prošlog i budućeg. U ovoj priči je moguće prepoznati mnoge činjenice
iz života Danila Kiša, pa ova priča ima naznačen autobiografski karakter u delu Rani jadi. Rani jadi analiza glavnog lika Andreas Sam je ujedno i narator i glavni lik dela Rani jadi Danila Kiša. On je senzbilna ličnost, osetljiv na spoljašnje utiske. Veoma je mlad, ali se njegove tačne godine ne mogu utvrditi. Mašta Andreasa Sama je nemirna, pa je on sposoban da u svetu oko sebe zapaža nevažne detalje i da u sitnicama sagledava suštinu i lepotu življenja. Ljubav prema prirodi je jedna od glavnih osobina dečaka Andreasa. Zbog prirode, u dečaku se razvio smisao za lepo i sposobnost da lepo, prijatno i mirisno oseti svuda oko sebe. Takođe, zbog uživanja i razumevanju prirode, u dečaka se uselila iskrenost i ljubav prema istini kao načelu života. U dečakovoj mašti se oživljava svet bajki koji postaje stvarnost, ili bar željena stvarnost, lepša od tekuće. U maštanjima se stalno oživljava dečakova misao o odlasku u svet, a sama misao o odlasku ima trojako značenje – da pobegne od mučnog života, iako ga prihvata dostojanstveno; želja za promenom; rešenje svojih konflikta sa prirodom vidi u bekstvu. Porodica Andreasa Sama Iako Rani jadi lektira čini knjigu proze koja počiva na sećanju i iako se u njoj nalazi detinjstvo Andreasa Sama, u njoj članovi porodice nisu dobili mesto koje im pripada. Očev lik se javlja kao bleda silueta u izmaglici sećanja. Sve je u mašti, te se delatni život oca Eduarda Sama jedva naslućuje. Majka je prisutnija u životu dečaka, koja svojom pažnjom i brigom pokušava da održi život kakvim takvim. Ali ni majka, kao ni otac nema dinamičnu i bitnu ulogu u opisanom periodu odrastanja Andreasa Sama. Sestra Ana se pojavljuje kao aktivan učesnik zbivanja, ali samo u nekoliko priča. Priča Serenada za Anu je kratka i bez ikakvog