Franjo Krežma -hrvatski violinistički virtuoz

Franjo Krežma bio je jedan od najboljih hrvatski violinista. Uz to što

je bio virtuoz na violini također je i skladao. Rođen je 1862. godine u
Osijeku ( tamo mu je danas postavljen spomenik), no još kao dijete,
zbog potencijala za sviranje koje je pokazao, 1866. s roditeljima i
sestrama preselio se u Zagreb. U svojem kratkom životu postigao je
uspjehe koji se rijetko viđaju. Mnogi Nažalost, za svoj talent nije
dobio dovoljno pažnje, možda zato jer je umro vrlo mlad.
Kako je odrastao tako se i razvijao njegov zadivljujući talent. Već s tri
godine on i njegova sestra Anka pokazali su zainteresiranost i talent za glazbu, što je njihov
otac, Franjo, brzo prepoznao. Preselili su se u Zagreb kako bi djeca mogla dobiti što
kvalitetnije glazbeno obrazovanje. Ova odluka oca je bila jedna od ključnih razloga za budući
uspjeh violinista. Svoju glazbenu poduku Franjo je započeo kod slavnog zagrebačkog
violinista, dirigenta, skladatelja, orguljaša i pedagoga, profesora Gjure Eisenhutha. Prvi put je
nastupio 1870. godine, sa samo šest godina sa svojom sestrom Ankom na koncertu u Sisku.
Godine 1871. na njegovom prvom koncertu u Zagrebu izazvao je oduševljenje publike i
pobudio pozornost L. A. Zellnera, tajnika bečkoga Konzervatorija. Te iste godine je primljen
na Bečki konzervatorij kao njegov najmlađi polaznik ikad! Svojim nevjerojatnim talentom
postao je poznat kao „Novi Mozart“, a njegovu imenu dodani su mnogi koji priliče i najboljim
virtuozima. A on je uistinu bio mali majstor na violini. Studij je završio 1875., kad je položio
završni ispit te je nagrađen je medaljom i solističkim nastupom uz orkestar. Od trinaeste
godine aktivno počinje svirati i skladati. Koncertira po cijelo Europi od Hrvatske Italije,
Austrije, Francuske, Njemačke, Mađarske i Češke. U svakoj od ovih zemalja postigao je
nevjerojatne uspjehe i trijumfe. Hvalili su mu se i divili najbolji virtuozi, a primio je i
hvalospjeve kritičara te priznanja mnogih istaknutih suvremenika. Predanost glazbi može se
isčitati iz njegova dnevnika u kojem je napisao“… jučer i prekjučer nisam iz kuće izlazio već
sam čitao i komponirao…“. U Hrvatskoj mu je mecenom postao slavni J. J. Strossmayer, a
promicateljem I. Zajc. U Veneciji je proglašen »čudom iz Hrvatske«, u Genovi ga je G. Verdi
ocijenio pravim nasljednikom N. Paganinija, u Rimu mu F. Liszt proricao svjetsku slavu, a na
privatnom ga koncertu pratio za glasovirom, u Parizu mu pak priznanje odao H. Vieuxtemps.
Pred kraj svoje karijere postao je koncertni majstor u orkestru Benjamina Bilsea u Berlinu,
koji će se kasnije razviti u Berlinsku filharmoniju. Svi su mu predviđali svijetlu i briljantnu
budućnost, no Netko je tome odlučio drugačije. U Frankfurtu je iznenadno obolio od upale
uha i umro sa samo devetnaest godina. Koliko bi tek uspjeha Franjo postigao da je poživio još
koje desteljeće! Danas njegov grob leži zapušten, a iz njega rastu dvije krhke breze koje kao
da žele obilježiti tragičan lik glazbenika.
U relativno kratko vrijeme Krežma je napisao stotinjak djela iz različitih područja. Najviše
minijatura za violinu, zatim gudački kvartet, nekoliko romanci, ali i nekoliko virtuoznih djela
poput operne fantazije na Zajčevu operu Nikola Šubić Zrinjski. Tu je i Prva simfonija,
nedovršen Violinski koncert, tri orkestralne uvertire, nekoliko muških zborova, crkvenih
popijevki i dakako solo-pjesme, njih više od pedeset.
Jedna od njegovih solo pjesama jest Scherzino. Napisana je u trodijelnom obliku. Skladba je
poletna, brza i umjereno glasna. U nekim zvuči vrlo napeto, dok me u drugom podsjeća na
razriješavanje te napetosti i misterija. Također me podsjeća na bezbričnu dječju igru skrivača.
I sam Franjo je bio dijete dok je skladao tu skladbu pa me podsjeća i na njega dok je bio mali,
ali vrlo veliki.
Danas, više nego ikad, postoje mnogi mladi virtuozi kojima se možda ne pridaje dovoljna
pažnja kao što se nije ni Franji. Marco Graziani je jedan od današnjih mladih violinista, koji je
već kao dijete započeo svirati. Osvojio je mnoge nagrade i rpiznanja, a djeluje jod uvijek i
danas. A tko zna, možda i u svakom od nas leži mali Krežma i samo čeka da se probudi i
počne raditi magiju na instrumentu.

Izvori:
https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11103
https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33937
https://osijek.in/na-danasnji-dan-roden-je-franjo-krezma-hrvatski-virtuoz-19-stoljeca/
http://www.glas-slavonije.hr/kolumna/56/4958/Rodna-kuca-violinskog-virtuoza-Franje-Krezme
https://urbanamemorija.wixsite.com/urbanamemorija/single-post/vanja-radau%C5%A1-franjo-kre
%C5%BEma-1967
https://hr.wikipedia.org/wiki/Marco_Graziani
https://radio.hrt.hr/prvi-program/aod/solo-pjesme-franje-krezme/396019/
file:///C:/Users/Korisnik/Downloads/Sv_Cec___4_1971_Fajdetic_Vladimir_smanjeno.pdf