Professional Documents
Culture Documents
Što je endodoncija?
Endodoncija je grana stomatologije koja se bavi liječenjem korijenskih
kanala zuba tj. liječenjem mekih tkiva zuba. Naši se zubi sastoje od
tvrdih tkiva kao što su caklina, dentin i cement te mekih tkiva kao što je
zubna pulpa. Zubna pulpa je prožeta živčanim vlaknima tj. predstavlja
splet živaca, krvnih žilica i ostalog potpornog tkiva koje prehranjuje zub,
brani ga od štetnih utjecaja i daje mu osjet (toplo, hladno, bol, zagriz itd.).
Pulpa se nalazi u unutrašnjosti zuba, ispod cakline i dentina, u
kompleksnom i teško dostupnom spletu krunskih i korijenskih prostora i
kanalića.
Kako dolazi do upale zubnog živca? Ukoliko zub zahvaćen karijesom
nije na vrijeme liječen, bakterije iz karijesa i njihovi produkti uništavaju
tvrdo zubno tkivo te nalaze put u prostor zubnog živca (pulpa) što
rezultira pulpitisom - upalom. Kada karijes nađe put do zubnog
živca, nastaje upalna reakcija praćena osjetljivošću na tople i hladne
podražaje, zatim spontani neugodni bolovi pa i oticanje lica u blizini
zahvaćenog zuba. Oteklina je reakcija organizma na bakterije koje su
prošle kroz zub i izašle u prostor kosti i mekih tkiva lica. Takvo stanje se
osim endodontskim zahvatom liječi i antibioticima. Ako upala nije toliko
jaka, burna i brza, nastaje kronični proces, granulom koji predstavlja
pokušaj organizma da uspostavi ravnotežu i obuzda upalu na ograničeno
područje vrška korijena. Granulom može dugo vremena biti
neprepoznat, bez simptoma, sve dok se ne poremete odnosi obrane
organizma i napadača - bakterija; onda se upala širi, zub počinje boljeti,
lice otiče itd.
Endodontski tretman
Liječenje se sastoji od otvaranja zuba uzročnika uz anesteziju te
uklanjanja inficiranog tkiva iz unutrašnjosti zuba. Endodontski
tretman je zapravo složen mikrokirurški zahvat o kojemu ovisi budućnost
samog zuba pa je za uspjeh bitno suho radno polje bez sline, kontrola
RTG snimkama i uporaba najsuvremenijih tehnologija i materijala. Na taj
se način nekada zamoran i nesiguran postupak koji je trajao mjesecima i
nerijetko završavao vađenjem zuba svodi na samo posjet ili dva te
potpuno izliječenje. Nakon što se ručnim ili strojnim čišćenjem zubnih
kanala (ProTaper, HeroShaper, WaveOne itd.) i ispiranjem posebnim
kemikalijama ukloni upaljeno i mrtvo tkivo te unište bakterije, kanale zuba
je potrebno zabrtviti kako ne bi došlo do reinfekcije te eventualno
opskrbiti nadogradnjom i krunicom (u slučaju nedostatka većeg dijela
zuba). Ako se smire svi simptomi, a zub pokazuje znakove cijeljenja na
RTG snimkama, možemo reći da je endodontski zahvat uspio.
U rijetkim slučajevima zbog pretjerane reakcije organizma, perzistentnih
bakterija ili loma sitnih instrumenata za čišćenje u samom kanalu nije
moguće konzervativno izliječiti infekciju na vršku korijena. Tada se
pristupa apikotomiji - malom kirurškom zahvatu kojim se odstranjuje
vršak korijena i upaljeno okolno tkivo.
Nadogradnje
Nadogradnje su vrsta kolčića koji stvaraju uporište za restorativni
nadomjestak zuba (ispun ili krunicu), a sidre se u endodontski
izliječenom zubnom korijenu, odnosno kanalu. U prošlosti su se
uglavnom radile laboratorijskim lijevanjem od metala na osnovu otiska,
no potvrđeno je da su takve konstrukcije zbog svoje krutosti i masivnosti
nerijetko štetne za zub, teško ih je izvaditi iz kanala, a također tamna
boja metala može predstavljati estetski problem. Danas bi se trebale
najčešće koristiti estetske nadogradnje od kompozitom ojačanih vlakana.
Takve nadogradnje je lakše i brže izraditi, prijenos sila na zub je puno
povoljniji, estetske su i po potrebi se lako vade iz kanala.
VEZANI ČLANAK
Yasenka - Jednim korakom do prirode
Tri su osnovna
preduvjeta za uspjeh endodontskog liječenja. Prije svega, potrebno je
ukloniti infekt i očistiti inficirani dio stijenki korijenskog kanala
odgovarajućim ručnim ili strojnim instrumentima. Očišćeni kanal mora se
oblikom pripremiti kako bi se omogućilo trodimenzijsko punjenje i
brtvljenje vrha korijena te spriječilo prodiranje bakterija iz upaljenog
tkiva oko njegovog vrha. No terapija završava tek kad se zub u
potpunosti rekonstruira ispunom ili protetskim nadomjestkom. Tako se
spriječava propuštanje i prodor bakterija iz same sline i usne šupljine, a
to se smatra jednim od najvažnijih razloga neuspjeha endodontske
terapije.
Tradicionalni koncept endodontskog liječenja podrazumijeva terapiju u
dva ili više posjeta. Između posjeta u korijenski su kanal stavljani
intrakanalni medikamenti. To su uglavnom bili lijekovi iz skupina fenola,
aldehida, halida, steroida te kalcijev hidroksid, antibiotici i kombinirani
medikamenti. Njihova uloga bila je spriječiti umnožavanje zaostalih
bakterija koje se nisu uspjele ukloniti mehaničkim čišćenjem i kemijskom
irigacijom, tj. ispiranjem kemijski aktivnim preparatima. Također se
pokušala smanjiti upalna reakcija i bol koji bi nastali nakon mehaničkoga
djelovanja. Međutim, vrlo često medikamenti ne opravdaju antimikrobno i
neutralizirajuće djelovanje, odnosno ulogu koja im je dodijeljena.
Ponekad mogu biti citotoksični, imati antigena svojstva, a njihovo je
djelovanje često samo kratkotrajno. Najzagovaraniji intrakanalni
medikament je kalcijev hidroksid koji ima antiseptičko djelovanje. No,
neka su istraživanja opovrgnula tu činjenicu te dokazala da kalcijev
hidroksid ponekad pogoduje rastu bakterija.
Laboratorijski
su pokusi pokazali da kalcijev hidroksid razlaže pulpno tkivo, ali još nisu
provedena primjerena istraživanja na pacijentima. Ipak, učinkovito
djelovanje kalcijeva hidroksida još uvijek preferira veliki broj kliničara.
Problemi najčešće nastaju zato što se kalcijev hidroksid ostavlja u
korijenskom kanalu duže nego što je to potrebno. Poznato je da on može
pojačati antimikrobno djelovanje natrijeva hipoklorita, otopine koju za
ispiranje korijenskog kanala danas koristi većina specijalista
endodoncije. Hipoklorit djeluje i oksidacijski. Snažan je baktericid te vrlo
dobro otapa nekrotično tkivo i ugruške krvi. NaOCl se koristi u
koncentraciji od 0.5 do 5 posto (u prosjeku 2.6 posto). Osim njega, za
ispiranje kanala rabi se i klorheksidin, vrlo učinkovito sredstvo
dezinfekcije korijenskih kanala. Razara proteine osobito kod gram(+)
mikroorganizama, no nešto slabije djeluje na gram(-) mikroorganizme.
Vrlo je učinkovito sredstvo za dezinfekciju korijenskih kanala te je
dokazano da ima bolji učinak na kandidu albikans nego NaOCl.
"acijetni sa
pace-maker-om
ne smiju biti izloženi struji niskog napona$"acijenti sa dijabetesom-obilno
krvarenje iz pulpe$&tomatološka anamneza 'a(in pojave boli:-
s p o n t a n a - n a d o d i r - n a p r i t i s a k
-vrijeme nastanka- t r a j a n j e b o l i -
l o k a l i z a c i j a b o l i ) j e d a n i l i vi š e z u b a * ( i t a v a v i l i c a + istula,otok
ili druge promjene-koliko traju$istula je popratni znak
hroničnog
periodontalnog oboljenja, a otok
akutnog
$
Klinički pregled
Inspekcija
n s pekcija lica, usne duplje , sluznica, zubnih lukova sa
p o s e b n o m p a ž n j o m u pr e d j e l u opisanih simptoma$ nspekcija
karioznih zuba )lokalizacija, širina, dubina lezije+$ %bratiti pažnju na
parodontalne džepove zbog mogu#nosti prodora infekta tako$
Palpacija
lagi pritisak u periapeksu može izazvati bol kod hroni(nog pulpitisa$
Dobijamo informacijuo konzistenciji tkiva, fluktuacija otoka$
Sondiranje
•
Perkusija
-vrši se vrškom instrumenta u horizontalnom i vertikalnom pravcu
$ .ubosjetljiv na
vertikalnu
perkusiju ukazuje na
periapikalni proces
,a na
horizontalnu
ukazuje na
pulpitis
$ %vo može i zavarati$"erkusija se vrši prvo na zdravom zubu, a zatim
na suspektnom, kako bi pacijent mogao da razlikuje bolno osjetljiv zub$
•
Pokretljivost zuba
se ispituje drže#i zub izmedju dva prsta ili instrumentom$ /ak boluz
pokretljivost zuba govori u prilog akutnog perapikalnog parodontitisa i
posljedica je istezanja vlakana parodoncija$ "o smirivanju upale zub se u(vrsti u
alveoli$
•
Dijafonoskopija
- dijagnosti(ka metoda pomo#u svjetla$ %bi(no s
e k o r i s t i polimerizirajuce svjetlo$ "ri usmjeravanju snopa svjetlosti zdrava
tkiva su providna,dok su patološki promjenjena mutna ili tamna $
•
Ispitivanje vitaliteta
zasnovano je na primjeni razli(itih nadražaja (ija ja(ina
prelazif i z i o l o š k u gr a n i c u $ ' a p r i m j e n j e n i n a d r a ž a j ž i v a p u l p a ) z d r
a v a i l i p r o m j e n j e n a + reaguje,dok nekroti(na ne reaguje
o
0ermotest-osjetljivost na toplo$ "rimjenog toplog zraka,
z a g r i j a v a n j e m gutperke,tople vode$ .ub koji reguje na toplo upu#uje na
gnojni proces$ 1odtakvih pacijenata pomaže hladna voda )jedino tad2+
o
%sjetljivost na hladno $ 1ockica leda,hlor-etil,led ugljene
kiseline$ .drava pulpa reaguje na hladno$
iperemična
pulpa daje
jaču
reakciju koja se može produžiti 3-3,4 min$ 1od
seroznog
pulpitisa reaguje
jače
i bol
du!e
traje$ 1od
hroničnog
pulpitisa reaguje
slabije"
1 o d
gnojnog
pulpitisa izazivakratkotrajno
smanjenje bola" #ekrotična
pulpa ne raguje$
o
5lektrotest$ 1oristi se za ispitivanje vitaliteta pulpe i dobijanja
podataka ostanju pulpe$.drava pulpa
reaguje na struju$ Hiperemi(na reaguje
na isti ilimanji intenzitet
nego zdrava pulpa iste funkcijske grupe$ 1od
seroznog
pulpitisa reaguje na
znatnomanji intenzitet"
1 o d
hroničnog
pulpitisa potreban je
jači
intenzitet struje
"
1 o d
gnojnog
pulpitisa potreban je
jačiintenzitet
struje i
dugotrajniji nadr!aj
da bi dobili reakciju pulpe$
#ekrotična
pulpa ne reaguje$. u b s a v e # i m i s p u n i m a , z u b i k o d k o j i h p o s t o j i
v e # a a p o z i c i j a s e k u n d a r n o g i t e r c i j ar n o g dentina kao i o(njaci sa
debelim slojem gle6i reaguju na ja(i intenzitet struje što nije patološkiznak$
1od tek izniklih zuba prag nadražljivosti je visok jer nije formiran nervni
pleksus$.ubesa veša(kom krunicom nije mogu#e testirati elektrotestom$
'a(in primjene elektrotesta$ .ub koji se ispituje mora se prethodno o(istiti odn a s l
a g a , p o s u š i t i , i z o l o v a t i p o m o # u v a t e r o l ni $ ' a vr h e l e k t r o d e s e
s t a v l j a k a p v o d e t e s e elektroda stavlja na zub u predjelu okluzijske
ili srednje tre#ine krune zuba$ 7ko se dobijereakcija elektroda se
pomjera u gingivalnu tre#inu$ zbjegava se kontakt sa
kompozitnimispunom koji djeluje kao izolacioni sloj$ 'a molare se
elektroda stavlja naizmjeni(no narazli(ita mjesta koja odgovaraju
pojedina(nim korijenovima zuba$ "omo#u potenciometra pove#ava se
postepeno intenzitet struje a pacijentu se kaže da da znak kad osjeti bol$
"ribilježise intenzitet pa se ispituje suspektni
zub$. a d n j i z u b i r e g u j u n a v e # i i n t e n z i t e t n e g o p r e d n j i , o ( n j
a c i n a v e # i i n t e n z i t e t n e g o sjekuti#i$8ornji sjekuti#i na ve#i intenzitet
nego donji$
$est preparacije kaviteta"
ušenjem zuba izazivamo bol kod pacijenta$
%endgenografija
ez 908 snimka se endodoncija ne po(inje$ 'a 908 snimku se može vidjeti:- d a l i
p o s t o j i p o d l o g a i s p o d e s t e t s k o g i s p u n a p a s e t i m e p o t v r di i l i
i s k l j u ( i e v e n t u a l n a mogu#nost nadražaja pulpe- f r a k t u r e k or i j e n a
z u b a ) m o g u s e v i d j e t i s a m o o n e h or i z o n t a l n e + -
r e s o r p c i j a k o r i j e n a -veli(ina, oblik, širina, pravac
kanala- p r o m j e n e u p a r o d o n c i j u -
kontrola prohodnosti kanala )snimanje u toku endodonsko
g z a h v a t a s a k a n a l n i m instrumentima radi orijentacije+-
kontrola poslije punjenja kanala-pra#enje toka
reparacijskih procesa u apeksnom parodonciju nakon endo
d o n s k e terapije
"omo#u 908-a
ne mo!e
se dijagnosticirati:- h i p e r e m i j a - p u l p i t i s -
n e k r o z a p u l p e
Anestezija
"reporu(uje se kao dg$sredstvo za odre6ivanje izvora odontalgija kad je bol
difuzan i iridira uokolne zube i tkiva$0o su ve#inom
akutni pulpitisi
$1ad postoji ve#i broj karioznih zuba
ii s p u n a n p r $ d e n t a l g i j a s a d i f u z n i m i r a d i r a j u # i m b o l o m u z
u b e g o r n j e i d o n j e v i l i c e istovremeno i u oko i u uho$ "osije
mandibularnog bloka bol nestaje ako je bio porijeklom izdonje vilice$0ako6er
prestaje i bol u uhu, osim ako ne postoji otitis$ 7ko se bol i
poslijeanestezije nastavlja u gornjim zubima to je znak da je neki od zuba
gornje vilice uzro(nik$9adi odre6ivanja zuba iste polovine gornje ili donje
vilice koristi se infiltraciona anestezija u predjelu apeksa zuba i prati tok
dentalgije$ 'aravno ovako se ne može sa sigurnoš#u odreditzub kada se radi o dva
susjedna zuba $
A n e s t e z i j a u e n d od o n c i j i
* koristi se za obezbje6ivanje bezbolnog rada prije svega kodvitalne
ekstirpacije pulpe$ Daje se standardnim tehikama anestezije s tim sto se ne daje
anestik palatinalno jer n$palatinus major i n$incisivus ne inerviraju pulpu$
ENDODONTSKA SIMPTOMATOLOGIJA
&emiologija * prou(avanje simptomatologije&imptomi koji prate oboljenje
pulpe su:
−
bol
−
gubitak zubnih tkiva
−
promjena boje zuba
−
promjena na gingivi
−
poreme#aj okluzije i drugi
A" Pulpni bol
3$ Dentalna hiperosjetljivost
0okom godina, ošte#enje zuba, karijes, periodontalna oboljenja i lije(enje istih
mogui z m i j e n i t i p r a g b o l a i z u b i m o g u p o s t a t i h i p e r s e n z i t i v
n i $ v e # i n i s l u ( a j e v a hipesenzitivnost nastaje zbog toga što je
dio dentina postao izložen uticaju oralnešupljine$5kstremna
hipersenzitivnost može se pojaviti:
−
nakon periodontalnih intervencija, pri uklanjanju (vrstih i mekih naslaga$
−
kod zuba sa abrazivnim i erozivnim defektima u cervikalnoj oblasti
zuba$" u l p a h i p er s e n z i t i v n i h z u b a j e u v e # i n i s l u ( a j e v a
zdrava i neupaljena
$Me6utim,inflamatorna reakcija u pulpi ne mora da bude simptomatska,
ali može
izmijenitio s j e t l j i v o s t p u l p n i h n e r a v a , t a k o d a n a d r a ž a j i k o j i o b i (
n o n e i z a z i v a j u n i k a k v e simptome mogu izazvati hipersenzitivnu reakciju
zuba$ Manifestuje se kao
!estoki io&tri bol koji brzo nestaje
kad spoljašnji nadražaj prestane da djeluje$;
$ &imptomatski pulpitis" u l p i t i s m o ž e d a b u d e p r i s u t a n i
bez simptoma
kao i da se javi
u f o r m i s a simptomima
$< karakteristike pulpnog bola su izuzetno važne:
−
intenzitet bola
−
njegovo trajanje
−
da li se javlja spontano ili na provokacije
−
koliko se (esto javlja
Intenzivan i neprekidan bol, bol koji se javlja spontano ukazuje na postojanje
jake i ireverzibilne
pulpne patoze.
'" Periapikalni bol
3$ &imptomatski apikalni periodontitis o l k o j i
počinje spontano
, u p o( e t k u
blag
, a zatim se
postepeno pove(ava
$ ol je
neprekidan
$ %sjetljivost je prvo na šta se pacijent žali$ .ub je osjetljiv na zagrižaj
ili perkusiju zbog
edema u periodontalnom ligamentu
$ 5dem tako6er može izazvati
bnormalno pomjeranje zuba$ Dijagnozu treba postaviti na osnovu klini(kog
nalazakoji se zasniva na (injenici da li je pulpa vitalna ili ne$
)" *ralni i peroralni bol od značaja u endodonciji
3$ "eriodontalna oboljenja.apaljenje gingive i marginalnog periodoncijuma
može dovesti do stvaranja apscesakoji mogu da se šire i izgledaju kao da
poti(u iz apikalnog periodoncijuma$ 0a(nudijagnozu
dobivamo ispitivanjem osjetljivosti zuba$ 7ko je
pulpa vitalna
r a di s e o
periodontalnom apscesu
$ 7ko je
pulpa nekrotična
radi se, vjerovatno, o
apscesuendodontskog porijekla
$;$ nfekcije cisti i pljuva(nih žlijezda=$ &inusitis&inusitis je naj(eš#i
ekstraoralni uzrok bola$ "acijent se žali na
zubobolju nekoliko ili svih zuba čiji su korjenovi u vezi sa podom sinusa
$ . u b i b o l e d o k p a c i j e n t g r i z e , osjetljivi su na perkusiju i hipersenzitivni
na hladno$<$ &indrom disfunkcije temporo-mandibularnog zgloba o l j e
uvijek u gornjoj vilici
$ m a
hroničan dugotrajan karakter
$ > e s t o j e ograni(eno pomijeranje
mandibule$4$ 0rigeminalna neuralgija0ipi(ni napadi bola 3? sekundi do ;-=
minute$ ol dostiže maksimum i smanjuje se poslije ;?-=? sekundi$ "oslije toga
nastupa bezbolni period$ ol se javlja dodirivanjemodre6enih zona *
trigget$@$ radiraju#i bolol može biti
lokalizovan u oblastima iz kojih ne potiče
$ "ulpalgija može da
napravi problem u lokalizaciji oboljelog zuba, na suprotnoj strani, u drugoj vilici
, razli(itimdijelovima glave i vrata$ .ubi su mjesto gdje (esto iradira bol kao
posljedica infekcijai tumora, migrena, vaskularne ili muskularne promjene$
%boljenja unutrašnjih organamogu dati bolove koji iradiraju u zube$
KLINIČKA I DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA U
ENDODONCIJI
Klasifikacija pulpalnih oboljenja (na osnovu simptoma i kliničkih znakova)
REVERZIBI!I "#"I$I%
pala koja nije tako opasna$ 'astaje kao posljedica karijesa,
cervikalne erozije, caklinskefrakture koje otkrivaju dentin, abrazija$
%everzibilni pulpitis je asimptomatski
$ 7ko postojireakcija na nadražaj, djeluje koliko i sam nadražaj$
$h.& #klanjanje uzroka IREVERZIBIlni pulpitis
PULPEKTOMIJA
Pulpektomija
je uklanjanje tkiva pulpe iz cavum dentis u injekcionoj anesteziji, a poslije
sevrši biomehani(ka obrada i punjenje$
Indikacije+
•
uklanjanje zdrave pulpe zbog izrade protetske nadoknadeB
•
aksidentno ili traumatsko eksponiranje pulpe ako direktno prekrivanje ili vitalna
amputacija nisuindukovaniB
•
jatrogeno ošte#enje pulpeB
•
akutni serozni pulpitisiB
•
parcijalni purulentni pulpitisiB
•
totalni purulentni pulpitisiB
•
hroni(ni pulpitisiB
•
restpulpitisi$
Kontraindikacije+
•
neprohodni kanaliB
•
nemogu#nost obezbje6enja asepti(nih radnih uslovaB
•
alergije na anestetikeB
•
nezavršen rast korijena zubaB
•
teška traumatska ošte#enja potpornog aparata zubaB
•
teška sistemska oboljenja u akutnoj fazi$8lavno pravilo kod pulpektomije je
da se sprije(i kontaminacija korijenskog kanala$"rije same intervencije
potrebno je postaviti ta(nu dijagnozu i napraviti orjentacioni rtg snimak$
#ačin rada+
3$ 5liminacija bola- anestezijaB;$ %brada pristupnog kaviteta i potpuno uklanja
nje karijesaB=$ "riprema operacionog polja- koferdam i dezinfekcija )alkohol,
H
;
%
;
, $$$+B<$ 0repanacija cavum dentis%kruglim svrdlom uz manji broj obrtaja
se skida dentin i u jednom
trenutku svrdloC p r o p a d a š t o j e z n a k p e n e t r a c i j e $ % s t a t a k k
r o v a u k l o n i s e f i s u r n i m s v r d l o m , uklju(uju#i u kavitet sve
rogove$4$ klanjanje koronarne pulpe" r v o s e e l i m i n i š u s t r u g o t i n e
dentina u kupki =E H
;
%
;
pa se uklanja koronarni dio pulpe- obuhvatiti sve rogove$ !rši se (eli(nim okrugl
im svrdlom ili oštrimekskavatorom$ "aziti da se ne ošteti dno kaviteta$
"otom prona#i ulaze u kanale iljevkasto ih proširiti
@$ 5kstirpacija radiksne pulpe
•
&ondiranje korijenskog kalala$
•
"ažljivo unijeti pulpekstirpator odgovaraju#e veli(ine u kanal do unaprijed
odre6ene radnedužine )a osjeti se i blagi otpor+$
•
"omjeriti pulpekstirpator ka centru$
•
vrnuti ga za F?-3G?
o
,a zatim izvu#i u jednom potezu$
(ko nije uklonjena cijela pulpa, ponoviti.
1od veoma uskih kanala ova faza se može presko(iti i odmah pre#i na obradu
kanalagdje se u toku toga pulpa ekstirpiše$$5gzaktnije odre6ivanje radne
dužine- rtg sa mjernim instr$ u
kanalu$G $ i o m e h a n i ( k a o br a d a - o t k l o n i s e pr e o s t a l i
or g a n s k i s a d r ž a j , k a n a l u s e d a k o n i ( a n oblik, a zidovi izgla(aju$
toku rada vršiti ispiranja antisepticima$F$ "unjenje korijenskog kanala$3?
$ "rivremeno zatvaranje kaviteta$33$ 9tg kontrola punjenja$3;$ "ostavljanje def
initivnog ispuna$
PREKRIVANJE PULPE
0erapijske metode koje imaju za cilj da se o(uva vitalitet pulpe:
I P P
0erapijski postupak kod koga se tanak sloj dentina izme6u kaviteta i pulpe
prekriva odre6enimmedikamentima$ 0aj dentin može biti (vrst ili
razmekšan$ 9azmekšan dentin se ne ostavljadefinitivno ve# u cilju
o(uvanja integriteta pulpe i njegovo se uklanjanje odlaže za
kasnije$1arijesne mase se maksimalno odstranjuju ali da pri tome
komora pulpe ostane zatvorena$ 'akon završene obrade kaviteta stavlja se
medikamentozni zavoj$
Indikacije za IPP+)aries profunda simple,
ispran i posušen kavitet se stavlja medikamentni zavoj tako
da prvenstveno
pr e k r i v a n a j d u b l j e s l o j e v e k a v i t e t a , a o s t a l i d i o s e z a t v a r a p r i vr e
m e n i m i s p u n o m c i n k - f o s f a t n o g cementa$ ; sedmice poslije, ako nema
klini(kih simptoma, stavljamo trajni ispun s tim što setreba staviti zaštitna
podloga$
)aries profunda complicata
9azlika u obradi je što se ne uklanja sav karijesni dentin$ "reko
dekalcifikovanog dentina sestavlja preparat Ia-hidroksida i privremeni
ispun od fosfatnog cementa$ .avoj stoji znatnod u ž e - d o ; , 4 m j e s e c a ,
a minimalno 34 dana$ k oliko rezultati pokazuju da je
l i j e( e n j e uspješno, pristupa se definitivnoj obradi kaviteta i stavljanju trajnog
ispuna
D P P
Direktna aplikacija lijeka na zubnu pulpu u cilju zatvaranja otvora u
zidu komore pulpe$
Indikacije+
•
akcidentalno otvaranje komore pulpe )obrada karijesa, brušenje za fiksno-
protetske radove+B
•
traume$
#ačin rada+
7ko je uklonjen karijesni dentin, zamijeniti instrumente novima
$ " o p o t r e b i a n e s t e z i j a $ %bezbijediti suho radno polje$ &a sterilnim
smotuljcima vate natopljenim u H
;
%
;
o(istiti ranu bez pritiska$ "ostaviti Ia)%H+
;
na to mjesto bez jakog pritiska a da lijek ostvari direktni kontakt sa
pulpom$ "reko staviti privremeni ispun$ 0erapija do @ mjeseci$
PULPOTOMIJA
"odrazumijeva djelimi(no uklanjanje pulpe$ klanja se koronarna
pulpa do nivoa
ulazak or i j e n s k o g k a n a l a $ I i l j p u l p o t o m i j e j e u k l a n j a n j e u p a l j e n o
g d i j e l a p u l p e i s t a v l j a n j e materijala preko rane na preostalo pulpno
tkivo$ 'euspješnost pulpotomije je velika jer jeteško odrediti da li preostali
dio pulpe stvarno nije
upaljen$" u l p o t o m i j a i m a o dr e 6 e n i z n a ( a j k a o pr i v r e m e n i m e t o d l i
j e( e n j a z u b a s a n e k o m p l e t n of o r m i r a n i m k o r i j e n o v i m a $ " u l p o t o m
i j a s e o b i ( n o z a v r š i p u l p e k t o m i j o m i p u n j e n j e m korijenskog kanala$
Indikacije+
•
protekao duži vremenski period od otvaranja pulpe do intervencijeB
•
akcidentna perforacija pulpe sa utiskivanjem infeka
•
parcijalni pulpitis kod zuba sa nedovršenim rastom$ol se ne pojavljuje
spontano, a na nadražaj ne traje dugo$
•
9tg
•
7nestezija )pulpa vitalna+
•
1oferdam )suho radno polje+
•
Dezinfekcija
•
Iavum pulpae otvoriti samo koliko je najneophodnije, a da omogu#i kompletno
uklanjanje pulpe iz koronarnog dijela$0repanacija sterilnim borerom$%bavezno
odstraniti divertikule$
•
" r e s i j e c a n j e p u l p e ur a d i t i t a k o d a o n a b u d e š t o m a n j e
t r a u m a t i z o v a n a , d a n a m j e s t u presjecanja ostane ravan rez, te da kanalni
dio pulpe ne bude kontuzovan$"oslije presijecanja pulpe, oštrim sredstvom se
pravi lijevak na ulazu u kanal$"oslije zaustavljanja krvarenja, preko pulpe
se stavlja medikamentozni zavoj bez pritiska, podloga i trajni ispun
IZRADA PRISTUPNOG ENDODONTSKOG KAVITETA
ubi ma,illaeubi mandibule.ornji centralni sjekuti(
"ulpna komora ovog zuba je šira u mezio-distalnom pravcu, a
u ž a u v e s t i b u l o - o r a l n o m pravcu$ 'a njenom incizalnom dijelu se nalaze ;-=
roga koji su postavljeni u mezio-distalnomsmjeru i posebno su naglašeni u
zubima mla6ih osoba$ 'a popre(nom presjeku u cervikalnojtre#ini kanal korijena
je ovalan, tako6er i u srednjoj, a u apeksnoj okrugao$ "ristupni kavitetse formira
u središnjem kvadrantu palatinalne površine$ 1ontura mu je trouglasta,
zatupljenihuglova sa bazom prema incizalnom bridu$ Dužina ;=mm
ODREĐIVANJE RADNE DUŽINE
5
/" %endgenografska metoda
everidge ili ngle metoda 'a primarnom 908 snimku se pomo#u linijara
izmjeri dužina sjenke zuba )rendgenografskogapeKa+ od koronarno izabrane
orjentacione ta(ke koja može biti na incizalnoj ivici,
okluzalnoj površini, vrhu kvržice )najprominentnije ta(ke+$ Dobijena vrijednost
se umanji za ;-= mm inotira$ "otom se izvrši priprema radnog polja, zub
trepanira, ukloni sadržaj pulpne
komore, prona6u ulazi u korijenske kanale i ljevkasto
prošie te se ekstirpira sadržaj kanala$ 1analnaigla sa stoperom se unosi u
kanal zuba na gore odre6enu dužinu, te se ponovo vrši 908 snimak$ 'a
novom 908 snimku se izmjeri rastojanje izme6u sjene vrha korijena i sjene
vrhaigle$ 7ko je ono = mm procijenjena dužina zuba je ta(na
'a osnovu primarnog 908 snimka se približno procijeni dužina zuba, zatim se ka
nalniminstrumentom sa stoperom pažljivo prodire u dubinu sve dok se
ne dosegne njegov najužiapeksni dio, koji odgovara fiziološkom apeksnom
otvoru$ 0erapeut taktilno osje#a otpor kojisuženje pruža daljim utiskivanjem
igle$ koliko je rije( o totalno nekroti(noj pulpi pacijentsignalizira i senzacijom
bola zbog uboda u periodoncijum$
ENDODONTSKI INSTRUMENTI
3$ '&09 M5'0 .7 &%'D 97'/5 I7! M7 D5'0 &- 7:
7
•
"rava stomatološka sonda
•
5ndodontska sonda: sli(na pravoj sondi, razlika je u završnom segmentu
radnogdijela koji je nešto duži, a vrh veoma oštar
•
Milerova sonda: idu#i od drške prema prednjem kraju se sužava u oštar vrh$
&lužiza ispitivanje anatomskih detalja sondiranog kanala$
•
;$ '&09 M5' .7 % A 1%!7'/5 A7.7 1%9/5'&1 17'7A:
%vim postupkom se po(etnom segmentu kanala daje oblik lijevka$ 1oriste se
okrugla,(elicna, fisurna koni(na svrdla$= $% D % ' 0 % M 5 0 9 / & 1
' & 0 9 M 5 ' 0 <$ '&09 M5'0 .7 1A7'/7'/5 M51%8
&7D9 7/7 97D N'%8 17'7A7:
•
"ulp ekstirpatori: sastoje se od drške i radnog dijela koji je prekriven
bodljama)=;mm za transkaniniB 4? mm interkanini+4$ '&09 M5'0 .7
M5H7' >1% "9519 !7'/5 97D N'%8 17'7A7:
a 3 r u č n i +
- 1 e r r pr o š i r i v a ( i ) 1 e r r i g l e + * s a s t o j i s e o d d r š k e i r a d n o g d i j e l a
s a = s p i r a l n o uvijena sje(iva$ 'a popre(nom presjeku je trouglast$
Dužina: ;3, ;4, ;G, =3$Oirina: ?@, ?G, 3?, 34, ;?, ;4, =?, =4, <?, <4, 4? );4-4?
osnovna garnitura+ 44,@?, ?, G?, F?, 3??, 33?$-
1err turpija: 'a radnom dijelu ima < sje(iva,spira
l n o u v i j e n a , p a j e n a popre(nom presjeku u obliku kvadrata$
Dužina: ;3, ;4, ;G, =3 mm-Hedstrom turpija: radni dio
sa spiralnim sje(ivima sa gustim navojima$ Dužina
3, ;4, ;G, =3
b 3m a & i n s k i i n s t r u m e n t i +
-1err mašinski proširiva(i-e ut el -9 oc k pro ši ri va( i -
&hnurov kolenjak: kretanje gore-dole-
i n d e r o v k o l e n j a k -iromatik kolenjak: kretanje
l i j e v o- d e s n o z a F ? s t e p e n i
c 3 i n s t r u m e n t i z a p u n j e n j e r a d i , n o g ka n a l a +
-Aentulo spirala: za unošenje razli(itih pasti$ &astoji se od drške koja
se fiksira ukolenjak i radnog dijela izra6enog od spiralne (eli(ne žice$
"romjer navojaopada od baze do vrha$ Dužina: ;3, ;4, ;F mm$ 8arnitura
debljine: ;4, =?, =4,<?, 4?, @?, ?- & pr e d e r i ) r a š i r i v a ( i + : z a l a t e r a l n o
s a b i j a n j e g ut a p e r k i u t o k u p u n j e n j a k a n a l a $ &astoji se iz drške i
radnog dijela sa kojim zaklapa odre6eni ugao$
8
STANDARDIZACIJA ENDODONTDKIH INSTRUMENATA
'%!7 &07'D79D.7I/7:Dužina radnog dijela kod svih instrumenata je 3@
mm$ Debljina instrumenata na vrhu izraženau stotim dijelovima mm predstavlja
oznaku tog instrumenta$ 'pr$ 1err proširiva( br$ 34 imadebljinu ?,34 mm$
9azlika u debljini radnog dijela na vršku i bazi je ?,= mm$ 9azlika izme6udva
susjedna instrumenta u garnituri do kalibra @? mjereno na vrhu igle je ?,??4
mm, a nakonove veli(ine razika instrumenata je ?,3?$ kupna dužina
instrumenata od baze drške do vrhanije propisana standardizacijom$ "roizvode
se u dužinama ;3, ;4, ;G, ;F, =3 mm$34-bijelaB ;?-žutaB ;4*crvenaB =?*plavaB
=4*zelenaB <?-crnaB 3?-ljubi(astaB G-siva,pa se opet ponavljaju$
NA – HIPOHLORIT ( NAOCL)
&pada u grupu antiseptika )supstance koje spre(avaju rast i razvoj M%,
te ih uništavaju+$%bi(no se koristi =E 'a-hipohlorit$ 9azlaganjem 'a%Il
nastaje % i Il koji lako penetriše tedovodi do inaktivacije #elijskih enzima, do
precipitacije bjelan(evina i smrti M%$ Djeluje i
naor g a n s k e o s t a t k e u k a n a l u z u b a pr e t v a r a j u # i i h u o r g a n s k e pr o
d u k t e $ ' a I l s m a n j u j e elasti(nost tvrdog tkiva (ini ga trošnijim i pogodnijim
za mehani(ko odstranjivanje$
DINATRIJUMETILEN-DIAMINO-TERTRAACETAT(EDTA)
&pada u sredstva za hemijsko širenje kanala$ kanalu dovodi do
rastvaranja Ia-fosfata izdentina tj$ do dekalcifikacije dentinskog tkiva$
%sim toga ima i bakteriostatko
dejstvo$ .at r e t i r a n j e k a n a l a k or i s t i s e 3 4 E i ; ?E 5 D 0 7 $ 5 D 0 7
pr e d s t a v l j a k o r i s n o s r e d s t v o z a olakšavanje mehani(ke obrade tj$ za
hemijsko širenje korjenskog kanala$ 9astvor 5D07 seuptrebljava u vidu kupke
koja ispunjava cavum dentis$ toku rada postupak treba ponavljati jer se
aktivna supstanca 5D07 iscrpljuje$
MATERIJALI ZA PUNJENJE :
•
meke paste )takve ostaju trajno+
•
sredstva koja se unose u plasti(nom stanju ali se kasnije stvrdnjavaju
•
sredstva koja se unose u (vrstom obliku te takva ostaju
GUTAPERKA
&pada u sredstva za punjenje kanala koja se unose u (vrstom obliku i
takva ostaju trajno$8 u t a p e r k a š i l j c i s u p a k o v a n i u s e t o v i m a i s t i h
d u ž i n a , a l i r a z l i ( i t e d e b l j i n e $ " o o b l i k u i dimenzijama promjer
odgovara kanalnim proširiva(ima pa su ozna(eni brojevima ili bojamakao i
odgovaraju#e 1err igle$ 'a debljem kraju okrugli dio šiljka može biti spljošten,
za lakšehvatanje pincetom$&astav gutaperka šiljaka:
•
gutaperka 3E
•
.n-oksid FE
•
.n-silikat <E )kod nekih se nalazi u sastavu i antiseptik+ijeli šiljci se koriste
za prednje zube, a crveni za zadnje$9evizija punjenja ili
dopunskeretencije se rade crvenim gutaperka šiljcima, jer se lakše uo(avaju u
kanalu$%sim gutaperka ko(i#a,ko(i#i mogu biti srebrni,akrilatni, od
polietilena )rijetko se koriste+$8utaperka je izvanredne plasti(nosti što je
(ini prilagodjivom obliku i morfologiji kanala$" o g o d n a j e z a
k o n d e n z o v a n j e j e r j e v r l o p o d l o ž n a pr i t i s k u i l a k o s e s a b i j a i
p o t i s k u j e $ 'edovoljno je (vrsta te se lako povija pod dejstvom bo(nih sila,što o
nemogu#ujek o n d e n z a c i j u g u t a p e r k e u k a n a l u m e k o g p u n j e n j a $ 0 e r
m o l a b i l n a j e $ ' i j e t o k s i ( n a $ ' e resorbuje druge supstance$ 'ije porozna$ 'e
resorbuje se i ne rastvara u tkivnim te(nostima$
SREDSTVA ZA NEKROTIZACIJU
ZUBNE PULPE(PREPARATI PARAFORMALDEHIDA)
'ekrotizaciji pulpe pristupa se kada su iscrpljene sve mogu#nosti za o(uvanje vit
aliteta pulpe,a nije indikovana vitalna pulpotomija ili pulpektomija$ 'ekrotizacija
pulpe vrši se preparatima:paraformaldehida i
arsena$ 'ekrotizovana pulpa zuba može se bezbolno ukloniti i to djelomi(no uklo
niti )mortalna pulpotomija+ ili potpuno )mortalna pulpektomija+ potreba
arsena nije jednostavna,jer nepažljiva primjena može dovesti do težih
ošte#enja papile i periapeksnog tkiva$Mnogo je manje primjedbi na primjenu
paraformaldehida te se oni više koristi$"rimjenom paraformaldehida u
nekrotizaciji pulpe:
•
postupak terapije se skra#uje
•
štedi se vrijeme pacijenta i terapeuta
•
smanjuje rizik od unošenja infekcije
•
pulpa zuba poslije bezarsensih preparata je dobro fiksirana,ne krvari i obi(no se
možeizvaditi u jednom komadu
"reparati paraformaldehida se mogu na tržištu na#i kao fabri(ki gotovi
preparati)na tržištu sen a l a z e 0 % 1 & 7!
0 & 5 " 0% D 5 ' 0 + , a m o g u s e i p r o p i s a t i i m a g i s t r a l n o $ " a s t e k
o j e s e prepisuju magistralno treba spravljati u malim koli(inama kako ne bi duž
im stajanjemizgubile efikasnost$&redstva za nekrotizaciju su
toksi(na,dobro difunduju i djelovanje im nije
ograni(eno$.ato prije postavljanja tih preparata treba pregledati sve površine z
uba i kaviteta,utvrditi da ne postoji karijes ili perforacija drugih površina i tek ta
da aplicirati medikament na željenomjesto u kavitetu$%va sredstva se
postavljaju na otvorenu pulpu,kod molara i premolara naokluzijskoj
površini,kod prednjih zuba na oralnoj površini,a u svakom slu(aju dalje
od rubovaz i d o v a k a v i t e t a $ M j e s t o a p l i k a c i j e m o r a b i t i o s l o b o
6 e n o s v i h p r i m j e s a ) n e k r o t i ( n e mase,dentinske strugotine,koa
gulum,itd$+koje bi mogle eventualno ometati
d i f u z i j u sredstva$7ko se pulpa ne otvori uklanjanjem karijesa,potrebno je to
u(initi malim okruglimsvrdlom,sa ve#im brojem obrtaja,ali ne i visokoturažnom
mašinom$&redstvo se vrhom sondeunosi u kavitet i bez pritiska nanese na
otvorenu pulpu$0amponom vate se adaptira pasta u kavitet tako da
prekrije potrebnu površinu,ali bude dovoljno udaljena od ivice
kaviteta$"rekotoga se stavlja tampon vate natopljen odre6enom
koli(inom hlor-fenol-kamfora ili acidi-karbolici,potom prekrije suhom
vatom i zatvori privremenim ispunom,kojeg je potrebnostavljati u
slojevima zbog boljeg rubnog zatvora$7ko je kavitet dvopovršinski prvo se
zatvoriaproksimalno,pa okluzalno$.a vrijme djelovanja sredstva klini(ku sliku
karakterišu ; faze:
•
nadražajna faza )?,4-; sata+$1od bezarsenskih preparata )paraformaldehid npr$+
bol jeneznatan ili izostaje dok kod arsenskih preparata u ovoj fazi je prisutan jak
bol$
•
faza nekrotizacije-bezbolna"araformaldehidom se nekrotizacija postiže za G-34
min$
KALCIJUM HIDROKSID (CA(OH)
)
&e koristi u lije(enju caries profunda complicata$Ia)%H+
;
prelaskom u Ia I%
=
omogu#ujestvaranje tzv$ kristalne rešetke koja se ponaša kao arteficijalna
membrana,koja:
•
isklju(uje dejstvo egzogenih faktora
•
vezuje razmekšan dentin
•
otpuštanjem %H jona mijenja ph karijesne sredine
•
vrši dezinfekciju preostalog dentina
•
smanjenjem hiperemije omogu#uje oporavak pulpe
•
ubrzava produkciju tercijarnog dentina&vi preparati na bazi Ia)%H+
;
imaju ph oko 3;$%vi preparati stajanjem na vazduhu poduticajem I%
;
prelaze u Ia I%
=
te kao takvi su ve# inaktivirani te ne mogu ostvariti terapijskiefekat$1ad ph
vrijednost u pasti padne na F znak je prelaska Ia)%H+
;
PIa I%
=
pasta više nijeza upotrebu$%vako mali pad ph vrijednosti paste uzrokuje veliki
pad procenta aktivnosti paste jer se ph ponaša kao logaritam$&tavljanjem Ia)
%H+
;
u kavitet,pod uticajem I%
;
iz pulpestvara se sloj IaI%
=
koji spre(ava brz prodor jona *%H iz ostalog dijela paste$!isok ph
svih preparata ima za posljedicu stvaranje sterilnog nekroti(nog kontaktnog sloja
$&vi preparatidjeluju pretvaraju#i acidogenu u alkalnu sredinu (ime se
mijenja ph sredine i održava njenalkalitet$&vi preparati sadrže krvne
soli$&vi su 908 kontrasni
PASTE ZA OPTURACIJU KANALA KORIJENA-SILERI
%snovni materijali za punjenje kanala se moraju koristiti
u k o m b i n a c i j i s a d r u g i m materijalima tj$ pastama$&ame paste su
neprihvatljive za punjenje korijenskog kanala zbog kontrakcije,poteško#a
u uklanjanju materijala ili iz drugih razloga$'ajvažnije je da obezbjedihermeti(ko
zatvaranje kanala za bakterije i spre(avaju prodor i razvoj bakterija$ %sim toga:
•
ne treba da se kontrahuju
•
ne treba da budu resorptivne
•
ne smiju se rastvarati u tkivnim te(nostima
•
trebaju biti kompatibilne sa tkivom
$ipovi pasti&
/"Paste na bazi )I#K-*KSID-14.1#*5A
'aj(eš#e korištene paste$.ajedni(ko svim ovim pastama je da prah u velikoj mjeri
sadrži .n%)oko 4?E+ i te(ni eugenol$"rahu je obi(no dodana prirodna
smola )koja daje odgovaraju#ukonzistenciju,uti(e na dugotrajnu stabilnosti
bolju adhezivnost,ali i dr$ sastojci+
"rednosti&
•
gustina-dobro ispunjavaju prostore izme6u gutaperka poena i zida kanala
•
dobro hermeti(ko zatvaranje nepropusno za bakterije
•
generalno se ne kontrahuju
!edostatci&
•
rastvorljivost u tkivnim te(nostima )koja može ponekad biti prednost
kod eventualnog prebacivanja materijala preko apeksa+
•
izvjesna toksi(nost
0"Paste bazirane na SI#$1$I6KI7 S7*5A7A
Q
'I(E$ 1 Zn-,Bi0/os/at,smola2
•
gust i izuzetno ljepljiv,te se zbog toga teže unosi u kavitet
•
efikasno zaptiva kanal
•
nerastvorljiv
•
ne sakuplja se
•
n a k o n u n o š e n j a g a j e t e š k o u kl o n i t i i z k a n a l a p a s e u vi j e k
k or i s t i n a g u t a p e r k a poenima
•
toksi(no i iritiraju#e dejstvo na okolno tkivo
3(*0"lus 1pasta na bazi epoksi0aminske smole2
•
lako se unosi u kanal
•
dobro se adaptira uz zidove
•
sa gutaperkom obezbje6uje adekvatnu dugotrajnu stabilnost i hermeti(ko
zatvaranjenepropusno za bakterije
2"Paste bazirane na .4$AP1%KI ili P%I%*D#*8 S7*5I ili *'81 7A$1%I81
i s t a g u t a p e r k a r a s t v o r e n a u h l o r of o r m u j e g l a t k a l j e p l j i v a p a s t a
H A % 9% " 5 9 1 7 $ 1 a d hloroform ispari ostaje opet gutaperka koja nema
osobine paste i ima veliki stepen kontrakcijete kao takva hloroperka ne odgovara
kao pasta za opturaciju kanala korijena$Hloroperka '-% pasta koja popravlja
regularne nedostatke hloroperke$%na je veoma ljepljiva(ak i poslije isparavanja
hloroforma$0kivo je jako dobro podnosi$Manje je efikasna od pastina bazi .%5
i epoksi smoli$-34E rastvor kolofomijuma,prirodne smole u hloroformu$'aziva
se hloroform-smola$&labo sekoristi$
RADIOGRAFSKO ISPITIVANJE U ENDODONCIJI
9adiografija je korisno pomo#no dg sredstvo i jedan od glavnih faktora
koji su doprinijelinapretku endodoncije$908 daje sljede#e podatke:
•
1arijes aproksimalnih površina koje su nepristupa(ne ispitivanju pomo#
u sonde$ 'ajpogodnija je retrokoronarna 908$ nformacije o dubini karijesa te
koliziji sa pulpom nisu sigurne$
•
Da li postoji podloga ispod estetskih ispuna i time se potvrdi ili isklju(i
eventualnamogu#nost nadražaja pulpe
•
raktura korijena zuba gdje je 908 jedino dg sredstvo
•
Cidiopatske resorpcije, unutrašnje i spoljašnje, zuba i korijena
•
7nomalije kavuma dentis, usljed apozicije iregularnog dentina,
d e n s i n d e n t i s , dentinogenesis imperfecta, kalcifikacije u pulpi-pulpoliti, itd$
•
!eli(ina, oblik, pravac, širina kanala
•
"romjene u parodonciju
•
!rsta promjena u koštanom dijelu parodoncija
•
1ontrola prohodnosti kanala )snimanje u toku endodoncije sa kanalnim
instrumentimaradi orjentacije+
•
1ontrola poslije punjenja kanala i ranije sprovedenog lije(enja
•
"ra#enje toka reparacije u periapeksu poslije endodontskog tretmana908 nalaz se
uvijek mora posmatrati u kontekstu klini(kog nalaza i drugih dg testova kako
bise izbjegle dg greške$ 'edostatak rendgenografije je to što trodimenzijonalni
elementi dobijudvodimenzionalnu sliku te informacije nisu uvijek
ta(ne )superpozicija i sl$+$ "omo#u 908 -ase ne može dg hiperemija, pulpitis ili
nekroza pulpe, te akutni apeksni parodontitis u po(etku, prije nego što po(ne
osteoliza ili eventualno proširenje apeksnog periodoncijuma$
ASEPTIČNA TEHNIKA RADA – KOFERDAM
1oferdam se stavlja na zub koji #e se endodontski lije(iti iz = razloga:3$Da
bi se dobilo radno polje koje može biti dezinfikovano;$Da bi se
pacijent zaštitio od slu(ajnog udisanja ili gutanja instrumenata=$Da bi
se pacijent zaštitio od dejstva rastvora za ispiranje i dr$ lijekova
rojne su prednosti upotrebe koferdama$ %n zna(ajno ubrzava lije(enje time što
(ak i fizi(kie l i m i n i š e u t j e c a j e or a l n e s r e d i n e $ & a m o z u b k o j i s e
l i j e( i j e e k s p o n i r a n kr o z o t v o r n a koferdamu$ 8uma mora da zatvara
dobro prostor oko zuba, (ak i bez ligature od
zubnogkonca$" o s t o j e m n o g o b r o j n e k v a ( i c e k o j e d r ž e k o f e r d a
m, a upotreba
kvačica sa krilcima
omogu#ava brže stavljanje koferdama$ 9am tako6er omogu#ava prekrivanje
nosa pacijentakako bi se sprije(ila kontaminacija radnog polja sa M% iz
nosa$7 k o j e z u b k oj i s e l i j e ( i m n o g o o š t e # e n , t r e b a g a
pr i v r e m e n o r e s t a u r i s a t i p r i j e p o ( e t k a l i j e( e n j a d a b i k of e r d a m
bolje stajao$ 7ko je zub slomljen u predjelu gingive može
s e koferdam staviti i na zube neposredno uz zub koji se treba lije(iti$ 'akon
pravilne
aplikacijek o f e r d a m a p o t r e b n o j e u l a z n i k a v i t e t , z u b i s a m k o
ferdam dezinfikovati, naj(eš(e
hlorheksidinom ili preparatima joda
kombinovanim sa
0
*
0
ili alkoholom
$
ISTRUMENTACIJA KORIJENSKOG KANALA – STEP
BACK TEHNIKA
1od ove tehnike dijametar korijenskog kanala na apikalnom nivou je
mali da bi se pružiootpor i sprije(ilo prebacivanje materijala za
punjenje van kanala$ 7pikalni dio kanala seformira u blago konveksnoj
formi kako bi se materijal za punjenje zadržao u kanalu$&tepen instrumentacije
u apeksu korijenskog kanala je odre6en veli(inom prve 1-turpije
kojai d e u k a n a l d o o d r e 6 e n e g r a n i c e $ 1 a n a l s e p r o š i r u j e j o š
d o d a t n o d v j e m a v e l i ( i n a m a instrumenata na ovom nivou, što zna(i da
ako je turpija br$34 ušla do radne dužine, kanal se proširuje
do veli(ine ;4$ "osljednja turpija koja se koristi u apeksu zove se
glavna 9master3apikalna turpija
$ 7pikalni konus se tada ostvaruje skra#ivanjem radne dužine,
odnosnotehnikom step-back i upotrebom kanalnih instrumenata ve#ih
dimenzija$ 1od svake promjene
turpije radna dužina kanala se provjerava
g l a v n o m a p i k a l n o m t u r p i j o m $ &tep-back tehnika se
može koristi ti u obradi svih zuba$ 0reba imati u vidu da je kanal
umnogim zubima širi u buko-lingvalnom pravcu nego u mezio-
distalnom$ 1od step-back tehnike može se desiti da zaostane tkivo u apeksu
naro(ito na lingvalnoj strani kanala jer prvi,a i naredna ; ili = instrumenta ne
dodiruju široke dijelove kanala$7pikalni dio korijenskog kanala se otvara
1-turpijom pokreti ma turpijanja dok turpija nesklizne slobodno u kanal$
0urpija se tada rotira svojim vrhom na ta(nu radnu dužinu kako bi po(ela da
se formira izbo(ina u zidu korijenskog kanala$0urpija naredne veli(ine uvodi se
u kanal polako i uz laganu rotaciju dok vrh ponovo ne do6ena odre6enu
granicu$ nstrument se tada pažljivo rotira na željeni apikalni nivo$
"reparacijaapikalnog dijela kanala se nastavlja sistematski
proširivanjem kanala na naredne ; ili =veli(ine instrumenata$1 an a l s e
potom proširuje Hedstrom ili mašinskom turpijom za jednu
v e l i ( i n u m a n j e o d posljednjeg instrumenta korištenog apikalno$1ada je
širenje adekvatno preparacija apikalnog dijela kanala se završava instrumentom
1-ti p a r o ti r a j u # i m p o k r e ti m a $ 0 a k o s e s t v o r i g r an i c a n a
n a j a p i k a l n i j e m d i j e l u k a n a l a t e # e apikalni dio dobiti oblik cilindri(nog
sedla