirurški odstranjenog tkiva zahvaćeni promjenom
potrebno je ponoviti kirurški zahvat.
Za žene s dijagnozom LIN II i III, nakon kompletne kirurške biopsije preporuča se
jednak režim praćenja kao za LIN I (ALH).

Fibroadenom

Fibroadenom je dobroćudni tumor koji u sebi sadržava žljezdano tkivo dojke i vezivno
tkivo. Najčešće se javljaju kod žena u dobi od 20 do 30 godina (ali mogu se javiti u bilo
kojoj dobi) i vrlo često se smanjuju ili spontano nestaju nakon menopauze. Vrlo mali
fibroadenomi ili oni smješteni dublje u dojci ne mogu se napipati (najčešće se pronađu
prilikom mamografskog ili ultrazvučnog pregleda dojke), dok se površnije smješteni i oni
veći pipaju kao dobro ograničene, pomične, bezbolne kuglice u dojci. Biopsija tankom ili
širokom iglom preporuča se radi potvrde dijagnoze.
Jednostavni fibroadenomi većinom sporo rastu ili se ne mijenjaju, a mogu se i smanjivati
ili potpuno nestati. Ne povećavaju rizik za nastanak raka dojke i nije ih potrebno
kirurški odstraniti. Ipak, potrebno ih je redovito radiološki (ultrazvučno) i klinički
kontrolirati. Ukoliko se evidentiraju značajne promjene oblika i/ili veličine, preporučuje
se kirurško liječenje.

8 Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE

 Phyllodes tumor

Phyllodes tumor je relativno rijedak tumor dojke koji nastaje iz vezivnog tkiva dojke,
najčešće kod žena u dobi od 40 godina. Većinom su dobroćudni, ali u 25 % slučajeva
su zloćudni (rak).
Klinički se prezentira kao palpabilna, bezbolna kvržica u dojci koja brzo raste.
Dijagnoza se postavlja temeljem histološkog pregleda tkiva dobivenog iglenom
biopsijom promjene, ali ponekad je potrebno pregledati cijeli tumor (kirurška biopsija)
kako bi se mogla postaviti točna dijagnoza i utvrditi da li je tumor dobroćudan ili
zloćudan.
Liječenje dobroćudnog phyllodes tumora je kirurško odstranjenje tumora s
adekvatnim rubom okolnog zdravog tkiva dojke. Dobroćudan phyllodes tumor
ne povećava rizik obolijevanja od maligne (zloćudne) bolesti dojke, međutim nakon
operacije potrebne su redovite i česte kontrole dojke jer se vrlo često vraća, čak i kada
je dovoljno zdravog tkiva dojke iz okoline tumora kirurški odstranjeno.
Osnova liječenja zloćudne varijante ovog tumora također je kirurški zahvat (odstranjenje
tumora sa širokim zdravim rubom okolnog tkiva dojke), nakon kojeg u većini slučajeva
slijedi zračenje operirane dojke. Kako su ovi tumori drugačiji od klasičnog raka dojke,
standardna sistemska terapija (kemoterapija, hormonska terapija) za liječenje karcinoma
dojke ovdje nije učinkovita.

Upalne promjene dojke

Mastitis je upala dojke, najčešće uzrokovana infekcijom, a očituje se otečenom, crvenom,

toplom i bolnom dojkom. Najčešće je povezana s dojenjem, ali može se pojaviti kod bilo
koje žene. Tipično se liječi antibioticima i lokalnom primjenom hladnih obloga.
Apsces dojke je ograničena kolekcija (nakupina) gnoja u bilo kojem dijelu dojke i liječi
se kirurški.
Upalne bolesti dojke nisu povezane s rizikom razvoja karcinoma dojke. Međutim,
ukoliko upala ne prolazi, a provedeno je adekvatno liječenje, potrebno je isključiti
upalni rak dojke kao mogući uzrok otoka i crvenila dojke.

Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE 9

Slika prikazuje anatomiju normalne (zdrave) dojke i anatomsku strukturu dojke (crno).
Strelicama su prikazane strukture u dojci iz kojih nastaju dobroćudne promjene (plavo)
i karcinom dojke (crveno)

10 Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE

 KARCINOM DOJKE

Što je karcinom dojke?

Karcinom (rak) dojke je zloćudni tumor koji nastaje poremećenom, nekontroliranom

diobom stanica u različitim dijelovima dojke. Najčešće su to stanice tzv. terminalne
duktalno-lobularne jedinice, odnosno stanice koje oblažu stjenku mliječnih kanalića
(duktalni karcinom) ili stanice mliječnih žlijezda (lobularni karcinom), ali rjeđe može
nastati i iz drugih dijelova dojke (maligni phyllodes tumor).
I dobroćudni tumori dojke nastaju zbog poremećaja diobe stanica, međutim, iz
njih se ne razvija karcinom dojke i za razliku od stanica karcinoma, nikada se neće
moći proširiti izvan dojke.

Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE 11

 Kako se širi karcinom dojke?

U vrlo ranoj fazi, karcinom dojke (duktalni in situ karcinom, DCIS) je bolest
ograničena na dojku i nema mogućnost širenja u limfne čvorove i druge dijelove
tijela. Međutim, ukoliko bolest nije otkrivena i liječena u ovoj fazi, nakon određenog
vremena stanice raka se mogu još malo promijeniti (invazivni karcinom) i steći
sposobnost da se mogu “otkinuti” od tumora u dojci i širiti (metastazirati) limfnim
sustavom u limfne čvorove u pazuhu, limfne čvorove ispod i iznad ključne kosti te
limfne čvorove u blizini prsne kosti.
Također se mogu krvlju širiti u udaljena mjesta u tijelu (kosti, jetra, pluća, mozak,
jajnike, nadbubrežne žlijezde i dr.)

Znakovi i simptomi raka dojke?

Najčešći simptom raka dojke je novonastala bezbolna kvržica u dojci, tvrda i nepravilnih
rubova, ali može biti i osjetljiva, mekana i okrugla. Drugi simptomi koji mogu biti
prisutni jesu oticanje dijela dojke ili cijele dojke (sa ili bez kvržice u dojci), koža

12 Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE

koja izgleda poput narančine kore, crvenilo, suhoća ili zadebljanje kože dojke ili
bradavice, bol u dojci ili bradavici, uvlačenje bradavice, iscjedak iz bradavice te
uvećani limfni čvorovi u pazuhu ili oko ključne kosti.
Ukoliko ste primijetili bilo koji od navedenih simptoma, potreban Vam je pregled
liječnika specijalista za bolesti dojke (grudnog kirurga) koji će temeljem kliničkog
pregleda i dodatnih pretraga postaviti ispravnu dijagnozu i donijeti plan za liječenje ili
praćenje promjene u Vašoj dojci.
Važno je imati na umu da ne postoji niti jedan simptom na osnovu kojega se može
postaviti dijagnoza raka dojke bez daljnjih pretraga. Svi gore navedeni simptomi
mogu biti uzrokovani i drugim, dobroćudnim stanjima ili bolestima dojke koje se u
praksi javljaju znatno češće nego karcinom dojke.

Koliko je čest rak dojke i koji su rizični faktori za nastanak karcinoma dojke?

Rak dojke je najčešći zloćudni tumor kod žena (25 % svih malignih tumora žena). U
Republici Hrvatskoj godišnje se dijagnosticira oko 2800 novootkrivenih karcinoma dojke.
Statistički, svaka deseta žena tijekom života obolijeva od raka dojke. Međutim, rizik
nije jednak u svim dobnim skupinama.

Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE 13

Ne zna se zašto rak dojke nastaje. Neki su čimbenici povezani sa češćim nastankom
raka dojke, odnosno povećavaju rizik da će osoba oboliti. Međutim, prisustvo jednog
ili više ovih tzv. rizičnih faktora ne podrazumijeva da se rak dojke mora razviti.

Nasljedni faktori rizika

Oko 5 - 10 % karcinoma dojke povezano je s nasljednom mutacijom BRCA 1 ili BRCA

2 gena. Zdravi nosioci ove mutacije (promjene gena) imaju 40 – 80 % veći rizik u
odnosu na ostalu populaciju da će tijekom života razviti karcinom dojke, a rizik je
osobito povećan u dobi od 40. do 60. godine života.

Nosioci ove mutacije, već oboljeli od raka dojke, imaju 35 – 60 % veći rizik od
pojave bolesti i u drugoj dojci. Međutim, kod svih žena oboljelih od karcinoma dojke
rizik da će bolest zahvatiti neki udaljeni dio tijela veći je od rizika razvoja karcinoma u
drugoj dojci pa čak i kada je taj rizik povišen zbog BRCA mutacije.
Mutacije drugih gena (ATM, TP53, CHEK 2, PTEN, CDH1, STK11, PALB) također su
povezane s većim rizikom obolijevanja od karcinoma dojke, međutim ove su mutacije
rjeđe i manje rizične.
Bliski rođaci u obitelji oboljeli od karcinoma dojke povećavaju rizik razvoja raka
dojke za dva do tri puta i u slučajevima kada nikakva poznata promjene gena nije
dokazana.
Ranije u dojkama dijagnosticirane dobroćudne promjene s atipijom stanica (ADH,
ALH/LIN I i LIN II) povećavaju rizik nastanka karcinoma dojke za 20 – 30 %.

14 Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE

 Rizični faktori povezani s navikama i načinom života

Konzumacija alkoholnih pića dokazano je povezana s povišenim rizikom obolijevanja

od raka dojke; žene koje konzumiraju jedno alkoholno piće imaju malo veći rizik (7
– 10 %) obolijevanja od raka dojke od onih koje uopće ne konzumiraju alkohol, ali
konzumacijom dva do tri alkoholna pića dnevno rizik se povećava za više od 20 %.
Prekomjerna tjelesna težina, osobito nakon menopauze, povećava rizik razvoja
hormonski ovisnog karcinoma dojke.
Redovita fizička aktivnost dokazano smanjuje rizik nastanka karcinoma dojke ne
samo regulacijom prekomjerne tjelesne težine već i učincima na imunološki sustav
kao i hormonalnu i energetsku ravnotežu organizma. Preporučuje se 150 - 300 minuta
umjerene fizičke aktivnosti tjedno ili 70 -150 minuta intenzivnije tjelovježbe.

Može li se umanjiti rizik za nastanak karcinoma dojke?

Ne postoji siguran način za sprječavanje nastanka karcinoma dojke. Međutim,

promjenom životnih navika možete umanjiti svoj rizik za obolijevanje od
karcinoma dojke - pravilnom prehranom, tjelovježbom, kontrolom tjelesne težine i
izbjegavanjem alkohola moguće je smanjiti rizik obolijevanja od raka dojke za 38 %.
Nasljedni faktori rizika ne mogu se promijeniti. Međutim, ne zanemarujte ih. Ukoliko
imate bliske rođake oboljele od karcinoma dojke, već dokazanu mutaciju gena ili
dijagnosticiranu promjenu u dojci koja povećava vaš rizik od razvoja karcinoma,
možemo vam pomoći u procjeni koja bi od mogućih opcija bila najprikladnija kako bi
se vaš rizik smanjio ili bio pod kontrolom. U obzir dolaze češće kliničke i radiološke
kontrole kako bi se eventualna bolest otkrila u ranoj fazi, genetsko savjetovanje i
testiranje, uzimanje lijekova koji smanjuju rizik i preventivni kirurški zahvat. Niti jedna
od ovih opcija nije garancija da se karcinom nikada neće pojaviti. Prije bilo kakve
odluke jako je važno da razumijete koliki je vaš rizik, prednosti, ali i nedostatke
svakog od navedenih pristupa i koliko baš vama svaki od njih može umanjiti rizik.

Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE 15

 Rana detekcija i dijagnoza raka dojke

U vrlo ranoj fazi rak dojke nema nikakvih simptoma, a liječenje ima najbolje rezultate.
Potrebno je više godina da bi se u dojci pojavila kvržica koja se može napipati.
Mamografski pregled može otkriti bolest koja nema nikakvih simptoma. Zbog
navedenog, kao i činjenice da je rizik za rak dojke najveći između 40. i 70. godine života,
na nacionalnoj se razini organiziraju mamografski pregledi probira (screening) za sve
žene nakon navršene 40. godine. Ukoliko ste dobili poziv za ovaj pregled, svakako se
odazovite. Ukoliko niste dobili poziv, a navršili ste 40 godina, zatražite od liječnika
da Vas uputi na prvi mamografski pregled, ili kontrolni pregled ukoliko su prošle
dvije godine od Vaše zadnje mamografije. Rezultati istraživanja nedvosmisleno su
pokazali da je, kod žena koje su se redovito mamografski kontrolirale, značajno veća
vjerojatnost otkrivanja karcinoma dojke u ranoj fazi, veća vjerojatnost izlječenja, kao
i značajno manja vjerojatnost potrebe za agresivnim liječenjem (kirurško odstranjenje
cijele dojke i kemoterapija).
Ponekad mamografski nalaz nije posve jasan i bit će potrebne dodatne pretrage (pregled
ultrazvukom i/ili magnetskom rezonancijom). To ne znači da je jedna pretraga bolje
od druge. Ove su pretrage komplementarne, nadopunjuju jedna drugu. Pojedina
stanja ili promjene lakše se otkrivaju jednom metodom, a neka druga drugom. Liječnik
specijalist radiolog najbolje će procijeniti koja je pretraga potrebna baš Vama uz
mamografski pregled, uzimajući u obzir specifičnost tkiva vaših dojki kao i specifičnost
promjene u vašoj dojci.
Ukoliko slikovni nalaz nije jasan ili sugerira neku promjenu u dojci i/ili limfnom čvoru
u pazuhu, biti će potrebno učiniti biopsiju. Biopsija je uzimanje uzorka tkiva za
analizu pod mikroskopom kako bi se postavila ispravna dijagnoza vaše promjene. U
KBC-u Rijeka, biopsiju radi liječnik specijalist radiolog pod kontrolom ultrazvuka ili
mamografskog uređaja kako bi se materijal za analizu uzeo točno iz mjesta promjene.
Aspiracijska biopsija tankom iglom (FNA, fine needle aspiration biopsy)
podrazumijeva uzimanje stanica iz promjene u dojci ili limfnom čvoru, a vrši se tankom
iglom učvršćenom na špricu. Ovako dobivene stanice pregledava liječnik specijalist
citolog pod mikroskopom. Za dijagnozu invazivnog karcinoma dojke nije dovoljan

16 Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE

samo pregled stanica već je potrebno analizirati i međusobne odnose stanica. Za ovakvu
analizu potreban je komadić tkiva. Biopsija širokom iglom (CNB, core needle biopsy)
omogućit će uzimanje komadića tkiva iz promjene u dojci. Ovako dobiveni materijal
pregledava pod mikroskopom liječnik specijalist patolog i postavlja dijagnozu Vaše
promjene.
Ponekad će za sigurno postavljanje točne dijagnoze biti potrebno ponavljanje postupka
biopsije iglom, a ponekad (vrlo rijetko) dijagnoza se sa sigurnošću neće moći postaviti
niti nakon opetovanih biopsija. Ukoliko Vaša promjena u dojci nije dijagnosticirana
pod mikroskopom, a ne može se sa sigurnošću tvrditi da je dobroćudna, predložit će
Vam se kirurška biopsija, odnosno kirurško odstranjenje cijele promjene u dojci i
mikroskopska analiza cijele promjene.

Razumijete li svoju dijagnozu?

Nakon što je vaša promjena pregledana pod mikroskopom i kada je postavljena dijagnoza
bit ćete upućeni u Ambulantu za bolesti dojke gdje će Vas kirurg, specijalist za bolesti
dojke, pregledati i predložiti Vam plan liječenja ili praćenja.
Ukoliko je Vaša promjena u dojci dobroćudna i ne povećava vaš rizik za nastanak
karcinoma dojke, nikakvo liječenje nije potrebno, međutim, za neke promjene iz ove
skupine bit će vam preporučen plan daljnjih kontrola. Ove su promjene u citološkom
izvješću kategorizirana kao C2, odnosno u patološkom kao B2. Najčešće promjene iz
ove skupine su: fibrocistične promjene, adenoza, duktektazija, hiperplazija epitela
bez atipije i fibroadenom.
Ako je Vaša promjena klasificirana kao C3 ili B3 (intraduktalni papilom, ADH,
radijalni ožiljak, LIN I i II), a kirurška biopsija nije još učinjena, vrlo je vjerojatno da
će Vam biti preporučeno kompletno kirurško odstranjenje lezije. Iako su promjene iz
ove skupine također dobroćudne i iz njih ne nastaje karcinom dojke, njihovo prisustvo u
dojci predstavlja povećan rizik nastanka karcinoma dojke koji se može razviti u njihovoj
blizini, ali i na nekom udaljenom mjestu u dojci ili u drugoj dojci. Nakon odstranjenja
promjene, zbog povećanog rizika, liječnik će Vam preporučiti optimalan plan budućih
kontrolnih pregleda.

Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE 17

C4 i B4 promjene su vrlo vjerojatno zloćudne (rak dojke), ali se dijagnoza ne može sa
sigurnošću postaviti i potrebno je ponavljanje pretraga, dodatne pretrage ili kompletno
kirurško odstranjenje promjene.

Promjene označene C5 i B5 označavaju rak dojke. Citološka, C-dijagnoza nema

mogućnosti razlikovati radi li se o in situ karcinomu (bez mogućnosti daljnjeg širenja
izvan dojke) ili invazivnom raku dojke (koji ima sposobnost širenja, ali to ne znači da
se je već proširio). Patohistološka, B-dijagnoza prepoznaje ovu razliku i razvrstava ih u
podskupine B5a (in situ rak dojke) i B5b (invazivni rak dojke). Ova klasifikacija je
važna zbog donošenja optimalnog plana kirurškog liječenja ove dvije faze iste bolesti.
Uz navedeno, u patološkom izvješću navedeni su podatci o tipu karcinoma i njegovim
karakteristikama na temelju čega liječnik specijalist onkolog određuje koja je sistemska
terapija za Vas najprikladnija. Zbog svega navedenog, prije bilo kakve odluke o
liječenju karcinoma dojke neophodna je patološka dijagnoza.

18 Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE

 Multidisciplinarni tim za bolesti dojke i donošenje odluke
o liječenju karcinoma dojke

Kada je postavljena dijagnoza karcinoma dojke, svi se Vaši nalazi prikazuju na

sastanku multidisciplinarnog tima za dojku gdje tim stručnjaka procjenjuje što bi
za Vas bilo najprikladnije obzirom na karakteristike vaše bolesti i u skladu sa
suvremenim svjetskim i nacionalnim preporukama za liječenje karcinoma dojke.
Sastanci multidisciplinarnog tima za dojku u KBC-u Rijeka održavaju se jednom tjedno
(utorkom), a prisustvuju mu specijalisti svih grana uključenih u dijagnostiku i liječenje
karcinoma dojke (patolog, citolog, radiolog, kirurg, onkolog, specijalist nuklearne
medicine, ginekolog, specijalist za humanu reprodukciju i psiholog), kao i medicinske
sestre uključene u dijagnostiku i liječenje bolesnica oboljelih od karcinoma dojke.
Zajednička odluka o optimalnom planu Vašeg liječenja, donijeta na sastanku
multidisciplinarnog tima bit će Vam izložena, kao i eventualne dodatne pretrage koje je
još potrebno učiniti prije početka liječenja.

Dodatne pretrage nakon postavljene dijagnoze raka dojke

Ako neki važan nalaz nije do kraja razjašnjen, a mogao bi utjecati na plan vašeg liječenja,
preporučit će Vam se da prije početka liječenja učinite dodatne dijagnostičke pretrage.
Najčešće su to ultrazvučni pregled ili magnetska rezonancija dojki i/ili pazušnih limfnih
čvorova, ponavljanje biopsije, postavljanje tkivnog markera u tumor ili limfni čvor, a
ponekad i pretrage drugih organa i regija tijela ako postoji povišen rizik da se je tumor
mogao proširiti (metastazirati).

Lokoregionalni tretman

Ukoliko je Vaša bolest otkrivena u ranom stadiju (DCIS ili mali invazivni karcinom koji
nije zahvatio limfne čvorove u pazuhu), Vaše će liječenje započeti kirurškim tretmanom.
Više je mogućnosti kirurškog liječenja.

Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE 19

Poštedna operacija dojke (odstranjenje dijela dojke s tumorom) najčešća je opcija
liječenja ranog karcinoma dojke.
Mastektomija (odstranjenje cijele dojke) je u suvremenom liječenju karcinoma dojke
sve rjeđe potreban kirurški zahvat.
Biopsija sentinel limfnog čvora je kirurško odstranjenje prvog limfnog čvora u pazuhu
u koji će se tumor proširiti ako se je počeo širiti. Ukoliko se u ovom limfnom čvoru ne
pronađu tumorske stanice, vrlo je mala vjerojatnost da ih ima bilo gdje osim u dojci.
Postupak se izvodi kada i operacija u dojci za svaki invazivni karcinom dojke. U slučaju
in situ karcinoma (nema sposobnost širenja izvan dojke), kirurški zahvat u pazuhu
nije potreban uz poštednu operaciju dojke. Međutim, ukoliko se kod in situ karcinoma
odstranjuje cijela dojka, potrebno je učiniti biopsiju sentinel limfnog čvora.
Aksilarna disekcija je odstranjenje svih limfnih čvorova u pazuhu. Zahvat je potrebno
učiniti kada se je rak proširio i u limfne čvorove.
Nakon poštednog zahvata u dojci potrebno je provesti postoperativno zračenje
dojke kako bi se smanjio rizik mogućeg povrata bolesti. Ovo se liječenje provodi na
Klinici za radioterapiju i onkologiju KBC-a Rijeka.
Detalje Vašeg kirurškog zahvata kao i termin operacije dogovorit ćete s kirurgom
specijalistom za bolesti dojke, a za postupak rekonstrukcije dojke s kirurgom,
specijalistom plastične i rekonstruktivne kirurgije.
Za kirurško liječenje karcinoma dojke biti ćete hospitalizirani nekoliko (najčešće 3-5)
dana na Zavodu za opću i onkološku kirurgiju KBC-a Rijeka.

Sistemsko liječenje

Sistemska terapija smanjuje rizik povrata bolesti u dojci, limfnim čvorovima i bilo kojem
udaljenom organu u tijelu. Ovisno o tipu vašeg tumora to može biti kemoterapija,
biološka terapija, hormonska terapija i imunoterapija.
Kod ranog stadija raka dojke sistemska će se terapija provesti nakon operativnog
liječenja, ukoliko onkolog procijeni da je potrebna.
U slučaju agresivnijih tipova karcinoma dojke većih od 2 cm i/ili već proširenih
u limfne čvorove pazuha u vrijeme postavljanja dijagnoze, suvremene svjetske

20 Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE

i nacionalne smjernice za liječenje karcinoma dojke, utemeljene na priznatim
znanstvenim istraživanjima, preporučuju započeti liječenje sistemskom terapijom
(najčešće kemoterapija). Po završetku sistemskog liječenja slijedi operativni zahvat.
Osim što smanjuje rizik povrata bolesti, ovakav pristup najčešće dovodi do značajnog
smanjenja tumora u dojci i limfnim čvorovima što onda kirurgu omogućuje značajno
poštedniji kirurški zahvat i u dojci i u pazuhu.
O vrsti i trajanju sistemskog liječenja (prije i/ili nakon kirurškog zahvata) sve potrebne
informacije dobit ćete od liječnika specijalista onkologije i radioterapije.

Stadiji bolesti i prognoza

Nakon što je postavljena dijagnoza raka dojke, različitim pretragama i postupcima

liječnici nastoje utvrditi koje su karakteristike bolesti – je li se bolest proširila i ako je,
koliko je proširena. Ovaj proces se naziva određivanje stadija bolesti (staging) i važan
je za planiranje liječenja, ali i prognozu oboljele osobe.
Prilikom određivanja stadija bolesti koristi se sedam ključnih informacija: veličina
tumora u dojci, zahvaćenost limfnih čvorova metastazama, prisutnost metastaza u
udaljenim organima ili dijelovima tijela, izraženost estrogenih, progesteronskih i
HER-2 receptora u tumoru i gradus tumora (koliko se stanice karcinoma razlikuju od
normalnih stanica). Na temelju ovih parametara svakom oboljelom od karcinoma dojke
možemo dodijeliti određeni stadij (svrstati ga u određenu grupu). Grupe se međusobno
razlikuju u pristupu liječenju, ali i u očekivanom uspjehu liječenja (prognozi).

Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE 21

Prognoza se najčešće izražava u stopi preživljenja određene skupine (bolesnice istog
stadija) u petogodišnjem intervalu od postavljanja dijagnoze.
Ove stope preživljenja Vam ne mogu dati odgovor koliko dugo ćete Vi živjeti, ali
pomoći će Vam da bolje shvatite koliko bi Vaše liječenje moglo biti uspješno.

Što nakon završetka liječenja karcinoma dojke?

Prognoza se može izražavati i stopom preživljenja bez povrata bolesti, odnosno rizikom
od povratka bolesti u dojci, limfnim čvorovima ili nekom udaljenom mjestu u tijelu.
Rizik od povrata bolesti najveći je u prvih pet godina nakon završenog liječenja, ali
kod manje agresivnih tumora bolest se može vratiti i nakon 20 godina.
Kako bi se pravovremeno otkrio ev. povrat bolesti, izuzetno je važno redovito se
kontrolirati nakon provedenog liječenja. U prvih pet godina preporučene su nešto češće
kliničke kontrole (svakih 4 - 6 mjeseci), a nakon toga jednom godišnje. Klinički se pregled
preporučuje nadopuniti mamografskim pregledom dojki jednom godišnje i ultrazvučnim
pregledom dojki i pazušnih regija.
Ukoliko se tijekom kliničkog pregleda posumnja na mogućnost povrata bolesti u dojkama,
limfnim čvorovima ili udaljenim dijelovima tijela, vodeći će Vas liječnik specijalist za
bolesti dojke (grudni kirurg ili onkolog) uputiti koje bi se dodatne pretrage trebale napraviti.
Ukoliko se rak vrati, plan liječenja ovisit će o tome u koji se je organ vratio i koje su vrste
liječenja do tada provedene.

22 Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE

 Što je limfedem?

Jedna od najtežih komplikacija lokoregionalnog liječenja karcinoma dojke je razvoj

limfedema (oticanje ruke zbog poremećene limfne drenaže na strani operirane i/
ili zračene pazušne jame). Rizik za nastanak limfedema povećan je kod bolesnica kod
kojih je odstranjeno više limfnih čvorova pazuha i/ili je provedeno zračenje ove regije,
odnosno kod bolesnica kod kojih se je rak proširio u limfne čvorove pazuha. Na ove
rizične faktore ne možemo utjecati.

Rizični faktori za razvoj ili pogoršanje već postojećeg limfedema na koje možete
utjecati:
• životni stil: održavajte optimalnu tjelesnu težinu (BMI 20 - 25) pravilnom prehranom
i vježbanjem. Postepeno povećavajte trajanje i intenzitet bilo koje aktivnosti ili
vježbe uz stanke koje su Vam potrebne za oporavak od vježbanja.
• izbjegavajte bilo kakvu iritaciju kože ugrožene ruke, održavajte kožu čistom i
njegovanom, a ukoliko ste izloženi suncu, zaštitite je kremom za sunčanje.
• izbjegavajte infekciju kože ugrožene ruke, a ukoliko primijetite bilo koji znak
infekcije (osip, crvenilo, bol, povišena temperatura kože, oticanje ruke) javite se
liječniku kako bi se odmah započelo liječenje
• čuvajte ruku od bilo kakve ozljede koja bi mogla uzrokovati infekciju, kao i vađenje
krvi iz rizične ruke ili primanja intravenske terapije
• izbjegavajte nošenje odjeće ili nakita koji stežu ruku, mjerenje krvnog tlaka na
ugroženoj ruci i nošenje težeg tereta.
• izbjegavajte ekstremne temperature

Vrlo je važno prepoznati rane simptome: smanjene funkcije ruke, osjećaj težine u
ruci ili slabosti ruke, blago oticanje ruke koje nestaje nakon što se ruka podigne. U
ovoj ranoj fazi bolest se može izliječiti, međutim, često je neprepoznata. Ukoliko
ste primijetili bilo koji od navedenih simptoma, prijavite ih liječniku koji će kliničkim
pregledom utvrditi da li je razvoj limfedema u podlozi Vaših smetnji. Ukoliko se ne
liječi, limfedem može progredirati do stadija u kojem nastaju promjene koje više nije

Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE 23

 moguće izliječiti (izraziti otok ruke koji se ne povlači). Liječenje
limfedema provodi se prema preporukama i pod nadzorom
liječnika specijalista fizijatra (KBC Rijeka, lokalitet
Sušak), a s ciljem poboljšanja limfne drenaže
zahvaćene ruke.

Prezervacija fertiliteta (očuvanje

plodnosti)

Očuvanje plodnosti podrazumijeva

sve postupke kojima se čuvaju
organi spolnog sustava te
sprečava njihovo oštećenje,
koje neminovno nastaje
tijekom liječenja drugih
bolesti, a koje ne zahvaćaju
primarno spolne organe.
Očuvanje plodnosti
namijenjeno je prvenstveno
reprodukcijski mlađim
ženama i muškarcima koji još
nisu ostvarili roditeljstvo, ali isto
tako i reprodukcijski starijim pacijenticama/
tima koji imaju djecu, ali žele i planiraju još
potomstva. Očuvanje plodnosti Vam daje
šansu da postanete roditelj nakon liječenja
koje može ugroziti Vašu plodnost. Starenje
općenito smanjuje šansu roditeljstva
prirodnim mehanizmima, no liječenje
kroničnih, autoimunih i najviše zloćudnih
bolesti može značajno smanjiti ili

24 Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE

onemogućiti začeće, a time i roditeljstvo. Postupci očuvanja plodnosti su preventivno-
terapijski i štite prirodnu plodnost u određenoj životnoj dobi, a prije početka liječenja
drugih oboljenja. Na Zavodu za humanu reprodukciju Klinike za ginekologiju i
porodništvo KBC-a Rijeka, moguće je očuvanje plodnosti kriopohranom jajnih
stanica, spermija ili embrija, iako postoje i druge metode očuvanja plodnosti npr.
lijekovima, planiranjem kirurških postupaka i onkološkog, odnosno radiološkog
liječenja ili kriopohranom tkiva spolnih žlijezdi.

Prvi korak u cijelom postupku je informiranje pacijentice/ta o mogućnosti očuvanja

plodnosti i želimo da sami donesete odluku o tomu da li uopće želite razgovor o
toj temi, a termin će Vam zakazati netko od medicinskog osoblja koje sudjeluje
u dijagnostici odnosno liječenju Vaše osnove bolesti ili ćete to učiniti sami preko
kontakata koji su navedeni na dnu ovog dokumenta. Vrlo važne okolnosti su Vaša
životna dob i jeste li već ranije ostvarili roditeljstvo, odnosno razmišljate li o djeci u
budućnosti.

Savjetovanje o očuvanju plodnosti kao i o svim detaljima postupka ćete obaviti s

liječnikom subspecijalistom humane reprodukcije u ambulanti Zavoda za humanu
reprodukciju koja se nalazi prizemno u zgradi Poliklinike lokaliteta Rijeka. Za
provođenje savjetovanja nije neophodno postavljanje dijagnoze Vaše osnovne bolesti,
zbog koje se razmišlja o očuvanju plodnosti, dapače apeliramo da se za to odlučite
čim započne dijagnostički postupak, kako biste imali dovoljno vremena da razmislite
o svojoj situaciji. Ukoliko se odlučite za očuvanje plodnosti za to će Vas pripremiti
liječnik subspecijalist s kojim ste obavili savjetovanje, što uključuje pripremu obavezne
medicinske dokumentacije, laboratorijskih nalaza, davanje informacija o detaljima
postupka, odnosno za Vas važnih zakonskih odredbi i potpisivanje Vaše suglasnosti za
postupak.

Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE 25

Postupak očuvanja plodnosti u žene uključuje:
1. primjenu lijekova (injekcija) radi stimulacije jajnika i istovremenog stvaranja većeg
broja jajnih stanica

2. prikupljanje jajnih stanica (kirurški postupak u općoj anesteziji)

3. daljnji postupci ovise o tomu planira li se krioprezervacija jajnih stanica ili embrija,
u kojem slučaju se jajne stanice oplođuju sjemenom partnera, a zatim razvijeni embriji
se kriopohranjuju

4. čuvanje biološkog materijala do trenutka izlječenja osnovne bolesti i odluke o

roditeljstvu, što podrazumijeva pokušaj začeća postupcima medicinski pomognute
oplodnje («umjetna oplodnja»)

5. konačno zbrinjavanje kriopohranjenog materijala, što ovisi o tijeku Vašeg liječenja i

ishodu liječenja osnovne bolesti.

Postupak očuvanja plodnosti u muškarca sastoji se u kriopohrani ejakuliranog

sjemena i puno je jednostavniji u odnosu na postupak kod žene.

Informiranje pacijentica/ta o mogućnostima i reprodukcijsko savjetovanje su dio

postupka liječenja osnovne bolesti koja ugrožava Vašu plodnost. Odluku o provođenju
postupka očuvanja plodnosti donosite Vi, a podršku će Vam dati cjelokupno
medicinsko osoblje koje ćete susretati tijekom postupka dijagnostike i liječenja Vaše
osnovne bolesti.

26 Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE

 Adresa ustanove: Telefonski brojevi:
Zavod za humanu reprodukciju 051/658 254
Klinika za ginekologiju i porodništvo 051/658 255
KBC Rijeka 051/658 263
Cambierijeva 17/4, 51 000 Rijeka E-mail:ivf@kbc-rijeka.hr

Glavna sestra: Subspecijalisti humane

reprodukcije:
Sr. Marija Jovanović, bacc. obs. Prof. dr. sc. Neda Smiljan Severinski,
Sr. Monika Marčelja, bacc. obs. dr. med.
Tina Sušanj Šepić, dr. med.

Potreba za psihološkom podrškom tijekom i nakon liječenja od karcinoma

dojke

Nakon što saznate za dijagnozu karcinoma, Vaš život i životi Vaših bližnjih značajno se
mijenjaju. Suočavanje s dijagnozom bilo koje potencijalno kronične bolesti zahtjevno je
u emocionalnom smislu, naročito u početnom periodu. Početne reakcije nakon spoznaje
mogu uključivati širok raspon emocija, od nevjerice i osjećaja da se to događa nekome
drugome, do šoka, prestrašenosti, ljutnje i osjećaja gubitka kontrole nad vlastitim
životom. I sami postupci liječenja mogu predstavljati izvor straha i strepnje, zbog čega
je važno razgovarati sa stručnjacima i prikupiti informacije koje mogu olakšati nošenje
s novom situacijom.

Svaka emocionalna reakcija koju kao oboljela osoba doživljavate prihvatljiva je, ljudska
i normalna, a snalaženje i prilagodba u novim okolnostima zahtijeva određeno vrijeme.

Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE 27

Možda ćete osjetiti:
• da Vas emocije ometaju u svakodnevnom funkcioniranju
• da imate učestale misli i brige koje Vam se nameću 
• unutarnji nemir, razdražljivost
• tužno raspoloženje, beznađe
• ne uživate više u stvarima koje su Vas veselile, izolirate se od okoline
• ne možete se opustiti, imate problema sa spavanjem, gubite apetit
• muče Vas tjelesni simptomi poput malaksalosti, vrtoglavice, napetosti i bolova
u mišićima, umora i iscrpljenosti.

Iako su teške emocije očekivane, to ne znači da ih trebate prolaziti sami. Razdoblje

liječenja kao i prihvaćanja bolesti može biti olakšano ukoliko uz sebe imate ljude koji će
Vas podržati i razumjeti. Psiholog Vam može olakšati suočavanje s Vašim osjećajima
i pomoći Vam u pronalaženju načina da što efikasnije prevladate aktualne teškoće.
Mnoga istraživanja pokazuju da je oporavak brži, a kvaliteta života bolja kod oboljelih
od kronične bolesti ako se odluče potražiti podršku psihologa tijekom liječenja.
Kod naših psihologa možete se naručiti s uputnicom specijaliste ili liječnika primarne
zdravstvene zaštite.

28 Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE

 Udruga žena operiranih dojki NADA u Rijeci

Cilj je Udruge žena operiranih dojki Nada kroz svoj rad okupljati, educirati, pružiti
podršku (psihološku, logističku, pravnu, emocionalnu, socijalnu, humanitarnu) što
većem broju osoba oboljelih i liječenih od raka dojke, kao i njihovim obitelji i drugim
zainteresiranim osobama.
Udruga žena operiranih dojki Nada Rijeka osobitu skrb, rad i svekoliku potporu
usmjerava i na provođenju preventivnih akcija u cilju što ranijeg otkrivanja ove bolesti
i izlječenja oboljelih žena.
Kroz organiziranje stručnih predavanja o oblicima i načinima prevencije i liječenja raka
dojke Udruga Nada nastoji podići svijest o važnosti prevencije i ranog otkrivanja raka
dojke te senzibilizirati javnost za mnogobrojne probleme oboljelih.
Pružanjem psihološke pomoći oboljelim od raka dojke i njihovim obiteljima,
organiziranjem i provođenjem fizikalne terapije, limfne drenaže i tjelovježbe,
organiziranjem i provođenjem raznih oblika druženja članova udruge i njihovih obitelji
radi razmjene znanja i iskustva, organiziranjem mnogobrojnih radionica, radošću
življenja članice Udruge Nada pozivaju Vas da im se pridružite.

Adresa: Milana Smokvine Tvrdog 5/1, Rijeka

Tel. (051) 371 062, (097) 613 9715
E-mail: klub.nada.rijeka@gmail.com

Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE 29

 Klub NOVI ŽIVOT u Opatiji

Klub Novi život je klub liburnijskih žena liječenih od raka dojke. Osnovan je 2017. godine
unutar GD-a Crvenog križa Grada Opatije na inicijativu žena Liburnije koje se bore s
ovom teškom bolesti. Radi se o projektu koji je financiran iz proračuna Grada Opatije.
Članice kluba sastaju se dva do tri puta mjesečno u prostorijama Crvenog križa u Opatiji
gdje se provode razne aktivnosti. Tim eminentnih stručnjaka (onkolog, grudni kirurg,
radiolog, dermatolog, psihijatar, psiholog, profesionalni kuhar, aromafitoterapeut, viši
fizioterapeut) redovito održava radionice na kojima svojim znanjem i iskustvom pomažu
članicama kluba i doprinose poboljšanju kvalitete njihova života. Primajući grupnu i
individualnu psihosocijalnu pomoć članice kluba imaju mogućnost jačanja osobnih
kapaciteta te iskrenog dijeljenja osjećaja i iskustava s osobama koje su proživjele slično
iskustvo. Prije svake radionice redovito se provodi fizička aktivnost uz stručno vodstvo
višeg fizioterapeuta. U klubu se kontinuirano osmišljavaju novi sadržaji prilagođeni
željama i potrebama samih članica.

Adresa: M. Tita 86, Opatija

Tel. (051) 712 577, (091) 946 20 82
E-mail: hck-opatija@inet.hr

30 Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE

 MULTIDISCIPLINARNI TIM
ZA BOLESTI DOJKE KBC-a RIJEKA
U KBC-u Rijeka postoji tim stručnjaka za bolesti dojke (liječnika specijalista i
medicinskih sestara) koji međusobno blisko surađuju, čime se osigurava da rezultati
dijagnostike i liječenja bolesti dojke prate suvremene svjetske standarde.

U multidisciplinarni tim za dojku uključeni su stručnjaci različitih specijalnosti i brojne

bolničke ustrojstvene jedinice:
Klinički zavod za patologiju i citologiju (051/658 414)
Klinički zavod za radiologiju (051/658 384)
Klinički zavod za nuklearnu medicinu (051/658 370)
Zavod za opću i onkološku kirurgiju (051/658 120)
Ambulanta za bolesti dojke i endokrinih organa (051/658 414)
Zavod za plastičnu i rekonstruktivnu kirurgiju (051/658 113)
Ambulanta za plastičnu i rekonstruktivnu kirurgiju (051/658 413)
Klinika za radioterapiju i onkologiju (051/658 391)
Onkološka ambulanta (051/658 431)
Dnevna bolnica za kemoterapiju (051/658 399)
Zavod za humanu reprodukciju Klinike za ginekologiju i porodništvo (051/658 254)
Zavod za kliničku, zdravstvenu i organizacijsku psihologiju (051/658 463)
Zavod za fizikalnu i rehabilitacijsku medicine (051/407 120)

U KBC-u Rijeka još uvijek nije aktivno genetsko savjetovalište, iako je osnivanje
ove ambulante u planu. U međuvremenu, genetsko savjetovanje i testiranje u slučaju
procijenjenog povišenog rizika za nasljedni karcinom dojke možete potražiti u Klinici
za tumore u Zagrebu (Ambulanta radi četvrtkom od 14 do 16 sati, a za pregled se možete
naručiti putem telefona 01 3783511).

Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE 31

 KLINIKA ZA KIRURGIJU
Zavod za opću i onkološku kirurgiju
Krešimirova 42, Rijeka
Tel. (051) 658-120
kirurgija-rijeka@kbc-rijeka.hr
www.kbc-rijeka.hr

32 Priručnik za pacijente - KARCINOM DOJKE