Professional Documents
Culture Documents
Slavonskom Brodu
UPUTE
ZA IZRADU ZAVRŠNOG RADA
Sadržaj
1. SVRHA I CILJ.................................................................................................................4
2. PODRUČJE PRIMJENE...................................................................................................4
3. ODGOVORNOSTI..........................................................................................................4
4. REFERENTNI DOKUMENTI............................................................................................4
5. UVOD U IZRADU ZAVRŠNOG RADA..............................................................................4
6. ADMINISTRATIVNI POSTUPAK......................................................................................4
7. TEMA I STRUKTURA ZAVRŠNOG RADA.........................................................................5
8. METODOLOGIJA IZRADE ZAVRŠNOG RADA..................................................................5
9. SADRŽAJNE CJELINE ZAVRŠNOG RADA.........................................................................6
9.1. Omotna stranica.....................................................................................................................6
9.2. Naslovna stranica...................................................................................................................7
9.3. Obrazac s bibliografskim podacima........................................................................................7
9.4. Izjava.......................................................................................................................................7
9.5. Sažetak...................................................................................................................................7
9.6. Sadržaj....................................................................................................................................7
9.7. Pregled veličina, oznaka i kratica............................................................................................7
9.8. Uvod.......................................................................................................................................7
9.9. Razrada teme..........................................................................................................................8
9.10. Zaključak.................................................................................................................................8
9.11. Literatura................................................................................................................................8
9.12. Citiranje..................................................................................................................................9
9.13. Prilozi....................................................................................................................................10
10. TEHNIČKE UPUTE ZA IZRADU ZAVRŠNOG RADA..........................................................11
10.1. Izgled slika i tablica...............................................................................................................11
10.2. Ostale upute.........................................................................................................................13
1. SVRHA I CILJ
Ove upute su namijenjene prije svega studentima Veleučilišta u Slavonskom Brodu i njihovim
nastavnicima - mentorima završnih radova radi pružanja pomoći i uspostave sličnih metodičkih
pristupa u izradi završnog rada.
2. PODRUČJE PRIMJENE
Ove upute se primjenjuju na svim studijima Veleučilišta.
3. ODGOVORNOSTI
Odgovornost za primjenu ovih uputa imaju mentori i studenti te Povjerenstvo za završne
radove.
4. REFERENTNI DOKUMENTI
- Pravilnik o završnom radu Veleučilišta u Slavonskom Brodu.
6. ADMINISTRATIVNI POSTUPAK
Sva pitanja u vezi s administrativnim postupkom prijave, izrade i obrane završnog rada uređena
su Pravilnikom o završnom radu Veleučilišta u Slavonskom Brodu.
U svrhu preglednijeg uvida u proces prijave, izrade i obrane završnog rada, u nastavku se
navode temeljni koraci koji slijede u tom procesu.
Oblik i raspored teksta treba biti kao u Predlošku završnog rada koji je prilog ovih uputa.
Omotna stranica se ne numerira.
Naslov završnog rada na omotnoj i naslovnoj stranici treba biti identičan naslovu u
Zadatku završnog rada.
9.4. Izjava
Treći list je Izjava studenta o samostalnoj izradi rada, uz zahvalu za primljenu stručnu pomoć
mentoru, institucijama i pojedincima.
9.5. Sažetak
Poželjan opseg sažetka je do 1500 znakova, odnosno oko pola stranice teksta. Sažetak mora
biti napisan sukladno strukturi završnog rada (bez podnaslova). Sažetak se piše na hrvatskom
(Sažetak) i engleskom (Summary) jeziku. Iznad svakog sažetka piše se naslov rada na odgovarajućem
jeziku. Na kraju sažetka navodi se tri do pet ključnih riječi (Key words).
U sažetku autor završnog rada na sažet i razumljiv način priopćava čitateljima problem koji se
obrađuje, metodologiju kojom se problem obrađuje ključne spoznaje, činjenice i poruke cjelokupnog
sadržaja izložene u desetak kratkih rečenica. Na taj način student daje čitateljima temeljne informacije
o problemu, načinu i mogućnostima rješavanja te postignutim rezultatima ostvarenima završnim
radom.
Sažetak se može početi pisati tek kada je cjelokupan završni rad napisan, odnosno dijelovi rada
od uvoda do zaključka.
9.6. Sadržaj
U sadržaju se navode redni brojevi i naslovi poglavlja i potpoglavlja te brojevi stranica na
kojima započinju. Treba obratiti pažnju na primjenu stilova za naslove poglavlja i potpoglavlja kako bi
se po završetku rada u MS Wordu automatski generirao sadržaj završnog rada.
9.8. Uvod
Uvod je početni ili pristupni dio završnom radu u kojem autor daje početne informacije o
problemu koji je predmetom rješavanja. Preporuča se uvod napisati u tri stavka.
Prvi stavak daje prikaz temeljne karakteristike problema, ciljeve koji se žele postići te zadaće
koje vode do ostvarenja planiranih ciljeva. U tom stavku dobro je navesti što je o problemu poznato, a
što nije.
Ako je student koristio neki stručni ili znanstveni rad, monografiju ili udžbenik, u kojima se
obrađuje sličan problem ili ako se iz tih izvora uzimaju neki dijelovi teksta, citati, hipoteze i slično,
tada je neophodno spomenuti autora i naziv djela. Time se ne umanjuje doprinos studenta, autora
završnog rada. Štoviše, to značajno podiže ukupnu kvalitetu rada.
Drugi stavak sadrži kraći prikaz mogućih metoda, načina i putova rješavanja problema kao i
ograničenja koja su se u radu morala uzeti u obzir i uvažavati.
U trećem stavku autor kratko priopćava temeljnu strukturu rada, kratki sadržaj pojedinih
poglavlja, ali ne navodi rezultate istraživanja.
Uvod ne bi trebao biti suviše opsežan. Preporuča se da sadrži od jedne do tri stranice. Sadržaj
uvoda treba čitatelju dati dovoljno razloga, stručno-profesionalne znatiželje i osobnog interesa za
nastavak čitanja ostatka rada. Zbog toga uvod treba pisati tijekom čitavog razdoblja pisanja rada, a
konačno oblikovanje sadržaja uvoda načiniti tek kada je cijeli sadržaj završnog rada pri kraju. Tada je
moguće dovoljno dobro sagledati i prosuditi cjelinu rada te dati prave odgovore na zahtjeve sadržaja
uvoda.
Kako će točno biti definirani naslovi poglavlja i potpoglavlja te kakav će biti njihov sadržaj, to
prije svega ovisi o naravi i vrsti problema koji se rješava konkretnim radom, ali i o kreativnim
sposobnostima i motivaciji studenta te dubini i širini kojom se obuhvaća problem. Ako je problem
suviše široko zahvaćen, postoji opasnost da se zbog toga problem obradi razmjerno površno i
nepotpuno.
Osobito je važno pronaći, istražiti i definirati utjecaj pojedinih vanjskih i unutarnjih čimbenika
na stanje i veličinu problema.
U ovom dijelu završnoga rada treba izbjegavati iznošenje neprovjerenih i netočnih informacija i
podataka, mišljenja i subjektivnih dojmova koji su rezultat površnih, neutemeljenih i teško
provjerljivih hipoteza i ocjena. Umjesto toga, mnogo je bolje i stručno prihvatljivije problem razraditi
do one granice i mjere do koje je to s obzirom na raspoložive informacije i dokaze moguće te ostaviti i
po koje otvoreno pitanje kao mogućnost za nastavak vlastitog istraživanja ili daljnjeg rada na
predmetnom problemu i području.
9.10. Zaključak
U zaključku treba na sustavan, sažet i jasan način dati informacije što se proučavalo, istraživalo
i zašto je to važno, koje su važne spoznaje i činjenice proizašle iz istraživanja i obrade teme završnog
rada.
Dijelovi zaključka se navode kronološki prema strukturi završnog rada. Zaključak ne bi trebao
biti dulji od dvije stranice.
U zaključku ne smiju biti tablice, slike, grafikoni, sheme, citati i bilješke (fusnote).
9.11. Literatura
U literaturi se navode sve bibliografske jedinice koje se kao literaturni izvori koriste u završnom
radu.
Za izradu završnog rada preporuča se minimalno pet literaturnih navoda. Literatura se navodi
redoslijedom kako se javlja u tekstu, a ispred literaturnog navoda je glavni broj u uglatim zagradama.
1. Knjige
Prezime autora, inicijal imena. (godina izdanja): naslov knjige, ime izdavača, mjesto izdavanja
[1] Bošnjaković, M. (2009.): Numerički upravljani alatni strojevi, Školska knjiga, Zagreb
2. Članci u časopisima
Prezime autora, inicijal imena. (godina izdanja): naslov članka, časopis, broj časopisa, stranice
[2] Bošnjaković, M. (1997.): Dokumentacija o kakvoći proizvoda, EGE, 3/97., str. 40-41
4. Članci s Interneta
Prezime autora, inicijal imena. (ako je autor poznat): naslov članka, internetska adresa na kojoj se
članak nalazi, (datum kada je članak preuzet s Interneta)
[4] Perica, E., Cerjak, M.: Utjecaj podrijetla na odluku o kupnji prehrambenih proizvoda,
http://sa.pfos.hr/sa2009/radovi/pdf/Radovi/r02-024.pdf, (5. travnja 2009.)
5. Publikacije organizacija
Naslov, (ur. prezime urednika, inicijal imena.), naziv ustanove, mjesto izdavanja, godina izdavanja
[5] Vodič za studente, (ur. Stoić, A.), Veleučilište u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 2010.
Ako u navedenoj literaturi ima više od tri autora ili urednika, tada se upisuje samo prvi autor ili
urednik i skraćenica i sur.
9.12. Citiranje
Osnovna je svrha citiranja da se čitatelja:
upozna s izvorima;
omogući pronalaženje citiranog mjesta i drugih radova koji govore o temi;
identificira područje koje je autor pokrio;
upozori da ima i drugih autora koji podržavaju/ne podržavaju stav autora.
Citiranje služi i kao pomoć autoru da se disciplinirano pridržava pravila pisanja te da ispravno i
precizno oblikuje svoje misli, nastavljajući tamo gdje su drugi u svome istraživanju stali. Daljnja
funkcija citiranja jest razlučivanje misli i ideja autora od misli i ideja drugih.
Jedno pravilo je kod citiranja vrlo bitno: tekst mora uvijek jasno naznačivati gdje prestaju ideje
autora i počinje iznošenje tuđih stavova. Ako to ne bude dostatno jasno naznačeno, autor se izlaže
opasnosti da bude optužen za prisvajanje tuđeg autorskog rada.
Plagijat – prisvajanje tuđih misli – isto je što i prisvajanje tuđih stvari, dakle - krađa. Rad kod
koga se otkrije plagijat bit će uvijek i beziznimno negativno ocijenjen. Nema preciznih pravila o tome
koliko uzastopnih riječi prepisanih iz drugoga rada treba obvezatno staviti u navodnike. U nekim se
priručnicima kao putokaz navodi da uvijek, ako se prenosi pet i više riječi, citat treba staviti u
navodnike. S druge strane, previše navodnika može biti znak lošeg stila i nepotrebnog/suvišnog
prenošenja tuđih stavova. Stoga se preporučuje da se doslovno citira samo ono što je od ključne
važnosti za vlastiti argument, a da se, gdje god je to moguće, nastoji sadržajno ispravno, ali
maksimalno sažeto prepričati/parafrazirati djela na koja se u pisanju rada oslanja. Naravno, i u
potonjem slučaju potrebno je u bilješci navesti djelo ili djela koja parafraziramo/prepričavamo.
Sva korištena literatura navodi se u popisu literature, a kod doslovno citiranih cjelina ili
podataka u tekstu se navode autori i godina objave teksta. Citirati se može na sljedeći način:
.... Politiku upravljanja zalihama rezervnih dijelova zasnovanu na stalnom nadzoru predložili su
Sarker i Haque (2000.) [9] ...
Treba navesti, također, izvore tablica, grafikona, slika, shema i svih priloga u završnom radu.
Ako se poziva na više referenci literature, moguće je više oznaka odvojenih zarezom staviti u
zajedničke uglate zagrade.
9.13. Prilozi
U prilog se stavljaju crteži, tablice, slike, sheme, liste laboratorijskih ispitivanja i/ili izvješća
provedenih eksperimenata, formulari, primjer ankete i drugo što ne treba nužno stajati u tekstu
završnog rada ili što po opsegu nije prikladno staviti u tekst samog rada. Svaki prilog se stavlja na
posebnu stranicu. Na početku stranice stavlja se broj i naslov priloga i broj literaturnog izvora iz kojeg
je prilog preuzet.
Kao prilog radu, na zadnju stranicu korica, stavlja se i CD/DVD umetnut u papirnati džep.
CD/DVD sadrži rad i priloge u obliku pdf dokumenata. Izgled tiska na CD/DVD-u je sljedeći:
Pero Perić
Naslov završnog rada:
Datum obrane:
TEHNIČKI ODJEL
PREDDIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ PROIZV. STROJARSTVA
Tablice trebaju sadržavati zaglavlje (opis stupca i/ili retka). Naslov tablice piše se iznad tablice
fontom Times New Roman 12 pt (italic), uz prored 1,5 redak, npr. 1. tablica u 11. poglavlju:
Prije naslova tablice i poslije tablice treba staviti jedan prazan redak. Uz naslov tablice treba u
uglatoj zagradi navesti broj literaturnog izvora iz kojeg je tablica preuzeta. Font teksta u tablici može
biti po izboru autora, ali ne manji od 8 pt.
Sklopni i radionički crteži trebaju biti izrađeni u skladu s pravilima tehničkog crtanja te moraju
imati propisane sastavnice. Crteže većeg formata od A4 treba staviti u odgovarajući džep izrađen na
unutarnjoj strani korica.
pe⋅V h⋅n⋅i
P e=
30 . (11.1.)
Oznake veličina usvajaju se prema uobičajenim oznakama u području završnog rada i moraju se
provesti dosljedno u cijelom radu. Iza prvog pojavljivanja nekog matematičkog izraza potrebno je
pojasniti značenje pojedinih veličina te navesti pripadajuće mjerne jedinice prema primjeru u
Predlošku završnog rada.
Napomena:
Vrijednosti veličina izražavaju se isključivo SI jedinicama (Međunarodni sustav mjernih jedinica).
Vrijednosti u drugim jedinicama navode se u zagradama nakon vrijednosti u SI jedinicama samo kada
se to smatra nužnim.
Prema Zakonu o mjeriteljstvu Republike Hrvatske veličine, konstante i varijable pišu se kosim
pismom (italic). Iznosi konstanti, brojevi i mjerne jedinice pišu se uspravno. Eksponenti i indeksi pišu
se kosim pismom ako predstavljaju varijable ili veličine, a ako su opisni pišu se uspravnim pismom.
Preporuča se, ako to postupak zahtijeva, uvrstiti brojčane vrijednosti u formulu bez navođenja jedinica
uz brojčane vrijednosti. Mjerna jedinica se mora navesti uz rezultat izračuna, ako ta veličina ima
jedinicu mjere, a piše se uspravno (normal), kao npr.:
• u tekstu je bolje napisati: tlak se mjeri u milibarima, a ne u mbar, kamatna stopa iskazana je u
postotcima, a ne u %, i sl.
• brojevi do deset se u tekstu navode slovima, osim ako iza broja slijedi mjerna jedinica izražena
kraticom, npr. „pet dijelova“ ili „sedam metara“, ali „7 m“
• prema hrvatskom pravopisu datum se može pisati na dva načina, npr. 17. ožujka 2009. ili
17. 3. 2009. (bez suvišnih nula i s razmacima iza točaka).