Professional Documents
Culture Documents
Republic of Kosovo
Qeveria - Vlada - Government
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Republika e Kosoves
Republika Kosova-Republic of Kosovo
Qeveria -Vlada-Govemment
Ministria e Arsimit, e Shkences dhe e Teknologjise - Ministarstvo za Obrazovanje Nauku i Tehnologiju -
Ministry of Education Science &Technology
Kabineti i Ministrit / Kabinet Ministra / Cabinet of the Minister
Br. 172/01B
Dt. 03.12.2013
Ministar Obrazovanja, Nauke i Tehnologije, na osnovu Člana 4, 21, 22 Zakona br. 03/L-189 za državnu
administraciju Republike Kosovo, na osnovu Člana 8 stav 1.4 i dodatku 6 Uredbe br. 02/2011 o polju
administrativne odgovornosti Kancelarije Premijera i Ministarstava, dt. 22.03.2011. donosi sledeću:
ODLUKU
Obrazloženje
Na osnovu gore-navedenih odredbi i sa ciljem sprovođenja aktivnosti koje proizilaze iz Strateškog Plana
Obrazovanja na Kosovu 2011-2016, povećanja razmene i protoka informacija u procesu sprovođenja SPOK-a
2011-2016 i drugih reformi u obrazovanju, poboljšanju prenošenja odgovornosti sa centralnog nivoa na
opštinski nivo i sa opštinskog nivoa na nivo škola, odlučeno je kao u dispozitivu ove Odluke.
Odluka se podnosi:
1.1 Kabinetu Ministra;
1.2 Kancelariji SS/MONT;
1.3 DAAP;
1.4 Pravnom odeljenju;
1.5 Arhivi.
3
Članovi radne grupe za razvoj i pripremu Strategije za komunikaciju u obrazovanju na Kosovu:
• Miranda Kasneci, MONT, rukovodilac radne grupe
• Azem Azemi, MONT
• Azem Guri, ODO Kačanik
• Ramiz Rrusta, ODO Klina
• Ismet Gashi, direktor škole u Kosovo Polju
• Marqe Selmani, direktor škole u Klini
• Enver Grainca
Podržano od: Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH – Razvoj kapaciteta
u sektoru osnovnog obrazovanja (CDBE)
• Alejtin Berisha (GIZ-CDBE konsultant)
• Jochen Lohmeier (GIZ-CDBE konsultant)
• Lena Stamm (GIZ-CDBE)
• Sokol Elshani (GIZ-CDBE)
Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u ime Nemačkog federalnog
ministarstva za međunarodnu saradnju i razvoj (BMZ).
4
Predgovor ministra
Bitna reforma u sektoru obrazovanja bez sumnje predstavlja jedan kvalitetan korak ka olakšanju
komunikacije, tako da veoma složeni rad predavanja i samih nastavnika i p redavača bude efikasniji i
profesionalniji. Ova Strategija treba da bude bitna u promociji naših zajedničkih reformi za jedan kvalitetan
i transparentan obrazovni sistem, gde su u fokusu građani koji treba da budu u stanju da svojom slobodnom
voljom u kratkim vremenskim periodima budu u stanju da komuniciraju jedni sa drugim uz niske i efikasne
troškove koji prate takvu komunikaciju. Poboljšanje komunikacije i saradnja u procesu reformisanja i
decentralizacije sektora obrazovanja predstavlja poseban izazov , jer sveobuhvatna komunikacija
predstavlja jedini put ka poboljšanju kvaliteta u obrazovanju. Razmena informacija, komunikacija između
nivoa treba da bude preferirana kao i način institucionalizovane komunikacije u Republici Kosovo. Ova
Strategija stvara jednu mogućnost da sektor obrazovanja ima jedan institucionalizovani okvir
komunikacije. Ovim dokumentom projektujemo jezik komunikacije, ciljeve poruka, osnovne vrednosti
komunikacije, vremenske rokove. Za dalje od toga, samim sprovođenjem ove strateg ije osiguravamo
protok informacija, efikasno učestvovanje javnosti i civilnog društva a pored toga garantujemo platformu
komunikacije na javnim debatama. Trendovi formalne i neformalne komunikacije, unutrašnje i vanjske,
među osobama i javne, direktne i indirektne komunikacije, vertikalne i horizontalne su rukovodeći principi
ove strategije koja je posvećena svima onima koji su na bilo koji način povezani sa sektorom obrazovanja.
Zajedno sa Strategijom za visoko obrazovanje na Kosovu 2005-2015, Strategije za pred-univerzitetsko
obrazovanje 2007-2017, Strategija za poboljšanje komunikacije u sektoru obrazovanja na Kosovu
predstavlja osnovu za jedan generalni i integrisani pristup obrazovanju na Kosovu. Tako da smo uvereni
da smo postigli široki politički, građanski i profesionalni konsenzus za realizovanje naših objektiva i takva
vrsta pristupa je dovela do toga da smo u strategiji uspeli da obuhvatimo interese i posebnosti svih
društvenih grupa i da sprovođenje ove strategije ima jednu širu podršku svih interesnih strana u ovom
procesu.
Mi smo zahvalni na angažovanju svih aktera koji su učestvovali u ovom procesu, koji su svojim
opomenama, sugestijama i predlozima obogatili nacrt strategije koji je prethodno pripremljen od strane
radne grupe. Ovom prilikom, želim da izrazim moju zahvalnost kao i zahvalnost mog ministarstva
(MONT) svim članovima radne grupe kao i za podršku koju je pružio GIZ i svima onima koji su
učestvovali u pripremi ovog veoma bitnog dokumenta.
Sprovođenjem ove strategije za učenike, nastavnike i direktore institucija obrazovanja stvaramo
mogućnost da budemo bolje informisani i da samim tim postanemo deo Evro -zapadnih procesa i razvoja.
Tabela sadržaja
Predgovor........................................................................................................................................................ 5
1. Uvod ........................................................................................................................................................ 7
1.6 Strategija komunikacije i saradnje u sektoru obrazovanja na Kosovu ................................................... 7
1.7 Potreba za Strategiju komunikacije ................................................................................................... 8
1.8 Stvaranje Strategije za komunikaciju ...............................................................................................11
1.9 Strategija ........................................................................................................................................12
1.10 Sprovođenje i menadžment Startegije za komunikaciju .....................................................................12
2 Vizija i ciljevi.............................................................................................................................................13
2.1 Vizija strategije za komunikaciju ......................................................................................................13
2.2 Ciljevi strategije ..............................................................................................................................14
Dodatak......................................................................................................................................................28
I. Komunikacija u praksi – studije nekih slučaja ....................................................................................28
II. Planirani koraci za razvoj i sprovođenje
Strategije za komunikaciju u obrazovanju ......................................................................................... 46
III. Sredstva efikasne komunikacije među ljudima u vezi sa poslovnim temama .......................................47
IV. Komunikacija na nivou demokratskog rukovodioca ...........................................................................53
6
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
1. Uvod
Prvo poglavlje razmatra generalni kontekst Strategije za komunikaciju u okviru
sektora obrazovanja; sektoralna uputstva za obrazovanje, mandat i fokus
Strategije za komunikaciju, neke bitne aktuelne aspekte komunikacije, kao i
institucionalno-pravnu strukturu, u okviru koje svrstavamo Strategiju za
komunikaciju.
1
Strateški plan za obrazovanje predstavlja sektoralni pristup koji je programiran kako bi odredio glavne elemente sektora i kako ih treba razviti i
unaprediti tokom budućeg vremenskog perioda.
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
ZA SEKTOR OBRAZOVANJA
8
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
9
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
10
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
11
STRATEGJIA E Komunikacije
NË SEKTORIN E ARSIMIT
(MONT, ODO i škole). Strategija, koja obuhvata ciljeve i njenu viziju, dobijena u vidu
obavljenih radionica, diskusija i intervjua, u kojima su učestvovali svi glavni partneri u sektoru
obrazovanja na Kosovu.
1.4 Strategija
Strategija je jedan plan pripremljen za postizanje nekog cilja. Organizacije, udruženja i
kompanije pripremaju strategiju kako bi mogli da predstave svoju viziju i ciljeve na veoma jasan
način. Strategije uglavnom treba propratiti sa operativnim uputstvima (ciljevi, očekivani
rezultati, konkretne aktivnosti i budžetska sredstva) kako bi teoriju preneli na praksu. Strategije
u oblasti komunikacije sačinjavaju veoma bitno sredstvo, jer se time podstiče usvajanje
standardizovanih praksi i obostrana razmena informacija.
12
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
2 Vizija i ciljevi
Drugo poglavlje predstavlja viziju strategije za komunikaciju i
I ciljeve kojima težimo tokom njenog sprovođenja.
Time obuhvatamo:
1. Profesionalna komunikacija treba da uvek obuhvata i koristi jednostavan jezik tako da
izjave budu formulisane na veoma jasan način pa poruke svako može shvatiti veoma
lako.
2. Čitava komunikacija treba da jasno izražava cilj poruke i treba imati u vidu kontekst u
okviru koje se ista šalje.
3. Komunikacija treba da poštuje osnovne vrednosti i ljudska prava i treba da uzmemo u
obzir strategiju obrazovanja i ostala povezana načela i principe.
4. Komunikacija treba da odredi vremenske rokove i odgovornosti kako bi podržali
redosled svih donosioca odluka u sistemu obrazovanja.
5. Komunikacija treba da pažljivo razmotri jezičku formulaciju kako bi mogli odrediti najbolji
način predstavljanja određene poruke.
13
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJE
Zaključak:
• Vizija i ciljevi strategije za komunikaciju se nadovezuju na poboljšanje u
profesionalizaciji u komunikaciji, stavove u komunikaciji, kao i pitanje samo-kontrole u
komunikaciji u sektoru obrazovanja. Informacije za bolje donošenje odluka,
transparentnost, odgovornost i redosled u decentralizovanom sistemu su osnova u
glavnim oblastima.
• Poglavlje 4 o uredbama i unutrašnjim pravilima nudi neka uputstva koja mogu da
doprinesu u ispunjavanju vizije i ciljeva. Kako bi strategija postala jedno operativno
sredstvo, rezultati i merljivi pokazatelji treba da budu određeni u kontekstu jednog plana
delovanja.
14
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
3. Istorijat
teoretskog sadržaja
Šta je komunikacija; (stilovi i načini komunikacije)
Treće poglavlje podvlači šta je u stvari komunikacija.
Poglavlje prikazuje kako faktor čoveka ima uticaja na komunikaciju, od
organizativne kulture, i kako ona utiče na ljude i institucije.
Predstavlja rešenja za metode komunikacije koje su povezane
sa ciljem komunikacije.
2 Ovde se pozivamo na model kulture Edgar Scheinit-a (organizaciona kultura i rukovođenje (1985) ISBN 1-55542-487-2)
15
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
16
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Zaključak:
• Komunikacija predstavlja jedno složeno pitanje, koje je dobro ispitano i razumljivo.
Održive promene u komunikaciji ne mogu se naručiti odozgo; promena u komunikaciji
podrazumeva da se promeni ponašanje, to ima uticaja i na osećanja, vrednosti,
poverenju, stavove pa čak i na nesvesne navike. Napori za promenu praktične
komunikacije bez ozbiljnog posvećivanja ovim osnovnim faktorima osuđena je na
neuspeh i nema ikakvih šansi da dovede do željenih rezultata.
• Komunikacija unutar jedne organizacije zavisi od određenih unutrašnjih struktura,
cilja i konteksta te organizacije: struktura podrazumeva načine donošenja odluka i
prihvatanja odgovornosti, cilj zahteva jedan mnogo direktniji pristup ili jedan pristup koji
ohrabruje šire učešće u komunikaciji. Samim tim se i komunikacija menja kada se menja
jedna organizacija.
• Ako se tako nešto ne dešava, onda ostarele strukture komunikacije u stvari smetaju u
razvoju i organizacionoj reformi.
17
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
3 Princip subsidijarnosti je određen u članu 5 u Povelji Evropske Unije. Princip subsidijarnosti osigurava
da se odluke donose bliže i u saglasnosti sa samim građanima .
18
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Zaključak:
• NE postoji ni jedan "pravilan ili pogrešan" stil komunikacije i menadžmenta/rukovođenja,
jer potrebe i različite situacije zahtevaju različite načine rukovođenja i komunikacije.
• Tako da, posebna je potreba situacije, kao i organizaciona želja ona koja određuje
odgovarajući stil komunikacije.
• U javnoj demokratskoj službi, prelazak iz uloge rukovodioca u ulogu pratioca predstavlja
veoma bitnu sposobnost svakog menadžera.
• Rešenje za efikasan menadžment i stilove komunikacije manje zavisi od samog osoblja;
ono ima veću potrebu da se prilagodi posebnoj situaciji u menadžmentu. Sa tim u vidu,
menadžer kao komunikativan treba da radi na svojim sposobnostima:
• kako bi identifikovao posebne situacije i okolnosti,
• kako bi odabrao odgovarajući stil menadžmenta, i
• da radi na novim sposobnostima kako bi koristio razne stilove na efikasan način.
19
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
20
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
21
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
22
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
4. Osnovni principi za
poboljšanje komunikacije
Ovo poglavlje se bavi komunikacijom iz ugla organizacionih
jedinica institucija i agencija na svim nivoima administracije
obrazovanja. Osnovni principi za poboljšanje komunikacije
pre svega se direktno odnose na i doprinose u ispunjavanju
tri cilja koja smo odredili u poglavlju 2.
One pokrivaju sledeće ciljeve:
• Da informacije budu na raspolaganju u potrebnom trenutku,
i dovoljne za donošenje odluka;
• Da protok informacija za sprovođenje odluka bude pravilan i po
redosledu.
• Da učestvovanje civilnog društva u političkim debatama o
obrazovanju bude podstaknuto.
Kako bi mogli da ispunimo ove ciljeve, treba da identifikujemo uputstva i uredbe na svakom
nivou administracije obrazovanja. Uputstva i unutrašnje uredbe trebaju biti određene od strane
svakog nivoa i različitih jedinica, uz pravilan poredak i prilagođene između institucija na način
da jedinice i nivoi zajedno funkcionišu za realizovanje SPOK-a.
Postoji velika raznovrsnost načina, kanala i instrumenata komunikacije. Opšta pravila treba da
budu usvojena i da budu obavezujuća za sve, uz propisane sankcije ako se ne sprovode.
Uputstva i uredbe ovde podrazumevaju jasan način, detaljno određen, usvojen i dokumentovan
kako se donose odluke, koga treba obuhvatiti u kojoj odluci, koji su standardni zahtevi za
informacije za donošenje odluka, kako se izveštava unutrašnjim strukturama, kako ide protok
informacija. U sistemu obrazovanja, određena jedinica za koju se sprovodi takva uredba, treba da
bude identifikovana na realan način. Korisni kriterijumi za razlikovanje jedne jedinice od druge
mogu biti sledeći:
• Rad treba da bude različit i jedinstven od ostalih (na primer MONT, svako ODO i
svaka škola)
• Ima određen broj članova, i/ili
• Praktikuje – ili garantuje – sprovođenje načela i određenih procedura (na primer
inspektorijat, ODO kolegijum, revizija itd., ...)
23
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU ORAZOVANJA
Sastanci
• Osigurajte da bitna dokumenta i pozivnice budu poslate preko e-majla; zahtevajte i
potvrdu o primanju poruke;
• Pozovite učesnike preko e-maila najmanje jednu nedelju pre sastanka: zahtevajte potvrdu
učestvovanja na sastanku;
24
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Zadaci i odgovornosti
• Razjasnite zadatke na osnovu postignutog dogovora tokom planiranja, dopunjujući
službeni opis radnog mesta (ili obavljanjem zamene u slučaju da opis ne postoji): Svaki član
je jednako odgovoran;
• Koristite "pomoćno sredstvo kako bi pokazali da niste u kancelariji - out of office
assistant" i obavestite o svojoj zameni;
• Komunicirajte u pisanoj formi sa aspekta hijerarhije i odgovornosti;
• Osigurajte da svaka jedinica razume doprinos koji nudi u sveobuhvatnom cilju (SPOK).
25
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Sistem arhive
• Povećajte i ponudite pristup informacijama tako što se složite oko zajedničkog sistema
arhive: tako da podržite razvoj i dodatno prakticiranje kulture pisanja u javnoj
administraciji u sektoru obrazovanja, svaka jedinica treba da objavi i da na jedan
transparentan način ima na raspolaganju u svom sistemu arhiviranja. To se odnosi na
fizičku arhivu u vidu dokumenta kao i na elektronsku arhivu.
Administracija dokumentacije
• Razjasnite status dokumenata upotrebom imena dokumenta, verzije, datuma, itd.
• Ponudite štampane beleške i materijal u pisanoj formi kao i u elektronskoj verziji.
26
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
27
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Dodatak
I. Praksa u komunikaciji – studije nekih slučajeva
Ovo poglavlje predstavlja studiju povezanih slučajeva sa procesom komunikacije u okviru sektora
obrazovanja na Kosovu. Njen cilj je da predstavi situacije iz realnog života, kako bi podržali
gornja poglavlja ove strategije, povezujući teoriju sa mnogo praktičnih primera svakodnevnog
rada. Studije slučaja su odabrane od strane radne grupe imenovane od MONT-a za razvoj opšte
strategije za komunikaciju u obrazovanju; glavni kriterijumi odabira su bili važnost primera za
sektor obrazovanja kao i njihova povezanost sa shvatanjem razmene informacija i redosleda
koraka. Uz inicijativu MONT-a usvojen je pristup učestvovanja u analizi studije primera slučaja,
kako bi mogli da stvorimo jednu grupu raznovrsnih eksperata, između kojih će se razviti dijalog i
pogodna debata kako bi prikupili sve podatke, doprinose i potrebne stavove; tako da smo
obuhvatili osoblje institucija Kosova za obrazovanje na svim nivoima (MONT, ODO i škole) kao
i predstavnici roditelja i međunarodne zajednice. Rezultati ovog sveobuhvatnog rada
predstavljeni su ovde u vidu preporuka za donošenje odluka u budućnosti. Metoda predstavljanja
dijagrama aktivnosti je smatrana najbitnijim kako bi opisali svaki tok informacija; ona omogućava
vizuelni pregled svih koraka u procesu. Razmatranje svakog koraka i faktora prakse u
komunikaciji predstavljeni su ovde u opisnoj formi 4. Analiza studija primera sadrži opis gore
pomenutih koraka kao i praktične komentare i postojeće/planirane predloge za poboljšanjem. I
pored toga svi slučajevi se ne odnose na procese, sprovođenje kojih je počelo ili je završeno
tokom perioda pripreme ovog dokumenta, oni se razlikuju na supstancijalni način o tome kako su
predstavljene informacije, kao što je prikazano dole u tekstu:
• Studija primera (A): Sistem menadžmenta informacija u obrazovanju (SMIO)
SMIO je sada funkcionalan na svim nivoima a ovde su opisane njene aktuelne prakse;
kvadrati posle svakog opisnog dela sadrže moguće predloge za poboljšanje.
• Studija primera (B): Sprovođenje "Novog okvira nastavnog plana Kosova" (NPK)
Fokus je na komunikaciji tokom razvoja NPK-a, koji je sada izrađen i već se sprovodi u
vidu pilot projekata (jedan deo istih tek treba da krene). Sa tim u vidu, faktori postojeće
prakse komunikacije su uzeti u obzir za razvojnu fazu (u kvadratima posle opisa), dok
druga i treća faza predstavljaju sprovedenu/planiranu praksu koja je obogaćena
kvadratima koji sadrže predloge za poboljšanje.
4
Četiri dijagrama aktivnosti se nalaze u pratećem dokumentu.
28
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
29
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
30
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Kako god, preporučljivo je da priručnici i lekcije u video snimcima isto tako budu distribuirane
direktno u ODO i direktorima škola, u pisanoj formi i u elektronskoj formi (ovo poslednje treba
dodati e-mailu i zahtevati od primaoca e-maila da dalje distribuira svim korisnicima SMIO na
njihovom radnom mestu). Time smo a) osigurali da svaki SMIO korisnik ima ovaj materijal u
svojoj ličnoj arhivi, b) osiguramo jednu kopiju u slučaju kvara na sistemu ili u slučaju
gubitka/uništenja/demontiranja bilo koje od ove dve verzije, i c) omogućimo da više od jednog
korisnika u istoj instituciji ima pristupa istovremeno. Prirodno je da elektronski dosije ne može
doći do škole upotrebom elektronske pošte ako ta škola nema pristupa internetu, pa jedna
alternativa može da bude distribucija dosijea u CD kopiji jer se tako dosije može skinuti na
svakom kompjuteru. Ova druga procedura distribucije treba da predvidi i jedno prateće službeno
pismo sa jasnim uputstvima oko sadržaja i cilja dostave CD kopije.
31
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Ako ne uzmemo u obzir koja opcija je preferirana za distribuciju uputstva oko SMIO, veoma je
bitno preduzeti sve mere kako bi se osigurali da svo osoblje u školama, ODO i u MONT-u koje
treba da se bavi elektronskim sistemom, bude u potpunosti obavešteno o načinu ispunjavanja
svojih dužnosti. Zbog ovog razloga, sve dok je preko potrebno planirati standardne metode
distribucije, kao što su obuka i priručnici, isto tako se preporučuje:
• Prilagoditi korisnicima i dizajnirati na fleksibilan način kako bi omogućili prilagođavanje
različitim lokalnim okolnostima;
• Uglavnom se fokusirati na praktično sprovođenje teorije i ako je moguće obuhvatiti sav
materijal koji je na raspolaganju – kada se materijal i lekcije u video snimcima
predstavljaju učesnicima tokom obuke, deo za pitanja i odgovore treba planirati na takav
način da se o njima diskutira tokom plenarnog dela.
32
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Upotrebom onlajn metode (za škole koje imaju pristupa internetu), direktori škola unose podatke
oko škole, osoblja i svojih učenika na početku svake akademske godine a zatim dopunjavaju kad
god je to potrebno. Upotrebom oflajn metode (za škole koje nemaju pristupa internetu), direktori
škola skidaju sve podatke iz školskog kompjutera upotrebom jedne ad hok aplikacije, a zatim to
unose u SMIO na nekoj lokaciji gde imaju pristupa internetu (recimo u ODO kancelarijama,
Internet Kafeu ili u privatnoj kući), a u ovom primeru to znači jedan dodatan korak u procesu
između prikupljanja podataka i njihovog unošenja u sistem.
ODO imaju pristup koji im samo omogućava da čitaju dosije u SMIO programu pa su tako
odgovorni samo za kontrolu preciznosti i tačnosti unošenja podataka u sistem, kao i za
obaveštavanje MONT-a. Pošto oni nemaju pristupa primarnim izvorima podataka (koji se čuvaju
u školi), oni ipak mogu kontrolisati da li su podaci uneti uz vremensku preciznost, ali ne i njihovu
preciznost u vezi sa mogućim greškama. ODO mogu isto tako zajedno da izvuku izveštaje za
škole u okviru svojih opština – tokom perioda izrade ovog dokumenta, nije bila razvijena neka
praksa za izradu i predstavljanje izveštaja, iako su izvestili o upotrebi standardnog formulara.
Sektor posvećen SMIO u MONT-u je smatran zaključnim za sve unete podatke, kao i krajnja
lokacija u lancu komunikacije odozdo do gore koji vodi od škola. Oni pristupaju u SMIO kako bi
prikupili podatke za svrhu izveštavanja i izrade i razvijanja daljih politika. Automatski se kreiraju
statistički podaci na kraju svake godine i sačinjavaju materijal za magazin Ministarstva, ali ad hok
analize mogu da se isto obave na osnovu informacija unesenih u program SMIO i to u formi
tematskih izveštaja. Magazini i izveštaji se onda objavljuju na internet stranici MONT-a i
zvanično se objavljuju, tako da svi zaposleni u MONT-u, ostali koji su uključeni u sektor
obrazovanja (uglavnom ODO i osoblje u školama) kao i svi građani mogu da imaju pristupa svim
ovim stvarima. Pored toga, SMIO sektor predstavlja jedan od ciljeva povezivanja preko kojeg
MONT nudi podršku i pomoć u upotrebi sistema od strane korisnika na lokalnom nivou – i to u
vidu razmene i pomoći preko telefona ili upotrebom e-maila ili organizovanjem terenskih poseta.
Raspolaganje podacima i izveštajima dobijenih od SMIO programa na internet stranici MONT-a
i preko zvaničnog objavljivanja se može smatrati dobrom praksom komunikacije, ali da bi ona
bila optimalna, preporučuje se:
• Da se obavlja njihova javno objavljivanje od strane MONT osoblja, slanjem u ODO
i školama u vidu e-maila/faksa, jer se time povećavaju šanse da će osoblje na
lokalnom nivou pročitati i time se olakšava dalji generalni pristup tim
informacijama;
• Obratiti se odgovornom osoblju za pripremanje politika na centralnom nivou uz potrebne
e-mail poruke kojima su pridodati elektronski dosijei.
33
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
34
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
35
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Zato je ljudski da svo osoblje u obrazovnim institucijama kao i građani uopšteno (posebno
obuhvatiti učenike i roditelje) u potpunosti razumeju stepen i implikacije ovih novina. Zbog ovog
razloga, dole pomenute aktivnosti obuhvataju upotrebu nekoliko različitih kanala komunikacije
(kampanje sa sredstvima informisanja, obaveštenja, distribucija dosijea u elektronskoj formi i na
papiru) koji imaju za cilj što šire moguće pokrivanje broja primalaca poruka, gde svi treba da
imaju pristupa bitnim informacijama.
Iako je MONT predvideo glavne aktivnosti u okviru ove faze, preporučuje se veoma detaljno planiranje
mera komunikacije, predviđajući jedan sistem spuštanja koji počinje sa centralnog nivoa, po sledećem:
- Treba postaviti link na internet stranici MONT-a sa punim tekstom ONPK-a, kao i sa
opštim informacijama oko ciljeva i njegovog predstavljanja, kao i kontakt informacije za
date osobe, koji će biti na raspolaganju građanima;
- Kampanja treba da obuhvati emitovanje spotova na televiziji i radiju zajedno sa
brošurama, sa ciljem obuhvatanja šire populacije Kosova;
- Informacije treba objaviti u magazinu "Nastavnik", sa ciljem informisanja osoblja u
MONT-u i ODO-u;
- Obaveštenja i prezentacije treba uraditi za osoblje u MONT-u i ODO-u kao i za štampu,
tokom kojih treba koristiti program power point kako bi ilustrovano prikazali glavne
novine koje donosi ONPK;
- Osoblju iz ODO-a koje učestvuje na informativnim sastancima, treba osigurati
informativni materijal (kao što su power point materijal u elektronskoj formi i brošure)
koje oni treba da koriste prilikom ponavljanja istih sastanaka za informisanje na lokalnom
nivou;
- Informativni sastanci koji obuhvataju predstavnike škola, treba da budu organizovani na
opštinskom nivou od strane ODO osoblja, koji su učestvovali na informativnim
sastancima na centralnom nivou. Ovi informativni sastanci na opštinskom nivou treba da
ponove model centralnog nivoa i da predstave isti materijal pripremljen od strane
centralnog nivoa.
- Učesnici informativnog sastanka na opštinskom nivou treba da distribuiraju informacije
koje su oni dobili, ponavljanjem istog modela i upotrebom istog materijala u školama iz
kojih dolaze.
- Potpuni ONPK treba distribuirati svom osoblju u MONT-u, ODO-u i školama
upotrebom najmanje dva kanala, kako bi osigurali optimalnu distribuciju po sledećem:
svaka kancelarija (škola, ODO i jedinica MONT-a) treba da ima na raspolaganju kopiju u
pisanoj formi i elektronsku kopiju na CD-u; svaki član osoblja, čija je e-mail adresa poznata
MONT-u treba da primi jedan elektronski dosije koji je pridodat e-mail poruci; a tekst u
poruci treba da zahteva od primaoca da dalje distribuira materijal svim interesnim
stranama (obuhvatajući roditelje i zajednicu u celini).
36
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Što se prethodne faze tiče, preporuka je da treba predstaviti gore pomenute mere uz mnogo više detalja,
da bi ih još više ojačali, po sledećem:
- Monitoring – Sredstvo nadgledanja ciljeva, obuhvata i mehanizam izveštavanja i posete na
terenu, trebaju se odvijati tako da možemo osigurati transparentnu podelu informacija u
fazi sprovođenja. Osoblje MONT-a (inspektori i osoblje koje je bilo uključeno u izradi
ONPK-a) i osoblje ODO treba da bude odabrano kako bi mogli da formiraju ekipu za
monitoring, koja će biti odgovorna za praćenje situacije. Njima treba dati u zadatak
realizovanje redovnih terenskih poseta pilot školama kako bi mogli da nadgledamo
napredak u sprovođenju i pratimo moguće izazove i primere dobre prakse. Direktore škola
treba ohrabriti da pripreme redovne i ad hok izveštaje o napretku koji su oni/one uočili,
izazove sa kojima se suočavaju kao i predloge koje možda imaju. Ove izveštaje treba
dostaviti ekipi za monitoring (idealno bi bilo kao dodatak e-mailu). Na osnovu terenskih
poseta i dobijenih izveštaja od škola, ekipa za monitoring treba da pripremi redovne
izveštaje koji sadrže analizu situacije u vezi sa sprovođenjem pilot projekta. Ovi izveštaji
treba da se fokusiraju na identifikaciji primera dobre prakse i nedostataka, kao i na naučene
lekcije koje su korisne za preporuke oko toga kako treba prilagoditi ONPK i metode
njegovog sprovođenja pre nego što se prihvati širom Kosova. Ekipa za monitoring treba
da dostavi svoje izveštaje MONT-u kao dodatak e-mailu.
- Primeri izgradnje kapaciteta – kao što su radionice, trebaju se održavati na centralnom
nivou kako bi ODO bili obuhvaćeni, gde treba predstaviti karakteristike, prirodu i cilj pilot
projekta. Materijali kao što su prezentacije u power point programu, brošure i puni tekst
ONPK-a treba distribuirati tom prilikom.
37
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
38
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
39
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Komunikacija u ovoj fazi ima jedno veoma bitno značenje zbog pitanja zaštite podataka i poverljivosti.
Garantovanje privatnosti, minimiziranje mogućnosti gubitka dokumenata kao i kreiranje evidencije
koju možete lako pratiti predstavljaju fundamentalne aspekte koje trebamo imati u vidu. Zato se
preporučuje:
- Nastavnici treba da pripreme i podele svoje samo-ocenjivanje i portfolio samo u
elektronskoj formi i da zahtevaju potvrdu primanja od primaoca poruke;
- Direktori škola (za samo-ocenjivanje) i PFN jedinica (za oba dva dokumenta) da
osiguraju potvrdu o primanju;
- Direktori škola treba da ponude nastavnicima prethodno obaveštenje u pisanoj formi o
individualnim intervjuima (na idealan način preko e-maila) i da zahtevaju potvrdu
primanja od primaoca poruke;
- Nastavnici da osiguraju potvrdu;
- Individualni intervjui treba da se održavaju samo u prisustvu treće strane koja je određena
i dogovorena prethodno;
- Povratne informacije posle individualnih intervjua kao i bilo koji mogući komentar, treba
podneti u pisanoj formi, na idealan način preko e-maila;
40
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
- Direktori škola treba da obaveste PFN jedinicu preko e-maila kad god je to moguće, ili
alternativnim putem preko faksa i da zahtevaju potvrdu o primanju;
- PFN jedinica treba da potvrdi primanje izveštaja direktora škola preko e-maila kad god
je to moguće, ili alternativnim putem preko faksa;
- Inspektori PFN jedinice treba da osiguraju direktorima škole prethodno obaveštenje o
inspekciji preko e-maila kad god je to moguće, ili alternativnim putem preko faksa i da
zahtevaju potvrdu o primanju obaveštenja;
- Direktori škola treba da osiguraju potvrdu;
- Direktori škola treba da obaveste nastavnike oko naredne inspekcije u pisanoj formi, na
idealan način preko e-maila, i da zahtevaju potvrdu o primanju obaveštenja;
- Nastavnici treba da ponude potvrdu;
- Inspektori PFN jedinice treba da ponude povratne informacije u vezi sa posmatranjem u
istom danu tokom inspekcije, u pisanoj formi, na idealan način preko e-maila, i da zahtevaju
potvrdu o primanju;
- Nastavnici treba da ponude potvrdu;
- Bilo koja moguća usmena diskusija oko povratnih informacija treba održati samo u
prisustvu treće strane koja je prethodno određena i usvojena;
- PFN jedinica da dostavi svoju završenu procenu u KSLN u pisanoj formi, ako je
moguće preko e-maila, i da zahtevaju potvrdu o primanju;
- KSLN da ponudi potvrdu;
- KSLN da analizira izveštaje PFN jedinice i da odluči o potvrđivanju/povlačenju licence
nastavnika ili oko unapređenja u karijeri nastavnika; odluku dostaviti direktoru škole kao i
ODO-u u pisanoj formi, na idealan način preko e-maila, i da zahtevaju potvrdu o primanju;
- Kako direktori škole tako i ODO treba da ponude potvrdu;
- Direktori škole treba da dostave KSLN odluke svojim nastavnicima, na idealan način
preko e-maila, i da zahtevaju potvrdu o primanju;
- Nastavnici treba da ponude potvrdu;
- ODO treba da donesu odluku o potvrđivanju/izbacivanju nastavnog osoblja;
odluka se komunicira direktorima škole i KSLN-u u pisanoj formi, na idealan način preko
e-maila, i da zahtevaju potvrdu o primanju;
- Kako direktori škole tako i KSLN treba da ponude potvrdu;
- Direktori škole treba da dostave ODO odluke svojim nastavnicima, na idealan način preko
e-maila, i da zahtevaju potvrdu o primanju;
- Nastavnici treba da ponude potvrdu;
- KSLN evidentira izveštaje PFN jedinice i odluke ODO-a.
41
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
42
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
• Pripremiti listu sa kontakt informacijama svih osoba koje su članovi SRŠ-a i onda je
distribuirati svim roditeljima, ako je moguće preko e-maila ili preko štampanih kopija
koje se distribuiraju preko učenika;
• Distribuirati svim roditeljima kalendar sastanka SRŠ-a za celu akademsku godinu, ako je
moguće preko e-maila ili preko štampanih kopija koje se distribuiraju preko učenika;
• Distribuirati podsetnike za održavanje SRŠ sastanaka, idealno bi bilo upotrebom e-maila
(ili preko telefona), najmanje nedelju dana pre sastanka.
Jednom kada se SRŠ uspostavi, treba preduzeti dalje mere za afirmisanje efikasne komunikacije,
kao što je ovde prikazano:
• Jedan član SRŠ-a treba da bude zadužen za održavanje zapisnika tokom svakog sastanka.
Zapisnik treba da bude na raspolaganju u elektronskom formatu.
• Zapisnik treba dostaviti Savetu Roditelja za Obrazovanju u Opštini (SROO) i da ga treba
distribuirati svim roditeljima. U oba slučaja, treba preferirati upotrebu e-maila u poređenju
sa drugim sredstvima. Kao alternativan način, možemo koristiti faks u prvom slučaju i
štampane kopije u drugom slučaju. U školama koje objavljuju magazin i/ili informativne
novine, zapisnik isto tako treba objaviti.
• Jednom kada je SRŠ održao interne izbore kako bi odabrali jednog člana koji će ih zastupati
u SROO, oni treba da distribuiraju povezane informacije pri ODO (idealno bi bilo
upotrebom e-maila, ili na alternativan način preko faksa) kao i svim roditeljima (ako je
moguće preko e-maila ili alternativno preko štampanih kopija koje se distribuiraju preko
učenika).
43
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Direktori škola isto tako imaju ulogu u ovom procesu, pa se njima preporučuje:
• Potvrde primanje informacija o osnivanju SROO (idealno bi bilo upotrebom e-maila,
ili na alternativan način preko faksa);
• Izveste o osnivanju SROO tokom sastanaka upravnog odbora škole, i ako je moguće u
magazinu/informativnim novinama škole;
• Potvrde primanje informacija o kontakt detaljima članova SROO (idealno bi bilo
upotrebom e-maila, ili na alternativan način preko faksa);
• Distribuiraju kontakt informacije svim roditeljima (ako je moguće preko e-maila ili
alternativno preko štampanih kopija koje se distribuiraju preko učenika);
• Potvrde primanje kalendara o SROO sastancima (idealno bi bilo upotrebom e-maila, ili
na alternativan način preko faksa);
• Distribuiraju kalendar SROO sastanaka svim roditeljima (ako je moguće preko e-maila
ili alternativno preko štampanih kopija koje se distribuiraju preko učenika);
• Potvrde primanje podsetnika o održavanju sastanka (idealno bi bilo upotrebom e-maila, ili
na alternativan način preko faksa);
• Pošalju podsetnik svim roditeljima (idealno bi bilo upotrebom e-maila, ili na alternativan
način preko faksa).
Jednom kada se SROO osnuje, treba preduzeti slične mere sa onim usvojenim od strane
SRK, kao što je dole prikazano:
• Jedan član SRO treba da bude zadužen za održavanje zapisnika tokom svakog sastanka.
Zapisnik treba da bude na raspolaganju u elektronskom formatu.
• Zapisnik treba dostaviti Savetu Roditelja Kosova (SRK) i da ga treba distribuirati svim
roditeljima. U oba slučaja, treba preferirati upotrebu e-maila u poređenju sa drugim
sredstvima. Kao alternativan način, možemo koristiti faks.
• Direktori škola treba da dostave zapisnik sa sastanka Saveta Roditelja Kosova (SRK) u
opštinama i svim roditeljima preko e-maila kad god je to moguće, ili alternativno preko
štampanih kopija koje se distribuiraju preko učenika. U školama koje objavljuju magazin
i/ili informativne novine, zapisnik isto tako treba objaviti.
• Jednom kada SRO bude održao interne izbore kako bi odabrali jednog člana koji će
učestvovati na sastancima Saveta Roditelja Kosova (SRKK), oni treba da distribuiraju
povezane informacije u MONT i SRŠ (idealno bi bilo upotrebom e-maila, ili na
alternativan način preko faksa).
• SRŠ zatim treba da dostave informacije svim roditeljima ( idealno preko e-maila kad
god je to moguće, ili alternativno preko štampanih kopija koje se distribuiraju preko
učenika).
44
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Isti proces se sprovodi od strane ODO direktora prema direktorima škola, koji zatim
obaveštavaju roditelje na osnovu pomenute prakse u okviru treće faze.
Jednom kada Savet Roditelja Kosova bude osnovan, treba preduzeti uobičajene mere kao po
sledećem:
• Jedan član Saveta Roditelja Kosova treba da bude zadužen za održavanje zapisnika tokom
svakog sastanka. Zapisnik treba da bude na raspolaganju u elektronskom formatu.
• Zapisnik treba dostaviti MONT-u a zatim ga treba dostaviti i u sva ODO. U oba
slučaja, treba preferirati upotrebu e-maila u poređenju sa drugim sredstvima. Kao
alternativan način, možemo koristiti faks.
• ODO direktori treba da dostave zapisnik sa sastanaka Saveta Roditelja Kosova svim
školama preko e-maila kad god je to moguće, ili preko faksa.
• Direktori škola treba da distribuiraju zapisnike sa sastanaka Saveta Roditelja Kosova svim
roditeljima preko e-maila kad god je to moguće, ili alternativno preko štampanih kopija
koje se distribuiraju preko učenika. U školama koje objavljuju magazin i/ili informativne
novine, zapisnik isto tako treba objaviti.
45
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Prva Etapa
• Razvijena je strategija komunikacije (MONT-ODO-škole) uključujući i plan razvoja
kapaciteta (fokusirajući se na potrebe komunikacije), čije sprovođenje obuhvata ove
postupke i aktivnosti:
• Procena trenutnog nivoa komunikacije i zadovoljstva komunikacijom/saradnjom preko
komunikacije;
• Identifikovanje i procena potreba komunikacije, skiciranje i određivanje toka
komuniciranja (kanali, izvori, forme, vrste informacija, itd.).
• Organizovanje radionice vezano za: Razvoj strategije komunikacije uključujući i strukture
i sredstva komunikacije, itd;
• Finalizacija strategije komunikacije;
• Prezentiranje strategije komunikacije MONT-u, ODO-ima i predstavnicima škola;
• Identifikovanje potreba razvoja kapaciteta kako bi sproveli plan komunikacije;
• Razvoj plana za razvijanje kapaciteta (kao deo komunikativne strategije;
• Određivanje nosioca plana rada i određivanje prioriteta za glavne aktivnosti radi
pokretanja sprovođenja strategije komunikacije.
Druga Etapa
• Primenjeni su glavni elementi komunikativne strategije (uključujući i plan za razvoj
kapaciteta)
• Razvoj struktura, formi, sredstava, mehanizama i smernica za primenu plana razvoja
kapaciteta, koji se fokusira na tri nivoa komunikacije u obrazovanju
• Razvoj kapaciteta / obučavanje nosioca komuniciranja u skladu sa analizama razvoja
kapaciteta za komuniciranje u MONT, ODO i škole;
• Primena ključnih elemenata strategije za komuniciranje od različitih nosioca;
• Nadzor primene strategije komuniciranja.
Treća Etapa
• Puno sprovođenje komunikativne strategije, uključujući i realizovanje plana za razvoj
kapaciteta i njegovo procenjivanje;
• Srednjoročna procena primene komunikativne strategije u pilot opštinama;
• Završna procena;
• Završni izveštaj, uključujući i relevantne preporuke.
46
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Od: (osoba, jedinica institucija, ...) Za: (uzmite u obzir sve-obuhvatnost, izbegavajte
štetne poruke)
Predmet: (specifičnost ove poruke) Kopija: (radi informisanja)
Kontekst/istorijat: (onoga što je postavljeno u okviru „predmeta“)
Ranija istorija: (kratak podsetnik onoga što se desilo ranije)
Razlog za slanje ove poruke: (zašto pošiljalac to piše, otkrivanje teme)
Poruka:
(a) Povezujuća: (postavljanje kontakta na jasan način, navodeći odnos sa primaocem/ima od strane
pošiljaoca)
(b) Sadržaj: (sama poruka)
Sastanci
Sastanci se karakterizuju preko:
• Članova koji se pozivaju da učestvuju;
• Dnevnog reda koji treba da se pripremi pre vremena (koji se može prilagoditi /dopuniti
tokom sastanka);
• Određivanje različitih uloga za one koji donose odluke, kao što je predsedavajući i/ili različiti
članovi;
• Posedovanja određenog stila/kulture i kodeksa ponašanja;
• Namere da se urade promene nad članovima koji investiraju svoje vreme u to.
47
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Reflektiranje
Podsetite se dva sastanka na kojim ste bili prisutni, jednog „dobrog“ i jednog „lošeg“ sastanka.
Šta je bilo dobro a šta loše vezano za te sastanke ...???
• Pre sastanka?
• Tokom sastanka?
• Nakon sastanka?
48
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Svi koji su za ovo neka kažu: DAAA "DAA" "DAA" "DAA" "DAA" "DAA"
Planiranje sastanka:
• Objektiv sastanka, tretirane teme, prikladan sadržaj prisutnih, ILI:
motivacija i zajednički jezik ljudi koji se sakupljaju zajedno za sastanak;
• Pokušaj sastanka (npr. čestoća) koja garantuje očekivane rezultate (i suprotno tome)
• Upotrebljena procedura za upravljanje sastankom, predviđene komplikacije.
49
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Složite se i evidentirajte akcioni plan koji rezultuje iz diskusije za rešenje problema i bilo kakvog
drugog dela dnevnog reda.
6. Neko drugo pitanje
Otvorena pitanja, problematične oblasti koje trebaju da se tretiraju u buduće, sugestije za
poboljšanje, pitanja koja treba da se pošalju na više nivoe hijerarhije, ...
7. Sažetak i zatvaranje
Pregledajte sastanak i ono što se desilo, dajte smisao i pružite konstruktivno tumačenje;
odredite vreme i datum za sledeći sastanak, zahvalite se svima na učešću.
50
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Nakon sastanka
Često je korisno da se izvrši naknadna procena oko efikasnosti sastanka 7.
ako ste odgovorni za izvršenje zadataka ili za nadzor odrađenih odluka i zadataka tokom
sastanka:
• Osigurajte se da je uzeti zapisnik napisan i podeljen;
• Uključite zadatke u planovima rada;
• Uključite naknadne delatnosti o donesenim odlukama u vašem radu nadgledanja;
• Osigurajte učesnicima sastanka povratne informacije oko procesa primene.
6 Kodeks ponašanja
Pravila i instrukcije koje će učesnici da prate tokom sastanka trebaju da se ostvare uz saglasno st svih učesnika. To je jedan merač naspram kojeg učesnici mogu da
izmere svoje ponašanje. Kako se ostvaruje kodeks ponašanja ...
Objasnite šta je kodeks ponašanja i kako može poboljšati efikasnost (isključenje neželjenog ponašanja zbog ograničenih izvora , investiranih u jednom događaju);
Pripremite vaše tačke i zatražite doprinos grupe za kodeks ponašanja;
Napišite sve tačke na jasan način i uzmite saglasnost grupe za one koje su korisne / prihvatljive;
Nađite rešenje za one neprihvatljive (npr. ako neko želi da bude kontaktiran tokom sastanka i želi da njegov/njen telefon bude uključen, dali može da se to realizuje na što
nesmetljiviji način?)
Primer pitanja koja mogu da se uključe /predstave:
Biti na vreme;
Da nema prepreka koje mogu da se izbegnu (npr. gašenje ili isključenje mobilnih telefona) procenjuje se doprinos svakoga, bez obzira na čin, da se ne potceni doprinos
drugih. Saslušajte druge i dopustite da završe svoje izražavanje. Izvršenje zadataka prema rasporedu.
Svaki član je odgovoran za napredak, svaki treba da doprinese, Mi ne znamo koji će biti tačan rezultat sastanka.
51
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Priprema
• Cilj sastanka je bio jasan;
• Cilj je dokazan održanjem sastanka;
• Dnevni red sastanka je razdeljen učesnicima;
• Pozivnice su poslate na vreme.
Učesnici
• Prikladni ljudi su učestvovali;
• Potrebni materijali /dokumenti su bili na dispoziciji učesnika;
• Učesnici su došli na vreme;
• Učesnici su bili spremni da diskutiraju teme sastanka;
• Učešće je bilo adekvatno i od svih prisutnih;
• Učesnici su potvrdili pozitivno ponašanje i pružili su konstruktivan doprinos;
• Učesnici su bili u istoj liniji sa procedurama/pomoćnikom sastanka.
Iskorišćeno vreme
• Sastanak je počeo na vreme;
• Uloge predsedavajućeg, pomoćnika, zapisničara, su realizovane;
• Posvećeno vreme za svaku temu je bila pravo;
• Sastanak je ostao fokusiran;
• Nije imalo prekida, prepreka, sporednih razgovora;
• Sastanak je završen na vreme.
Aktivnosti
• Celokupno uvodno razmatranje je dato na samom početku;
• Ljudi su se upoznali među sobom
• Dnevni red je praćen;
• Podstaknuto je učešće svih;
• Prisutni sa ekspertizom i relevantnim istorijatom su doprineli na adekvatan način;
• Članovi koji su kočili slobodne i otvorene diskusije, .., nisu dominirali;
• Učesnici su slušali jedni druge;
• Raznovrsnost (čin, kultura, pol, starost, specijalizacija) je povećalo kvalitet.
52
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Dijalog
• Briga je realizovana oko emotivnih aspekta doprinosa;
• Nejasnoće i sukobi su tretirani na konstruktivan / posredovan način
Rezultati
• Pitanja su adresirana detaljno i sa odgovarajućom otvorenošću (nije imalo sakrivanja)...
• Donete su potrebne odluke
• Tačke, odgovornosti, zadaci i budući koraci akcija su bili jasni;
• Postignut je cilj sastanka;
• Povratne informacije od učesnika na kraju sastanka, bile su zadovoljavajuće.
8 Luft, Joseph; Ingham, Harry. (1950). "Prozor Johara“, grafički model među -osobne svesnosti ". Tok zapadne laboratorije obučavanj a u grupnom razvoju (Los Anđeles:
UCLA). Luft i Ingham su nazvali njihov model Prozor Johara 'Johar' nakon kombinacije njihovih imena, Joe i Harry.
Videti takođe: http://en.wikipedia.org/wiki/Johari_window
9 Onlajn test je dostupan pri: ittp://kevan.org/iohari
53
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Prvi kriterijum procene je broj opisivanja koje jedan subjekat dobija: drugo, razlike između
samo-opisivanja i opisivanja od drugova; treće vrsta opisivanja u svakoj od četiri oblasti.
Profili upravljanja se menjaju: najmlađi rukovodioci, neiskusni i/ili nesigurni mnogo malo njih
su svesni za njihove slepe tačke, oni se osećaju samim i pod pritiskom i ne daju prioritet
razmatranju nepoznate.
Problematična Željena
54
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Kako bi bili što uticajniji u komuniciranju, strategija rukovodioca za razvoj, sastoji se od:
I = povećanje transparencije, upoznavanje sa jedni drugima, izgradnja poverenja, davanje
pozitivnih informacija jedni drugima
II = smanjenje 'slepih tačaka' ('lošeg mirisa usta'), biti što manje 'debelo-kožac', grupa može
da odluči ako želi i u kojoj formi želi da obavesti pojedinca vezano za njegove/njene
„slepe tačke“
III = rukovođenje granicama privatnosti na svestan način, rukovođenje sopstvenog otkrića
(nakon toga zavisi od osobe dali će on da otkrije informacije ili ne).
IV = podizanje svesnosti preko:
• Nadgledanja od drugih (koje može da privremeno podigne zelenu oblast);
• Od samo-otkrivanja (koje može povećati privremeno sakrivenu oblast), ili;
• Preko zajedničkog objašnjenja – obično preko iskustva i diskusija u grupama koja
povećava otvorenu oblast smanjujući nepoznatu oblast; blokiranja se mogu desiti zato što
ljudi ne angažuju sami sebe, ili zato što postoji kolektivno ignorisanje (= kulturne)
postajanja ovih karakteristika i;
• Preko ljudske prirode, uvek će postojati oblasti podsvesti.
• Pokažite da shvatate:
• Rezimirajte sadržaj
• Potvrdite/ponovite izjave
• Reflektujte jezikom tela
• Pobrinite se za emotivne elemente poruke
55
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Povratna komunikacija
Ciljevi: pružite povratne informacije o ponašanju/učinku, ispratite detaljni pregled vezano za
moguća poboljšanja, inicirajte promenu stava, složite se oko promena ponašanja na osnovu
onoga šta sugestira/traži strateški sistem.
4 standardnih faza dijaloga za akcije korigiranja
(1) Uvod: pitanje i motivacija, razlog i cilj komuniciranja, pravila, učestvujte u atmosferi.
(2) Kakvo je? Procena samo-ponašanja /učinka: opišite detaljno (sa podacima,
primerima), ukažite pozitivne elemente ponašanja, napomenite kritične
aspekte/efekte ponašanja (ko je zabrinut, kako, zašto, dali trebaju da se izvrše
promene)
(3) Ostvarite interes u poboljšanoj promeni /ponašanju šta se tačno treba promeniti, prednosti
željenog ponašanja (za osobu o kojoj se govori, za ostale za…)
Složite se sa promenama/poboljšanjima: šta se može očekivati u bliskoj budućnosti,
kakva podrška se može obezbediti (od koga), kako će se proceniti poboljšanja, kada
će imati naknadnih akcija;
Budite svesni: uvek postoji nelagodnost i na neizbežan način postoji otvorena
rezistencija ili potisnuta, u situacijama gde strateški sistem ima potrebe za promenu
koji utiče na ličnom nivou.
56
STRATEGIJA KOMUNIKACIJE
U SEKTORU OBRAZOVANJA
Emotivne reakcije (strah, agresija) Ostati nad situacijom, trpljenje reakcija, biti prisutan,
podrška
Diskusija, tretiranje pitanja Suočavanje, ne-podržavanje, da se obezbedi prenos
poruke kod druge stranke.
Ponovno orijentisanje, ponovo ostvarivanje, Pružanje podrške, dostizanje konkretnih sporazuma za
ponovni početak budućnost
PINS:
• Pohvalite ih („Bilo bi dobro ako biste to stvorili kao jednu temu“)
• Pokažite interesovanje „Mislim da je vaš argumenat veoma interesantan i mi bi želeli
da čujemo više oko njega“)
• Primite nedostatke („Verovatno nismo uzeli u obzir ovo pitanje na dovoljan način do
sada“)
• Pokažite otvorenost („Ako imate specifične predloge, vi ste dobrodošli da ih
pružite…“)
57
S Akcioni plan strategije komuniciranja
>
Objektiv 1:
Relevantne informacije su na dispoziciji, na vreme i dovoljne za donošenje odluka u obrazovnom sistemu
Pod-objektivi Odgovornost
1.1. Sve zainteresovane strane koji su deo procesa donošenja odluka su primile relevantne sveobuhvatne
informacije pismeno i usmeno.
AKTIVNOSTI
1.1.1. Ostvaruju se službeni shvatljivi mehanizmi na različitim nivoima za informisanje zainteresovanih stranaka o donošenju odluka;
1.1.2. Organizuju se informativni sastanci, debati i okrugli stolovi u svim nivoima, radi plasiranja i diskutiranja relevantnih odluka (npr.
nacionalna konferencija PFN-a);
1.1.3. Izrađuje se vodič / pamflet za PFN za informisanje nastavnika i direktora škola oko procesa;
1.1.4. Analiziraju se profesionalni i tehnički zahtevi službenika škola, ODO-a i MONT-a;
1.1.5. Ostvaruju se pravila za elektronsko komuniciranje / otvaraju se službene adrese e-maila za svo rukovodeće osoblje obrazovanja
(uključujući i ODO-e)
1.1.6. Ostvaruje se veb stranica ili službeni link i stavlja se na dispoziciji za zainteresovane stranke;
1.1.7. Koristi se internet /veb stranica, kako bi se informisala opština nastavnici i roditelji, vezano za aktivnosti u toku u obraz ovnom sistemu
1.1.8. Razvijaju se standardne teme (kao što su informativni bilteni, itd) kako bi prikazali vesti/promene u oblasti obrazovanja;
1.1.9. Ostvarivanje jednog informativnog mehanizma za novo osoblje;
1.1.10. Uključuju se svi članovi grupe u zajedničkom planiranju i obezbeđuje se da svi imaju potrebni materijal pre vremena;
1.1.11. Obezbeđuje se pravi pristup nad relevantnih informacijama od svih osoba obrazovne administracije, koji se tiču i koji su uticani od
odluke i koji trebaju biti uključeni u pripremi takvih odluka.
1.2. Donete odluke trebaju biti osnovane nad informacijama, podacima i poverljivim činjenicama;
AKTIVNOSTI
1.2.1. Pripremaju se treninzi na različitim nivoima za sastanke, preradu i analiziranje informacija/podataka;
1.2.2. Ostvaruju se funkcionalni mehanizmi za procenjivanje poverljivosti informacija za donošenje određenih odl uka (relevantnih);
1.2.3. Osnažuje se on-lajn način postavljanja podataka u SMIO;
1.2.4. Unapređuje se softver SMIO za prikupljanje podataka i postavljanje individualnih podataka za učenike;
1.2.5. Kreira se standardni format izveštavanja na mestu sa uključivanjem zahteva od m eđunarodnih standarda, naprimer za SMIA-u one od
UNESCO-a;
1.2.6. Obučavaju se službenici iz 3 nivoa analiziranja i tumačenja podataka, kao i za izradu izveštaja SMIA;
1.2.7. Fokusiranje u strateškim informacijama, kao i upotrebu/traženje empirijskih podataka za donošenje odluka;
1.2.8. Kreira se jedan jedini izvor podataka (znači SMIO);
1.2.9. Donošenje odluka osnovano na pokazatelje;
1.3. Odluke trebaju uzeti u obzir različite stavove glavnih zainteresovanih strana koje su uključene nakon procesa diskusije i prethodnog
pregovaranja.
AKTIVNOSTI
v
O
1.4. Odluke se objavljuju na transparentan način svim odgovarajućim strankama, tako da svi mogu da znaju ko donosi odluku, kada i zašto
>
AKTIVNOSTI o
1.4.1. Priprema se nacrt administrativnog uputstva za pravila i procedure za transparentnu komunikaciju u procesu donošenja odluka (koristeći
razne kanale informisanja) (videti zakon o pristupu javnim dokumentima); e' 7S
1
1.4.2. Dokumentuju se rezultati planiranja i saglasnosti vezano za odgovornosti, kao i raspodela materijala svima putem e-maila: Ko šta radi, sa kim i
>
o
^
kada
1.4.3. Nude se sveobuhvatajuće informacije u pisanoj formi vezano za objektive, korake u procesu, vremenske rokove, kao i odgovorne osobe za
procese glavnih promena, kako bi se osiguralo da sve stranke koje imaju interesa budu upoznate sa trenutnim stanjem (koristite veb-stranicu što je
>
više moguće)
1.4.4. Organizuju se informativni sastanci na svim nivoima, gde se vrši prezentacija novih pravnih dokumenata za sve stranke koje imaju interes
(putem standardnih formi kao što su PowerPoint prezentacije, štampani materijali, itd.).
1.4.5. Dizajniraju se prateće informacije za komplikovane dokumente, kao što su na primer smernice, štampani materijali, priručnici, pamfleti; ali se
takođe tu treba uključiti i podela informacija tokom sastanaka: pripremite jedan informativni list sa objašnjenjima tokom podele materijala
1.3. Odluke trebaju imati u vidu različite stavove glavnih stranaka koje imaju interesa, uključen ih nakon prethodnog procesa diskusije i
pregovora.
AKTIVNOSTI
Pod-objektivi Odgovornost
AKTIVNOSTI
2.1.1. Informisanje svih stranaka uključenih u sektor obrazovanja vezano za nove odgovornosti za komunikaciju, informisanje i izveštavanje, u
skladu sa strategijom komunikacije:
MONT informiše ODO-e vezano za strategiju komunikacije i povezane aktivnosti na prvom redovnom sastanku nakon usvajanja
strategije;
ODO informiše škole vezano za strategiju komunikacije na prvom redovnom sastanku nakon usvajanja strategije;
Upravni i profesionalni organi organizuju (Upravni odbor škole, Odbor roditelja, Odbor učenika, itd.) informativne sastanke sa nastavnicima,
roditeljima i učenicima vezano za odgovornosti u komunikaciji, informisanje i izveštavanje.
2.1.2. Imponacija odgovornosti i sankcionisanje za neizvršenje odgovornosti;
2.1.3. Priprema nacrta jednog kataloga mera zasnovanih na uredbama i na etički kodeks na radnom mestu; (Diskusija ismeđu AKK i ODO-a)
2.1.4. Pojašnjenje dužnosti zasnovano na postignutim sporazumima pri planiranju, i uz dopunu službenih opisa radnih mesta;
2.1.5. Uključivanje komunikacije kao dela planiranja;
2.2 Svaka institucija priprema svoje uredbe i unutrašnje politike komunikacije
>
AKTIVNOSTI
2.2.1. Organizacija pilot-treninga za pripremu nacrta i sprovođenje politika/uredbi za komunikaciju za osoblje MONT-a, ODO-e i škole
2.2.2. Priprema nacrta i sprovođenje uredbi za unutrašnju komunikaciju za MONT, ODO-e i škole (uključene u razvojni plan škole), uključujući
i druge aktivnosti/principe vodilje, kao u nastavku:
2.2.3. Realizacija redovnih sastanaka radnog nivoa između postojećih organizacionih jedinica
2.2.4. Ojačanje učešća i doprinosa svih članova učesnika na sastancima putem delegiranja obaveza i odgovornosti
2.2.5. Osiguranje zajedničkog razumevanja zajedničkih objektiva i obaveza date ekipe/jedinice.
2.2.6. Osiguranje mogućnosti za povratne informacije i zajedničkog učenja
2.2.7. Osiguranje razumevanja doprinosa svake jedinice za dostizanje sveobuhvatnog cilja (PSAK)
2.2.8. Organizacija pilot-treninga sa školskim ekipama vezano za uključivanje komunikacije i izveštavanja u razvojni plan škole (RPŠ);
2.3. Standardne Procedure Delovanja (SPD) za različite procese komunikacije su definisane, jesu obavezne i stavljene su na raspolaganje svim
strankama od interesa koje su uključene u proces
AKTIVNOSTI
2.3.1. Priprema SPD-a u skladu sa potrebama odgovarajućih institucija: formiranje radne grupe za pripremu nacrta SPD-a (MONT, ODO, škole).
2.3.2. Priprema administrativnog uputstva za sprovođenje SPD-a: formiranje radne grupe za pripremu nacrta administrativnog uputstva
2.3.3. Podrška sprovođenja SPD-a na raznim nivoima (MONT, ODO, i škole)
C
T
N
U
J
Plan delovanja strategije komunikacije
>
Objektiv 3:
Aktivno učešće javnosti i civilnog društva na debatama vezanim za politike obrazovanja se vidno poboljšao. o
e' 7S
1
3.1.1. Integracija portala (www.shkolla-rks.org) na veb-stranici MONT-a kao forum i baza informativnih i debatnih podataka za građane i
civilno društvo u obrazovanju.
3.1.2. Postavljanje trening-materijala na veb-stranici MONT-a pod kategorijom (treninzi) u formi video-tutorijala, e-seminara, e-priručnika,
itd., i ponuda dodatnih uputstava vezanih za upotrebu veb-stranice.
3.1.3. Planirajte inspekciju/nadziranje škola od strane službenika obrazovanja, sa ciljem sprovođenja sekundarnog zakonodavstva koje
reguliše komunikaciju u obrazovanju i sa trećim strankama (zapisnici sa sednica, izveštaji, itd.).
3.1.4. Organizacija treninga i seminara vezanih za kulturu komunikacije za stranke koje imaju interesa - škole, saveti roditelja, NVO-e, službenike
ODO-a i MONT-a, kako bi se osnažilo funkcionisanje komunikacije.
3.1.5.
3.1.6. Organizacija planiranih tromesečnih sastanaka sa strankama koje imaju interesa na nivou škole, opštine i centralnom nivou, i vođenje
zapisnika na datim sastancima.
3.1.7. Komunicirajte putem informativnih biltena i pamfleta, i debata u sredstvima informisanja (TV, radio, internet, itd.) sa građanima vezano
za posebne teme i/ili događaja kako bi osigurali njihovo učešće
3.1.8. Komunicirajte sa građanima putem debata preko e-mail-ova objavljenih na veb-stranici kako biste dobili povratne informacije, na primer,
vezano za značajne dokumente, itd.
3.1.9. Pripremite formulare, dopise, uputstva za komunikaciju sa određenim grupama – roditeljima, civilnim društvom, sredstvima
informisanja i drugim državnim institucijama.
2013 - 2014 2015 - 2016
3.2. Službena komunikacija na javnim debatama, vezana za nove politike i projekte
reformi osigurava široko učešće građana i civilnog društva.
AKTIVNOSTI
3.2.1. Da se organizuju radionice za MONT, ODO-e, škole, NVO-e, i da se pripreme uputstva (pozivnice, logistička podrška, uključivanje
eksperata, prevod) radi pripremanja javnih debata.
3.2.2. Da se pripremi jedno uputstvo za komunikaciju od strane MONT-a i ODO-a za dužnosti i obaveze saveta roditelja, upravnog odbora škole
i savete učenika na nivou škole, opštine i na centralnom nivou.
3.2.3. Da se odredi jedna budžetska linija sa ciljem stavljanja u funkciju Saveta Roditelja Kosova i da se stvore uslovi kako bi bili funkcionalni
komiteti saveta roditelja na svim nivoima.
3.2.4. Organizacija informativnih i debatnih sastanaka za obrazovanje putem godišnjih konferencija u svih 7 regiona Kosova za stranke koje
imaju interesa (MONT, ODO-i, škole, zajednice, civilno društvo, mediji, biznisi, itd.).