VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST

VSS
Zaštita okoliša
Uvod u kolegij, definiranje pojmova i izvori onečišćenja

Tamara Tarnik
e-mail: tamaratarnik@vss.hr

Uvod u kolegij Zaštita okoliša

1
Sadržaj uvoda u kolegij Zaštita okoliša

 Uvod u kolegij Zaštita okoliša

 Predavanja
 Predavači/gosti predavači
 Ciljevi i ishodi
 Ocjenjivanje i vrednovanje
Syllabus = nastavni plan
 Vježbe
 Seminarski radovi
 Nastavne cjeline
 Završni ispit
 Pitanja

Predavanja

2
Predavači

 Nositelj kolegija: Tamara Tarnik

 kontakt: tamaratarnik@vss.hr
 Asistentica: Ivana Roksa
 kontakt: ivana.roksa@vss.hr
 Gosti predavači: dva gosta predavača 2021./2022.

ILI?

Ciljevi kolegija i ishodi učenja

3
Ocjenjivanje i vrednovanje

Kriteriji ocjenjivanja po ishodima

4
Vježbe

 Ukupno šest vježbi

 Prije svake vježbe upute i potrebni materijali bit će u studentskom pretincu
 Rješenja vježbe studenti šalju na e-mail nastavnika, u roku koji odredi nastavnik

Vježbe

10

5
Vježbe

11

Seminarski rad
 seminarski rad je obvezan
 popis tema studentima se objavljuje na prvom predavanju 6.11.2021.
 studenti s popisa odabiru temu seminarskog rada i najkasnije do utorka
9.11.2021. dostavljaju naslov teme odabranog seminarskog rada na e-mail:
tamaratarnik@vss.hr
 ukupno je 12 tema za prezentaciju u PowerPointu
 studenti obrađuju temu u grupama od 3 – 4 studenta
 studenti sami odabiru članove grupe, raspodjelu zaduženja i prezentera teme
 studenti koji neće biti u mogućnosti slušati nastavu on-line u realnom vremenu
zbog poslovnih obveza ili vremenskih razlika, odabiru iste teme s popisa, ali ih
pišu u Wordu

12

6
Seminarski rad
 seminarske radove koji se pišu u Wordu studenti mogu poslati najkasnije do
1.12.2021. na e-mail: tamaratarnik@vss.hr, u suprotnom se smatra da nisu
dostavili seminarski rad i neće im biti dodijeljeni bodovi
 seminarski radovi koji se pišu u PowerPointu dostavljaju se na e-mail:
tamaratarnik@vss.hr dan prije prezentacije
 Prezentacija prve teme seminarskog rada - na predavanjima 12./13.11.2021.
 Prezentacije četiri teme seminarskih radova - na predavanju 5.12.22021.
 Prezentacija sedam tema seminarskih radova - na predavanju 11.12.2021

13

Seminarski rad

 prezentacija seminarskog rada može najdulje trajati 15 minuta, a nakon toga je

previđeno vrijeme za pitanja i raspravu
 u prezentaciji se treba navesti sljedeće:
 naslov teme, uvod, glavni dio, zaključak i literatura
 seminarski rad u Word može imati najviše deset stranica, uključujući fotografije,
grafove, infografiku itd., a u seminarski rad mora imati sljedeća poglavlja:
 naslov teme, uvod, glavni dio, zaključak i literatura

14

7
Seminarski rad – popis tema

Slobodne teme:
3., 8. i 9.

15

Nastavne cjeline

16

8
Nastavne cjeline

17

Nastavne cjeline

18

9
Nastavne cjeline

19

Nastavne cjeline

20

10
Polaganje ispita

21

Sadržaj
o Predstavljanje predavača
o Predstavljanje studenata
o Predstavljanje kolegija Zaštita okoliša
o Syllabus – nalazi se XXX
o ciljevi kolegija
o uvjeti za upis i polaganje kolegija
Definiranje pojmova iz područja zaštite okoliša
o ishodi učenja
o ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
o obveze studenata
o kontaktiranje s nastavnikom
o sadržaj kolegija
o teme seminarskih radova
o Pitanja i odgovori

22

11
Uvodna napomena

 u nastavku su dane osnovne definicije pojmova iż područja zaštite okoliša

 u nastavnim cjelinama koje obrađuju utjecaje na pojedine sastavnice okoliša npr. zrak, vode,
more, tlo, biološku raznolikost itd., navedene su definicije koje se koriste

23

Okoliš

Okoliš i zaštita okoliša

 okoliš je prirodno i svako drugo okruženje organizama i njihovih zajednica, uključivo i
čovjeka koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, more, vode, tlo,
zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja
koje je stvorio čovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja
 zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje opasnosti
za okoliš, sprječavanje nastanka šteta i/ili onečišćivanja okoliša, smanjivanje i/ili otklanjanje
šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete
 emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari i smjesa, uključujući radioaktivne tvari i genetski
modificirane organizme, u tekućem, plinovitom ili čvrstom agregatnom stanju, i/ili
ispuštanje topline, buke, vibracije iz nepokretnih ili difuznih izvora u zrak, more, vodu i tlo,
te ispuštanje svjetlosti i organizama, iz pojedinog izvora u okoliš, nastalo kao rezultat
čovjekovih djelatnosti, kao i mikrobiološko onečišćivanje okoliša

24

12
Onečišćivač, onečišćavanje okoliša, onečišćenje, onečišćujuća tvar

Onečišćivač, onečišćavanje okoliša, onečišćenje, onečišćujuća tvar

 onečišćivač je svaka fizička i pravna osoba, koja posrednim ili neposrednim djelovanjem, ili
propuštanjem djelovanja uzrokuje onečišćavanje okoliša,
 onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša uslijed nedozvoljene emisije i/ili drugog
štetnog djelovanja, ili izostanaka potrebnog djelovanja, ili utjecaja zahvata koji može
promijeniti kakvoću okoliša,
 onečišćenje je izravno ili neizravno unošenje, kao posljedica ljudske aktivnosti, tvari,
vibracija, topline ili buke u zrak, vodu ili zemlju, što može biti štetno za zdravlje ljudi ili
kvalitetu okoliša, može dovesti do oštećenja materijalne imovine ili narušiti ili umanjiti
vrijednost i ostale legitimne načine korištenja okoliša,
 onečišćujuća tvar je tvar ili skupina tvari, koje zbog svojih svojstava, količine i unošenja u
okoliš, odnosno u pojedine sastavnice okoliša, mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi, biljni
i/ili životinjski svijet, odnosno bioraznolikost i krajobraznu raznolikost

25

Staklenički plinovi

Emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku goriva, emisija stakleničkih plinova po

energetskoj jednici, emisijska jedinica
 staklenički plinovi su plinoviti sastojci atmosfere i prirodni i antropogeni koji apsorbiraju i ponovno
emitiraju infracrveno zračenje, i koji se prema odredbama Konvencije nadziru
 emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku goriva su sve netoemisije ugljikova dioksida (CO2),
metana (CH4) i didušikovog oksida (N2O) koje se mogu pripisati tekućem naftnom gorivu stavljenom
na tržište (uključujući namiješane komponente). To obuhvaća sve relevantne faze od ekstrakcije,
promet i distribuciju, preradu i izgaranje, neovisno o mjestu nastanka tih emisija
 emisija stakleničkih plinova po energetskoj jedinici je ukupna masa emisije stakleničkih plinova
izražena kao ekvivalent CO2 pridružena tekućem naftnom gorivu stavljenom na tržište, podijeljena s
ukupnim sadržajem energije u tekućem naftnom gorivu stavljenom na tržište (izraženo kao njegova
donja toplinska vrijednost)
 emisijska jedinica je pravo na emisiju jedne tone ekvivalenta ugljikova dioksida (CO2) koje važi za
određeno razdoblje i koje se može prenositi u skladu s odredbama ovoga Zakona

26

13
Klima, vrijeme

Klima, vrijeme
 klima ili podneblje nekog područja u nekom razdoblju definira se kao skup usrednjenih
ili očekivanih vrijednosti meteoroloških elemenata (varijabli) i pojava
 na klimu utječu Sunčevo, Zemljino i atmosfersko zračenje, sastav atmosfere, oceanske i
zračne struje, razdioba kopnenog i morskog leda, zemljopisna širina, reljef, razdioba kopna i
mora, nadmorska visina, udaljenost od mora ili većih vodenih površina, sastav tla, biljni
pokrov, a također i djelovanje čovjeka
 vrijeme opisuje trenutačno ili kratkoročno stanje meteoroloških elemenata

27

Sastavnice okoliša

Sastavnice okoliša
 sastavnice okoliša su: zrak, vode, more, tlo, krajobraz, biljni i životinjski svijet te zemljina
kamena kora

28

14
Vode

Ekološki prihvatljiv protok, eutraofikacija

 ekološki prihvatljiv protok je protok kojim se osigurava kakvoća, količina i vremenska
raspodjela površinske i podzemne vode potrebne za održavanje funkcija i procesa
slatkovodnih, estuarijskih i o njima ovisnih ekosustava, o kojima ovise i ljudi; ekološki
prihvatljiv protok određuje se za vodne aktivnosti: zahvaćanja, akumuliranja, skladištenja i
distribucije površinskih voda
 eutrofikacija je obogaćivanje vode hranjivim tvarima, spojevima dušika i/ili fosfora, koji
uzrokuju ubrzani rast algi i viših oblika biljnih vrsta, te dovodi do neželjenog poremećaja
ravnoteže organizama u vodi i promjene stanja voda

29

Vode

Komunalne otpadne vode i industrijske otpadne vode

 komunalne otpadne vode su otpadne vode sustava javne odvodnje koje čine sanitarne
otpadne vode ili otpadne vode koje su mješavina sanitarnih otpadnih voda s industrijskim
otpadnim vodama i/ili oborinskim vodama određene aglomeracije
 industrijske otpadne vode su sve otpadne vode, osim sanitarnih otpadnih voda i oborinskih
voda, koje se ispuštaju iz prostora korištenih za obavljanje trgovine ili industrijske
djelatnosti

30

15
Ekološka mreža NATURA 2000

Ekološka mreža NATURA 2000

 ekološka mreža Natura 2000 je koherentna europska ekološka mreža sastavljena od
područja u kojima se nalaze prirodni stanišni tipovi i staništa divljih vrsta od interesa za
Europsku uniju, a omogućuje očuvanje ili, kad je to potrebno, povrat u povoljno stanje
očuvanja određenih prirodnih stanišnih tipova i staništa vrsta u njihovu prirodnom području
rasprostranjenosti,

31

Zaštita bioraznolikosti

Bioraznolikost
 bioraznolikost je sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi ekosustava, a
uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta, životnih zajednica te raznolikost
ekosustava,
 divlje vrste su one vrste koje nisu nastale pod utjecajem čovjeka kao posljedica umjetnog
odabiranja (odabir i uzgoj u svrhu dobivanja pasmina udomaćenih životinja i sorti
kultiviranih biljaka) ili genetske modi kacije nasljednog materijala tehnikama moderne
biotehnologije
 ekosustav je dinamičan kompleks zajednica biljaka, gljiva, životinja, algi i mikroorganizama i
njihova neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica,

32

16
Ekologija

Ekologija
 znanost koja proučava uzajamne odnose između organizama i njihovog okoliša,
a o tim odnosima ovisi održavanje jedinki i populacija vrsta, kao i njihovih
zajednica u prirodi, njihova raspodjela i gustoća na pojedinim dijelovima
staništa, te način života pod danim uvjetima

33

Otpad
Komunalni otpad
 otpad je svaka tvar ili predmet koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora
odbaciti
 komunalni otpad je miješani komunalni otpad i odvojeno sakupljeni otpad iz
kućanstava, uključujući papir i karton, staklo, metal, plastiku, biootpad, drvo,
tekstil, ambalažu, otpadnu električnu i elektroničku opremu, otpadne baterije i
akumulatore te glomazni otpad, uključujući madrace i namještaj te miješani
komunalni otpad i odvojeno sakupljeni otpad iz drugih izvora, ako je taj otpad
sličan po prirodi i sastavu otpadu iz kućanstva, ali ne uključuje otpad iz
proizvodnje, poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i akvakulture, septičkih jama i
kanalizacije i uređaja za obradu otpadnih voda, uključujući kanalizacijski mulj,
otpadna vozila i građevni otpad, pri čemu se ovom definicijom ne dovodi u
pitanje raspodjela odgovornosti za gospodarenje otpadom između javnih i
privatnih subjekata
34

17
Otpad

Biorazgradiva plastika, otpad, gospodarenje otpadom

 biorazgradiva plastika je plastika koja se može fizikalno i biološki razgraditi, na
način da na kraju razgradnje nastane ugljikov dioksid (CO2), biomasa i voda i da
se, u skladu s europskim normama za ambalažu, može oporabiti kompostiranjem
i anaerobnom digestijom
 gospodarenje otpadom su djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe uključujući
razvrstavanje i zbrinjavanja otpada, uključujući nadzor nad obavljanjem tih
djelatnosti, nadzor i mjere koje se provode na lokacijama na kojima se
zbrinjavao otpad, te radnje koje poduzimaju trgovac otpadom i posrednik u
gospodarenju otpadom

35

Održivi razvoj
Održivi razvoj
 održivi razvoj je razvoj društva, koji kao temeljne kriterije uključuje ekološku, gospodarsku i
socio-kulturnu održivost, i koji s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i zadovoljavanja
potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potreba idućih
naraštaja, te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša, georaznolikosti,
bioraznolikosti te krajobraza

36

18
 Prirodni i antropogeni izvori onečišćenja okoliša

37

Uzroci onečišćenja okoliša

38

19
Uzroci onečišćenja okoliša

39

Poplave

40

20
Požari

41

Potresi

42

21
Erupcije vulkana

43

Uragani i tajfuni

44

22
Erozije

45

Uzroci onečišćenja okoliša

• Povećanje broja ljudi na Zemlji

• Urbanizacija
• Iskorištavanje prirodnih
resursa
Uzrokovao • Industrija i energetika
čovjek • Transport
• Poljoprivredna proizvodnja
(antropogeno)

46

23
Povećanje broja ljudi na Zemlji

47

Urbanizacija

48

24
Urbanizacija

49

Urbanizacija

50

25
Urbanizacija

51

Urbanizacija

52

26
Iskorištavanje prirodnih resursa

53

Iskorištavanje prirodnih resursa

54

27
Iskorištavanje prirodnih resursa

55

Industrija i energetika

56

28
Transport

57

Transport

58

29
Poljoprivreda

59

Onečišćenje sastavnica okoliša

60

30
 Ponavljanje

61

Ponavljanje

1. Što je okoliš?
2. Što je zaštita okoliša?
3. Što je emisija u okoliš?
4. Tko je onečišćivač, a što onečišćujuća tvar?
5. Što je priroda?
6. Što je otpad?
7. Navedite sastavnice okoliša.
8. Što je održivi razvoj?
9. Kako dijelimo izvore onečišćenja okoliša?
10. Koji su prirodni, a koji antropogeni izvori onečišćenja okoliša?

62

31