Univerzitet u Sarajevu

Fakultet islamskih nauka

Master u islamskim studijama

Islam i savremeni svijet

Prvi semestar, drugog ciklusa

2021/2022.

Seminarski rad (esej)

Islam i pitanje poslovne etike

Mentor: mr. Haris Veladžić Student: Nihada Mulalić, 665, redovan

Sarajevo, decembar 2021.

Sadržaj:
1. Uvod....................................................................................................................................................3

2. Definicija etike.....................................................................................................................................4

3. Povijest islamske etike.........................................................................................................................4

4. Faktori koji utiču na etičko ponašanje u islamu...................................................................................5

3. 1. Pravna tumačenja........................................................................................................................5

3. 2. Organizacijski faktori....................................................................................................................6

3. 3. Individualni faktori.......................................................................................................................6

3. 3.1. Faze moralnog razvoja.........................................................................................................6

3. 3.2. Osobne vrijednosti i ličnost..................................................................................................7

3. 3.3. Uticaj porodice.....................................................................................................................7

3. 3.4. Uticaj vršnjaka......................................................................................................................7

3. 3.5. Životno iskustvo...................................................................................................................8

3. 3.6. Situacijski faktori..................................................................................................................8

5. Islamski etički sistem...........................................................................................................................8

6. Osnovni islamski ekonomski principi u poslovanju..............................................................................8

7. Aksiomi islamske etičke filozofije.........................................................................................................9

8. Stepeni dozvoljenog i nedozvoljenog ponašanja u islamu.................................................................12

9. Islamski principi u pogledu halala i harama......................................................................................13

10. Halal i haram područja poslovanja.................................................................................................13

11. Zaključak........................................................................................................................................15

12. Literatura.......................................................................................................................................17

2
 9.1. Uvod

Tema o kojoj govorimo u ovom seminarskom radu je islam i pitanje poslovne etike. Ljudski
postupci ocjenjuju se kao dobri ili loši, moralni ili nemoralni, ovisno o utvrđenim i prihvaćenim
načelima nekog društva. Skup pravila ponašanja koja vrijede u obavljanju poslovnih aktivnosti
zove se poslovna etika. Generalno gledano to je normativna disciplina koja se bavi pitanjima šta
je dobro a šta loše, šta je ispravno a šta neispravno u poslovanju. Kada govorimo o islamu, on
stavlja akcenat na etičke vrijednosti u svim aspektima ljudskog života.

Rad se sastoji od nekoliko poglavlja u kojima ćemo predstaviti šta je to etika, povijest islamske
etike, faktore koji utiču na etičko ponašanje u islamu, područja halal i haram zarade, kao i mnoge
druge stvari. U ovom radu smo koristili metodu tekstulne analize, pomoću koje smo prikupili što
više knjiga, članaka i tekstova, te nam je ova tekstualna analiza pomogla u samom isčitavanju
ove literature. Pored tekstualne analize, koristili smo i historijski metod, pomoću kojeg smo
predstavili mišljenja nekih učenjaka i njihov stav kroz vrijeme.

Cilj pisanja ovog rada jeste ponuditi definiciju etike, zatim kakav je to stan islama po pitanju
poslovne etike, koja su područja djelovanja haram a koja halal.

Primarna literatura koja je korištena je djelo Islamska poslovna etika od autora Rafka Isaa
Beekunia, koju je sa engleskog jezika preveo Aid Smajić, zatim smo koristili Leksikon islama od
Nerkeza Smailagića, djelo Savremene fetve 2 autora Jusufa el-Karadavija, Kur'an u prevodu
Besima Korkuta, kao i mnoga druga djela na engleskom jeziku i hadise koji govore o ovoj temi.

Ključne riječi:

Ahlak, etika, halal, haram, islam, poslovna etika

3
 9.2. Definicija etike

Etika (a. ahlaq množ. od huluq), „urođena sklonost“.

Etika je skup moralnih principa koji odvajaju ispravno od pogrešnog. To je normativna oblast jer
propisuje šta bi trebalo da neko čini ili ne čini. Poslovna etika, koju nekada nazivaju i etikom
menadžmenta ili organizacijskom etikom, svoj referentni okvir jednostvno ograničava na
organizacije.

U islamskom kontekstu, pojam koji bi u Kur'anu bio najbliži etici jeste huluk. Kur'an koristi
čitavu jednu lepezu termina kako bi opisao pojam dobrote: hajr (dobrota), birr (čestitost), kist
(pravičnost), 'adl (uravnoteženost i pravednost), hakk (istina i ispravnost), ma'ruf (poznato i
dopušteno) i takva (pobožnost). Pobožni postupci opisani su kao salihat, a grješni kao sejji'at.1

Etika polazi od toga da postoji moralnost, te da postoje moralne osobe koje razlikuju ispravo od
neispravnog, dobro od lošeg, pošteno od nepoštenog.2

9.3. Povijest islamske etike

Islamska etika se oblikovala postupno, a tradicija raznih elemenata od kojih je sastavljena, nije se
konačno utvrdila prije 5/11 st. Suprotno grčkom svijtu, u kojem je popularna etika bila istančana
i preoblikovana filozofskim razmišljanjem, a da među njima nije postojao raskid stalne
povezanosti, islamska etika javlja se, na svom najvišem stupnju, kao zanimljiv spoj, arapskih
predislamskih tradicija i kur'anskim pouka sa nearapskim elementima, posebno perzijskim i
grčkim, koji su uključeni u opću islamsku strukturu.

Vjerska etika Kur'ana se razvijala i ispitivala u sviim svojim pojedinostima od tradicionista u

obliku hadisa, koji su bili zasnovani na Sunni, ili Poslanikovom ponašanju-uzoru, koju su oni
objašnjavali, ali koju su često dopunjavali predajama Drugova i prilagodbom koja je potjecala iu
kulturne tradicije starih religija. Hadis je uveliko odredio moralni okvir u kojem se razvio

1
Majid Fakhry, Ethical Teories in Islam, Leiden: E.J. Brill, 1991, str. 12-13.
2
Milovan Vuković i dr., Poslovna etika, Visoka škola strukovnih studija za menadžment u saobraćaju, Niš, 2010,
str. 11.

4
islamski Zakon, te osnove koje su omogućile proces integracije. Cijeli korpus Hadisa predstavlja
priručnik islamske etike.

Neki načini ponašanja bili su označeni riječju edeb, zatim dolazi do njezine zamjene riječju
ahlak. Dolazi do razvoja dva religiozna pokreta unutar sunitskog islama u 3/9 stoljeću. U
sredinama teologa s jedne strane, sukob protudeterminističkim stremljenjem mutazile, te
naglasak koji su mutaziliski teolozi stavljali na moralnu odluku i pojedinačne odgovore, doveli
su do rasprave i analize te građe. S druge strane, protuintelektualistički i asketski pokret
sufijskog misticizma stvorio je različit tip islamske etike, koji će s vremenom postat
prevladavajući u islamskom svijetu.

Za sufijske zagovrnike, siromaštvo, mučenje te potpun odricanje osobnosti postaju najuzvišenije

vrijednosti života. Istaknuti sufijski pisac al-Muhasibije, koji je zvršio uticaj na al-Gazalija.3

9.4. Faktori koji utiču na etičko ponašanje u islamu

Definiranje etičkog ponašanja ovisi o faktorima koji definiraju i određuju etičko ponašanje.
Standardi za etičko ili društveno odgovorno ponašanje uključeni su u svakog pojedinca kao i
samu organizaciju, njegovi stavovi, norme i uvjerenja, vlastiti etički standard, ekvir etičkog
odlučivanja i moralni razvoj pojedinca uveliko utiče na etiku pojedinca. 4

9.5. Pravna tumačenja

U sekularnim društvima pravna tumačenja zasnovana su na aktuelnim i često promjenjivim

vrijednostima i standardima, a u islamu se ove vrijednosti i standardi utvrđeni Šerijatom i
zbirkom ranijih fikhskih mišljenja.Rezultat ovako različitih pristupa začuđujući je: nekada je u
SAD-u bilo dozvoljeno diskriminirati žene i manjine prilikom zapošljavanja, a sada zakoni
smatraju nezakonitim diskriminirati ove grupe. Dok je islam ženama dao stalna i neotuđiva prava
i nikada nije diskriminirao manjine po bilo kojem osnovu. Ebu Zerr, r.a., prenosi da mu je

3
Nerkez Smajlagić, Leksikon islama, Svjetlost, Sarajevo, 1990, str. 175.
4
Ana Aleksić, Poslovna etika – element uspješnog poslovanja, https://hrcak.srce.hr/clanak/41349, 15.12.2021.

5
Poslanik, s.a.v.s., rekao: Gledaj: ti nisi bolji od onog koji ima bakarnu ili crnu kožu osim po
pobožnosti.5

9.6. Organizacijski faktori

Organizacija može imati uticaja na ponašanje svojih članova. Jedan od ključnih uticaja je stepen
predanosti lidera organizacije etičkom ponašanju, što je moguće putem etičkog kodeksa, izjava
koje se tiču organizacijskih smjernica, obraćanja, publikacija i slično.

Etički kodeksi sve su popularniji u mnogim organizacijama i često se razlikuju od jedno do

druge industrije. Neke organizacije mogu trgovati ili prodavati opojna sredstva (hamr) ili neke
druge haram proizvode ili usluge, pa odatle kodeks takve organizacije u cjelosti neetički. Razvoj
i provođenje etičkog kodeksa u organizacijama ove vrste očigledno je pogrešan, zato što Allah,
dž.š., kaže u Kur'anu:

Pitaju te o vinu i kocki. Ti reci: „U tome dvome grijeh je veliki a i neke koristi za ljude! Ali,
grijeh njihov veći je od koristi njihove!6

Organizacije koje se bave halal poslovima mogu moticati etičko ponašanje kroz razvoj islamskog
etičkog kodeksa.

9.7. Individualni faktori

Pojedinci dolaze na posao s različitim vrijednostima. U tom smislu, faktori koji mogu uticati na
nečije etičko ponašanje uključuju faze moralnog razvoja, lične vrijednostii moral, uticaj porodice
i vršnjaka, te životno iskustvo.

9.8. Faze moralnog razvoja

Poslanik, s.a.v.s., sugerirao je da čovjek prolazi kroz dva stadija moralnog razvoja, onaj sporedni
ili stadij prije spolne zrelosti i stadij odrasle osobe. Pored fizičkog i mentalnog razvoja, islamski
učenjaci smatrali su da postoje tri stanja ili stadija u razvoju čovjekove duše ili nefsa:

5
Rafik Issa Beekun, Islamska poslovna etika, preveo: Aid Smajić, El-Kalem, Sarajevo, 2015, str. 50.
6
Kur'an, 2:219

6
 a) Emmara – duša koja je sklona zlu i koja će, ukoliko ne bude praćena i stavljena pod
kontrolu, dovesti do čovjekove propasti;
b) Levvame – duša koja svjesno osjeća zlo, opire mu se, nakon pokajanja moli za Allahovu
milost i oprost, pokušava se popraviti, te se nada da će biti spašena;
c) Mutme'inne – duša sa najvišim stepenom, kada se postiže potpuni mir i zadovoljstvo
nakon što je 'akl (razum) pod kontrolu stavio zle ljudske sklonosti.7

Ako musliman ustrajava u neetičnom ponašanju, on tada podliježe uticaju emmare, a ukoliko se
ponaša na jedan islamski način, on se tada bori protiv zlih impulsa emmare, te odaziva na
smjernice levvame i mutme'inne. Ono što će odrediti njegovo etičko ponašanje i interakciju
između ova tri stanja duše je njegov stepen takvaluka ili pobožnosti.

9.9. Osobne vrijednosti i ličnost

Individualne vrijednosti i moral također određuju etičke standarde pojedinca. Osoba koja
naglašava poštenje drugačije će se ponašati od osobe koja ne poštuje imovinu drugih ljudi.
Prema islamskom učenju nestajanje poštenja predstavlja jedan od znakova Sudnjeg dana.
Ključna personološka varijabla koja može uticati na etičko ponašanje osobe je njen lokus
kontrole.

9.10. Uticaj porodice

Ljudi svoje etičke standarde počinju formirati još kao djeca. Djeca su sklona da usvoje visoke
stanard etičnosti ukoliko vide da ih se i drugi članovi porodice pridržavaju, te ako su nagrađeni
za moralno ponašanje, kažnjeni za laž, krađu i slično.8

9.11. Uticaj vršnjaka

Kako djeca rastu i kreću u školu, dolaze pod uticaj vršnjaka. Kako se ponašaju djetetovi vršnjac i
ono će najvjerovatnije raditi tako.

7
Rafik Issa Beekun, Islamska poslovna etika, preveo: Aid Smajić, El-Kalem, Sarajevo, 2015, str. 55.
8
Ibid, str. 56.

7
 9.12. Životno iskustvo
Bili pozitivni ili negativni, ključni događaji utiču na živote ljudi i određuju njihova moralna
uvjerenja i ponašanje.

9.13. Situacijski faktori

Ljudi se mogu ponašati neetično u određenim situacijama i zato što ne vide izlaz. Jedan
menadžer, može unositi fiktivnu prodaju kako bi pokrio gubitke u njegovoj odgovornosti, prema
islamu, dug je glavni razlog zašto se ljudi ne ponašaju u skladu s etičkim standardima.9

9.14. Islamski etički sistem

Nekoliko parametara islamskog etičkog sistema:

- Postupci i odluke smatraju se etičkim na se etičkim na osnovu intencija pojedinca. Allah,

dž.š., je Sveznajući te potpuno i savršeno poznaje naše namjere.
- Dobre namjere iza kojih uslijede lijepi postupci smatraju se činom ibadeta. Halal
intencije ne mogu učiniti haram postupke halalom.
- Islam dozvoljava svakoj osobi slobodu da vjeruje i ponaša se kako želi.
- Vjera u Allaha, daje pojedinc potpunu slobodu od bilo čega i bilo koga izuzet Allaha.
- Odluke koje donose korist većini ili manjini nisu nužno etine same po sebi. Etika nije igra
brojevima.
- Islam pristupa etici po principu otvorenog.
- Etičke odluke zasnovane su na istovremenom razumijevanju Kur'ana i prirodnog
univerzuma.
- Za razliku od etičkih sistema drugih religija, islam potiče čovječanstvo da iskusi tezkiju
kroz aktivnu participaciju u životu.10

9.15. Osnovni islamski ekonomski principi u poslovanju

9
Rafik Issa Beekun, Islamska poslovna etika, preveo: Aid Smajić, El-Kalem, Sarajevo, 2015, str. 57.
10
Ibid, str. 60.

8
Osnovni ekonomski principi u islamu zasnovani su na izvorima islama, Kur'anu i sunnetu. Ovi
principi podrazumijevaju osnovu islamske ekonomije:

- Povjerenje/odgovornost;
- Produktivnost u ime Boga;
- Shvatanje bogatstva kao nečeg od Boga datog;
- Umjerenost u potrošnji;
- Konsultacije kao način zajedničkog odlučivanja;
- Briga o drugom;
- Zabrana naplate i plaćanje kamate.11

Povjerenje je bitan element razlikovanja islamskog od konvencionalnog ekonomskog pristupa.

Polazna osnova ove ideje jeste da je priroda vlasništva čovjeka nad određenim dobrima
povjerenje ili povjereništvo, a stvarni vlasnik svega je Bog. Produktivnost u ime Boga je osnov
za kreiranje svih dobara koja su ljudima na raspolaganju. Shvatanje bogatstva kao nečeg od Boga
nam datom upućuje čovjeka na društveno optimalno korištenje resursa bez obzira ko je njhov
vlasnik. Dok je umjerenost u potrošnji direktno povezana sa prethodnim principom.

Konsultacije kao način zajedničkog odlučivanja proizilazi iz društvene odgovornosti čovjekovog

djelovanja. Briga o drugom se po prirodi stvari nameće nakon svih ovih principa, jer je čovjek
biće koje je ovisno o drugima. Na kraju imamo zabranu naplate i plaćanja kamate koje je
zabranjeno muslimanima. Kamata se spominje na više mjesta u Kur'anu i ozbiljnost vidimo u
tome što Bog u Kur'anu nije nikog nazvao svojim neprijateljem kome objavljuje rat, osim onih
koji rade s kamatom.12

9.16. Aksiomi islamske etičke filozofije

Islamska etika temelji se na pet ključnih aksioma: jedinstvo, ravnoteža, slobodna volja,
odgovornost i dobročinstvo.13

11
Velid Efendić, Poslovna etika islama u kontekstu savremenih ekonomskih trendova,
https://scholar.google.hr/scholar?hl=hr&as_sdt=0%2C5&q=poslovna+etika+i+islam&btnG=#d=gs_qabs&u=%23p
%3DW3Cw-V-wmY0J, 13.12.2021.
12
Ibid, 13.12.2021.
13
Rafik Issa Beekun, Islamska poslovna etika, preveo: Aid Smajić, El-Kalem, Sarajevo, 2015, str. 70.

9
 5.1. Jedinstvo

Tiče se pojma tevhida. Politički, ekonomski, društveni i religijski aspekti čovjekovog života čine
jednu homogenu cjelinu, koja je konzistentna iznutra, ali i integrirana s prostranim
univerzumom. Ovo je vertikalna dimenzija islama.

Primjena aksioma jedinstva u poslovnoj etici

- Privrednik musliman neće diskriminirati svoje uposlenike, kupce i druge interesne strane
prema rasi, boji kože, spolu ili religiji.
- Privrednika muslimana niko neće primorati na neetičke postupke jer on voli samo Allaha
i boji se Njegove kazne. Musliman slijedi jedan kodeks ponašanja gdje god da se nalazio.
- Privrednik musliman neće pohlepno gomilati svoj imetak. Pojam emaneta od ključne je
važnosti za muslimana jer zna da je svako ovozemaljsko dobro prolazn i da se mora
mudro koristiti.

5.2. Umjerenost

Odnosi se na pojam 'adla, a koji predstavlja kvaliteu balansa između spomentih različitih
aspekata čovjekovog života kako bi se mogao izgraditi najbolji društveni poredak. Do stanja
umjerenosti dolazi se svjesnim zalaganjem. To je horizontalna dimenzija islama.

Primjena aksioma ravnoteže u poslovnoj etici

Princip ravnoteže ili balansa primjenjiv je na poduzetništvo i u figurativnom i u doslovnom

značenju. Allah upozorava:

Kad na litar mjerite, punu mjeru napunite, i sve ispravnim mjerilom vagajte! Tako je bolje i kraj
je ljepši!14

Drug značenje pojma 'adl je pravda i pravičnost.

5.3. Sloboda volje

To je sposobnost čovjeka da djeluje bez vanjske prisile unutar parametara onoga što je Allah
stvorio i kao Allahov povjerenik na Zemlji.

Primjena aksioma slobodne volje u poslovnoj etici

14
Kur'an, 17:35

10
Na temelju aksioma slobodne volje čovjek ima slobodu da sklapa ugovore te da ih onda pošuje i
krši. Jedan musliman koji je svoju volju podredio Allahovoj, ispoštovat će sve ugovore.

O vjernici! Ugovore ispunjavajte!15

Allah ovaj ajet eksplicitno upućuje muslimanima. Musliman mora usmjeriti svoju slobodnu volju
da postupa u skladu s moralnim kodeksom koji je dao Allah. Iz perspektive ekonomije, islam
odbacuje princip lais-sez-faire i zapadnjačko vjerovanje u pojam „nevidljive ruke“

5.4. Odgovornost

Čovjekova potreba da bude odgovoran za svoje postpuke.

Primjena aksioma odgovornosti u poslovnoj etici

Ukoliko bi se muslimanski poduzetnik ponašao neetično, on svoje postupke ne može opravdati

pritiskom na poslu ili činjenicom da se i svi drugi tako ponašaju. On snosi konačnu odgovornost
za vlstite postupke. Allah kaže:

Svaka je duša zalog onog što je uradila!16

5.5. Dobročinstvo

Ihsan ili postupak koji donosi korist drugima, a ne njegovom akteru, pri čemu isti u svom
djelovanju nije vođen nikakvom obavezom. 17

Primjena aksioma dobročinstva u poslovnoj etici

Prema Gazaliju postoji šest vrsta dobročinstva:

1. Ako nekome nešto treba, druga osoba treba mu to dati, zarađujući pri tome što je manje
moguće zaradu. A ako mu i to oprosti, to je bolje za njega.
2. Ako čovjek od siromašne osobe nešto kupuje, onda je za njega ljepše da malo i izgubi
tako što će siromahu platiti više od onoga što on smatra primjerenom cijenom.

15
Kur'an, 5:1
16
Kur'an, 74:38
17
Rafik Issa Beekun, Islamska poslovna etika, preveo: Aid Smajić, El-Kalem, Sarajevo, 2015, str. 57-65.

11
 3. U ostvarivanju svojih prava i dugova čovjek treba postupati blagonaklono, tako što će
dužnicima dati viševremena od dogovorenog da vrate dugove ili, ukoliko je neophodno,
smanjiti svoja potraživanja kako bi olakšao dužnicima.
4. Sasvim je primjereno da pojedincima koji žele vratiti stvari koje su kupili to bude
dozvoljeno kao izraz blagonaklonsti.
5. Lijepo je da dužnik vrati svoje dugove prije nego bude pitan da to učini, i to po
mogućnosti mnogo prije roka.
6. Kada prodaje stvari na kredit, poslodavas treba biti dovoljno velikodušan da ne vrši
pritisak na ljude da plate u dogovorenom termin ako nisu u stanju.

Kur'an i sunnet dopunjavaju ove aksiome specificiranjem stepena dozvoljenosti ključnih oblika
ponašanja, kao i haram i halal poslovnih područja za muslimanske poduzetnike.18

9.17. Stepeni dozvoljenog i nedozvoljenog ponašanja u islamu

Postupke je moguće kategorizirati u skladu sa stepenom njihove dozvoljenosti, odnosno zabrane.

U fikhu je navedeno pet takvih kategorija:

1. Farz predstavla kategoriju postupka koji su obavezni za svaku osobu koja za sebe tvrdi da
je musliman. Obavljanje namaza pet puta dnevno, post, zekat i mnogi drugi.
2. Mustehabb se odnosi na kategoriju postupaka koji nisu obavezni, ali jednu posebno
preporučeni muslimanima (dobrovoljni post, dobrovoljni namaz)
3. Mubah radnje dozvoljene su u smislu da nisu spomenute ni kao obavezne ni kao
zabranjene.
4. Mekruh postupci nisu u potpunosti zabranjeni, ali jesu pokuđeni. Mekruh je ispod stepena
harama, i kazna za mekruh manja je od kazne za haram djela, osim kada se čini
pretjerano i na način koji vodi onome što je haram (pušenje).
5. Haram djela su nedozvoljena i zabranjena djela. Takva djela su veliki grijeh. (ubistvo,
blud, konzumiranje alkohola).

18
Rafik Issa Beekun, Islamska poslovna etika, preveo: Aid Smajić, El-Kalem, Sarajevo, 2015, str. 70.

12
Tako muslimanu nije dozvoljeno jesti svinjsko meso, ali ako se boji da će umrijeti od gladi a
ništa drugo osim svinjskog mesa nije dostupno, njemu je dozvoljeno jesti svinjetinu u specifičnoj
situaciji.19

9.18. Islamski principi u pogledu halala i harama

1. Osnovni princip je dozvoljenost svih stvari.

2. Zabranjivati i dozvoljavati pravo je isključivo Allaha, dž.š.
3. Zabranjivati halal i dozvoljavati haram slično je činjenju širka.
4. Stvari su zabranjene zbog njihove nečistoće i štetnosti.
5. Ono što je halal dozvoljeno je, a ono što je haram suvišno je.
6. Sve što vodi haramu također je haram.
7. Zabranjeno je lažno predstavljati haram kao halal.
8. Dobra namjera ne čini haram prihvatljivim,
9. Sumnjive stvari treba izbjegavati.
10. Haram je za sve jednako zabranjen.
11. Nužda nameće izuzetke.20

9.19. Halal i haram područja poslovanja

Ono što je haram odgovara poslovnim područjima koja su i sama haram i neetična- a ono što je
halal može se pretpostaviti da odgovara poslovnim područjima koja su i sama halal i etična-

Halal zarada
Islam kroz primjer Poslanika, a.s., i pravovjernih halifa pokazuje važnost trgovanja i posla. Ebu
Bekr, r.a., se bavio prodajom odjeće, Omer, r.a., trgovinom kukuruzom, a Osman, r.a., prodajom
odjeće. Ensarije među ashabima Poslanika, a.s., bavili su se stočarstvom. Osim trgovine koja je
zabranjena, islam aktivno potiče muslimane na bavljenje poslom i trgovinom:

19
Marvan al-Kajsi, Morals and Manners in Islam, Leicester, UK, The Islamic Foundation, 1989, str. 50.
20
Rafik Issa Beekun, Islamska poslovna etika, preveo: Aid Smajić, El-Kalem, Sarajevo, 2015, str. 71.

13
Upitan je Allahov Poslanik, a.s., koja je vrsta zarade najbolja pa je odgovorio: „Ona koju čovjek
zaradi svojim rukama i svaka ispravna kupoprodaja.“

Zarađivanje novca putem trgovine preferira se i stavlja kao pandan prosjačenju.

Posao u poljoprivredi

Allah, dž.š., u Kur'anu opisuje procese prisutne u poljoprivredi i stočarstvu: kako se kiša spušta i
teče po Zemlji čineći je plodnom i spremnom za obrađivanje; akvu ulogu u oprašivanju ima
vjetar i kako rastu usjevi. El-Karadavi spominje sljedeći hadis u prilogu poljoprivrede:

Allahov Poslanik, a.s., kazao je: „Nema nijednog muslimana koji zasadi sadnicu ili posije usjev
od koga štagod pojede ptica, čovjek ili životinja a da mu se to sve ne računa posebnom
sadakom.“

Posao u industriji i drugim profesionalnim područjima

Pored poljoprivrede, muslimani su potaknuti da razvijaju stručnost u industrijama, zanatima i

profesijama koje su potrebne za preživljavanje i boljitak zajednice. Razvoj ovih vještna za njh
predstavlja farzi-kifaje. Imam Gazal naglašava ovaj momenat kada kaže:

U nauke za koje se smtra da su farzi-kifaje spada područje koje je neophodno za boljitak na

ovom svijetu.21

Islam smatra lijepim posao koji zadovoljava neku halal potrebu društvu, pod uslovom da ga
čovjek obavlja na islamski način.22

Haram zarada

U ovom dijelu ćemo spomenuti neke od poslova od kojih se muslimani trebaju distancirati.

Profit koji je haram ima nekoliko uzročnika i vidova:

a) Profit koji je nastao iz trgovine zabranjenim stvarima

21
Muhammed El-Gazali, The Book od Knowledge, preveo: Nabih Amin Faris, American University of Beirut,
Lebanon, str. 37.
22
Rafik Issa Beekun, Islamska poslovna etika, preveo: Aid Smajić, El-Kalem, Sarajevo, 2015, str. 72.

14
 b) Profit koji je nastao kao rezultat prevare
c) Varanje putem skrivanja trenutačne cijene
d) Profit koji je nastao putem znatne nesrazmjerne ugovorenih obaveza
e) Profit nastao putem monopola.23

Konzumiranje alkohola i trgovina alkoholom zabranjeni su. Poduzetnik musliman ne može se

baviti nikakvom vrstom trgovine koja uvozi ili izvozi alkoholna pića; ne može posjedovati posao
gdje se alkohol prodaje niti raditi na takvom poslu.

Ditribuiranje i prodavanje droga su također zabranjene. Jusuf el-Karadavi klasificira drge poput
marihuane, kokaina, opijuma i njima sličnih u zabranjenu kategoriju hamra. Hamr je sve što
pomućuje razum.

Proizvodnja i prodaja haram dobara se smatra zabranjenom. Trgovanje dobrima koja se koriste
za činjnje grijeha spada u haram (pornografija, hašiš, proizvodnja kipova). Takva trgovina sklona
je promovirati i propagirati ono što je haram i može poticati haram ponašanje.

Prostitucija je dozvoljena u mnogim zemljama, ali islam zabranjuje ovu vrstu trgovine. Kada se
islam pojavio, dokinuo je eksploataciju žene na ovaj način.

Poslanik je zabranio i svaku vrstu trgovine koja uključuje nesigurnost u pogledu nepreciziraog
kvantiteta koji treba razmijenjivati ili dostaviti. Zbog toga je trgovina koja podrazumijeva
isporuku u budućnosti zabranjena u islamu. To su dobra koja u momentu trgovine nisu u posjedu
prodavača. Dozvoljena je trgovina u kojoj je elemenat nesigurnosti minimalan.24

Prema islamu cilj trgovine nije samo sticanje materijalne dobrobiti nego nastojnje da se zadobije
Allahova milost i zadovoljstvo.25

23
Jusuf al-Karadavi, Savremene fetve 2, El-Kalem, Sarajevo, 2010, str. 435-442.
24
Rafik Issa Beekun, Islamska poslovna etika, preveo: Aid Smajić, El-Kalem, Sarajevo, 2015, str. 53-55.
25
Ejub Velić, Poslovna etika u islamu, https://scholar.google.hr/scholar?
hl=hr&as_sdt=0%2C5&q=poslovna+etika+i+islam&btnG=#d=gs_qabs&u=%23p%3DaxLmy9HHixEJ, 12.12.2021.

15
 9.20. Zaključak

Islam i pitanje poslovne etike je jedno od pitanja koja se provlače kroz život svih muslimana.
Etika na arapskom jeziku se označava pojmom ahlak i to je „urođena sklonost“. Etika je skup
moralnih principa koji odvajaju ispravno od pogrešnog. Poslovu etiku nekad nazivaju i etikom
menadžmenta ili organizacijskom etikom. Ona svoj referentni okvir ograničava na organizacije.
Islamska etika se oblikovala postupno. Postoje mnogi faktori koji utiču na etičko ponašanje u
islamu, neka do njih su: pravno tumačenje, organizacijski faktori te individualni faktori, u koje
ubrajamo faze moralnog razvoja,osobne vrijednosti i ličnost, uticaj poroice, vršnjaka i drugi.

Islamka etika se temelji na pet ključnih aksioma: jedinstvo, ravnoteža, slobodna volja,
odgovornost i dobroćinstvo. U radu smo naveli primjenu svakog od ovih aksioma u poslovnoj
etici. Uz neki primjer, ajet ili hadis pokušali smo objasniti njihovu svrhu. Također ono što je
ključno i što je važno u poslovanju jeste ono što nam je dozvoljeno i ono što nam je zabranjeno.
Linija između halala i harama je jasna. Navodeći ono što je zabranjeno dolazimo do zaključka da
je to sve za naše dobro. Svi poslovi i novac koji je zarađen na haram način dovode do teških
posljedica.

O ovoj temi imamo mnogo literature. Pisali su brojni autori kako sa stanvišta islama, tako i drugi
koji su se zanimali za datu oblast. Tema je obrađivana putem raznih tekstova, knjiga ali i putem
fetvu, koje možemo pronaći kod mnogih autora, te koje nam mogu pokazati kako da postupimo u
mnogim situacijama ukoliko se dvoumimo između nekih stvari.

Brojni su primjeri ajeta i hadisa koji govore o ovoj temi. Na nama je da razmislimo kada nešto
odlučimo uraditi i ukoliko nismo sigurni da se poslužimo mnogobrojnom literaturom koja nam
se nudi. Svaki čovjek koji želi postiće Božije zadovoljstvo u privatnom ali i poslovnom
djelovanju, mora slijediti i poštovati islamske ekonomske principe, čime svoje djelovanje
usklađuje s društvenim interesima. Na takav način postižr društvenu efikasnost, što i jeste cilj
islamske ekonomije.

16
9.21. Literatura

1. Aleksić, Ana, Poslovna etika- element uspješnog poslovanja,

https://hrcak.srce.hr/clanak/41349.
2. Efendić, Velid, Poslovna etika islama i kontekstu savremenih ekonomskih trendova,
https://scholar.google.hr/scholar?
hl=hr&as_sdt=0%2C5&q=poslovna+etika+i+islam&btnG=#d=gs_qabs&u=%23p
%3DW3Cw-V-wmY0J
3. Fakhry, Majid, Etichal Teories in Islam, Leiden: E.J. Brill, 1991.
4. Gazali, Muhammed, The Book of Knowledge, preveo: Nabih Amin Faris, American
University of Beirut, Lebanon.
5. Issa, Beekun, Rafik, Islamska poslovna etika, preveo: Aid Smajić. El-Kalem, Sarajevo,
2015.
6. Al-Kajs, Marvan, Morals and Manners in Islam, Leicester, UK, the Islamic Foundation,
1989.
7. El-Karadavi, Jusuf, Savremene fetve 2, El-Kalem, Sarajevo, 201.
8. Kur'an s prevodom, prijevod: Besim Korkut.
9. Smajlagić, Nerkez, Leksikon islama, Svjetlost, Sarajevo, 1990.
10. Velić, Ejub, Poslovna etika u islamu, https://scholar.google.hr/scholar?
hl=hr&as_sdt=0%2C5&q=poslovna+etika+i+islam&btnG=#d=gs_qabs&u=%23p
%3DaxLmy9HHixEJ
11. Vuković, Milovan i dr., Poslovna etika, Visoka škola strukovnih studija za menadžment u
saobraćaju, Niš, 2010.

17
18