Izjava o potrebama – definicija problema

U ovom dijelu vi se predstavljate, vrijeme je da objasnite zašto se nekome obraćate i

trošite svoje vrijeme i energiju. Trebate objasniti problem i potrebe koje su vas navele da
počnete planirati svoj projekat. Problem koji vaš projekat želi riješiti, potrebe koje treba
zadovoljiti.

Mnoge organizacije čine grešku pokušavajući preširoko oslikati situaciju i probleme koji se
događaju ljudima i uopšte u svijetu. Teško se tome oduprijeti, ali uprkos tome vi trebate
projekat svesti na specifičan problem koji je moguće riješiti. Vaša izjava o potrebama treba
imati ime i predstaviti problem, pokazujući njegovu važnost ali na takav način da se jasno
pokaže da se ciljevi mogu ostvariti u razumnom vremenu i u okviru datih mogućnosti.

Umijeće je dostići tačku u kojoj balansirate između problema kojeg želite predstaviti
donatoru i za njega ga zainteresovati, ali u isto vrijeme moramo voditi računa da donatora
ne obeshrabrimo veličinom problema. Ukratko, problem mora biti dovoljno velik da bi
dobio na važnosti, ali u isto vrijeme mora biti i rješiv u okviru projekta i sa sredstvima koja
tražimo. Vaša definicija problema mora biti most prema predviđenom rješenju.

Sljedeći učestali problem je da organizacije započinju obradu problema češće s problemima

s kojima se organizacija suočava, a ne zajednica u kojoj rade. Zapamtite, izjava “organizacija
je pred bankrotom” nije problem, ako objektivno gledamo. Potrebe koje navodimo u prijavi
projekta treba prezentovati iz perspektive korisnika, njegovih potreba, problema i namjera.
“Djeca nemaju centar za dnevni boravak” nije problem sam po sebi nego je predloženo
rješenje neiskazanog problema. Da bi bili uspješni trebate dubinski zaroniti u pravi
problem/potrebu. Provjerite da li ste povukli jasnu podjelu između stvarnih razloga i
simptoma.

Potkrijepite problem. Kako znate da problem stvarno postoji? Nemojte pretpostavljati

probleme jer nije slučaj da svi imaju iste podatke, pa ukoliko to i jeste slučaj, neće svi
prepoznati iste stvari kao problem. Koristite informacije (umjesto pretpostavki ili
vjerovanja) u cilju podupiranja razloga za vaš projekt.

Uporedite i sledeća dva primera:

''Nemamo dovoljno materijala za provodjenje obuke'' i

''Trenutno, naš školski centar poseduje samo 2 priručnika za obuku, koji su objavljeni
1990. i 1992. na stranom jeziku. Zbog ograničenih sredstava i nemogućnosti naših
polaznika da plate veće školarine, nismo u mogućnosti da ponudimo obuku visokog
kvaliteta za mlade preduzetnike, što naših 300 polaznika godišnje svakako zaslužuje, a mi
imamo sposobnosti da povedemo.''

Drugi primer je bolji zato što opis sadrži kvantitativne informacije i ubedljivije predstavlja
činjenicu da potreba zaista postoji. Osim toga se ističe da se radi o problemu društvenog, a
ne ličnog karaktera. U prvom primeru stoji ''nama je potrebno'', a u drugom se
podrazumeva da su društvu potrebni dobri lokalni administratori, a oni ne mogu da budu
kvalitetno obučeni zbog nedostatka odgovarajućeg materijala za obuku. Medjutim, duži i
složeniji opis sam po sebi ne mora da bude i bolji. Dobar opis mora da bude koncizan,
relativno kratak, čitljiv, i da ukazuje na dimenzije odredjenog društvenog problema. Opis
ne treba da se bavi onim što ''mi'' kao predlagač očekujemo, nego mora da bude usmjeren
na neki društveni problem.

Preporučljivo je predpostaviti da vaš budući donator neće znati ništa o problemu, a i ako
zna, mogu imati potpuno drugo mišljenje o prirodi i implikacijama. Mogu biti vrlo skeptični.
Razmišljajte o činjenicama kojima možete informisati onoga ko nije informisan, i uvjeriti
onoga koji ne vjeruje. Vaš donator će trebati vjerodostojne dokaze o potrebama za
projektom. Pripremite ih!

I da još jednom ponovimo, ne pretjerujte i ne natrpavajte svoju projektnu prijavu

kartama i tablicama koje mogu prekinuti tok vaše argumentacije. Podaci su korisni onda
kada potkrepljuju određene planove i razloge za njihovo provođenje. Ukoliko zaista trebate
koristiti statističke podatke, uključite ih u prilogu projekta, a ključne podatke iz statistike
uključite u projekat.
 ZADATAK DO SLJEDEĆE SESIJE:

1. Načiniti drvo problema i razraditi uzročno posljedične veze

2. Opisati problem koristeći se smjernicama

• Zašto je problem važan?
• Koje je područje djelovanja?
• Koje su socijalne posljedice tog problema?
• Može li se reći da će se problem uvećati u bliskoj budućnosti?
• Ko su korisnici vaših aktivnosti? Na koji će način oni izvući korist?
• Zašto su njihove potrebe tako važne? (detaljni opis ciljanih grupa)

VAŽNO: Ne odgovarati taksativno na pitanja. Pitanja služe kao smjernice da bi se

načinio tekst.
(MINIMALNO JEDNA STRANICA TEKSTA)
Ne zaboraviti pronaći i koristiti statističke podatke!

Zadaću poslati do ponedjeljka, 5. aprila 2021. do 14 časova na

email:
ilija_trninic@blic.net
Naslov emaila: „ZADAĆA 1“
Primjer sheme drvo problema:
 Aktuelni otovreni pozivi
SDC (Švajcarska)
https://www.simap.ch/shabforms/COMMON/search/projectDetail.jsf

MATRA
https://www.mreza-mira.net/vijesti/pozivi-za-projekte/matra-2021-javni-poziv-za-projekte/

GMF
https://www.mreza-mira.net/vijesti/pozivi-za-projekte/call-for-proposal-balkan-csos-response-to-
covid-19-ii/

UNWOMEN
https://procurement-notices.undp.org/view_notice.cfm?
notice_id=76574&fbclid=IwAR3qodzLU8ncE1EZn-
jVCDCkcLj9_dE2mtlUxXyxJM94QlGtW9hNLT0HUEA

Balkanska mreža za razvoj civilnog društva (BCSDN) 

http://www.mladibl.com/?p=7735