Limski zaljev, poznat i kao kanal ili fjord nalazi se na zapadnoj obali

Istre, sjeverno od Rovinja te je jedno od najljepših prirodnih bogatstava

Istarskog poluotoka. Limski zaljev je morem potopljena krška dolina
duga gotovo 13 kilometara, a nastavlja se dublje u unutrašnjost, skroz
do Pazina i tako tvori Limsku dragu s ukupnom duljinom od 35
kilometara. U prošlosti Limski zaljev je bio dolina kojom je tekla rijeka
Pazinčica, ulijevajući se u more, ali u dolinu je prodrlo more i potpuno
izmijenilo krajolik.
Posebnost Limskog zaljeva čini bočata voda koja nastaje zbog
utjecanja podzemne slatke vode u obliku vrulja na kraju zaljeva te čini da
salanitet mora bude znatno niži. Visoka koncentracija kisika stvara
specifična obilježja i omogućuje veliku bioprodukciju planktona, riba i
školjaka, koje se i uzgajaju kao što su dagnje i kamenice. Na vertikalama
sjeverne obale nalaze se i četiri tamna otvora polupećina i pećina, a
najznačajnija je Romualdova špilja.
Limski zaljev ima poprilično strme i visoke obale. Sjeverna obala
pokrivena je zimzelenim raslinjem, a južna listopadnim drvećem. Na
sjevernoj obali vlada eumediteranska zona te u njoj prevladavaju šume u
kojima dominiraju vazdazeleni hrastovi, uključivši i makiju. To su zapravo
mješovite (vazdazelenolistopadne) ili čisto vazdazelene šume i makije
crnike s alepskim borom, s nizom sredozemnih vrsta, vazdazelenim,
širokolisnim-tvrdolisnim ili igličastim drvenastim elementima, razvijeni u
obliku viših ili nižih grmova. Od zimzelenih elemenata prevladavaju
crnika, planika, lovor, zelenika, veliki vrijes, mirta, a pojavljuju se i neki
listopadni elementi kao crni jasen, hrast medunac, maklen, drača.
Razvoj ove zajednice prvenstveno je uvjetovan klimom. Na južnoj obali
vlada submediteranska zona koja je daleko prostranija, te je
karakteriziraju primorske, termofilne šume i šikare hrasta medunca u
kojoj prevladavaju listopadne vrste. Zaklonjenost samih obronaka,
uvjetuje slabije zagrijavanje, manje isparavanje, bolje održavanje tla, a u
zraku ima više vlage neke od vrsta drveća su hrast medunac, bijeli grab,
crni jasen, maklen, hrast cer, rašeljka u sloju grmlja: krkavina, drijen,
kalina, ruj, šmrika i dr.
 Limski zaljev stanište je mnogim životinjama kao leptirima, puževima,
gmazovima, pticama i sisavcima. Od leptira najpoznatiji su obični lastin
rep, južni lastin rep, močvarna riđa, od puževa su to tamni poljar ujedino
i endem te žuti naprtnjaš. Od gmazova prevladavaju glavate želve,
barske kornjače, poskok, krške gušterice, zelembać. Ptice poput
morskog vranca, crnogrlog plijenora, dugokljune čigre, vodomara, crne
lunje, male čigre i mnogih drugih. Sisavci koji su nastanili to područje
jesu dugokrili pršnjak, puh orašar, velikouhi šišmiš, riđi šišmiš,
kolombatovićev dugoušan, južni potkovnjak i dobri dupin.
Zbog objedinjenja niza geoloških, reljefnih, klimatskih, vegetacijskih i
povijesnih pojavnosti te zanimljivosti ovo je područje od 1964. zakonom
zaštićeno kao geomorfološko-hidrogeološki lokalitet i značajni krajolik, a
od 1980. godine proglašen je i specijalnim rezervatom mora.