一

Lr llekom konkretnom poclrudju cljelovanja,

  ﹂

a r.rzvi-;ajr-r se ovisno o nizu gsobnih i oko-

hnskih iinitelja od kojih su s-e naivaZnijima pokazala:
tumadenja vlastitih postignuia,
opazarye' ponadanle crlen;enih ,rzora, komunikacija
odekivanja r uvjeravanja drugih te
opaZene emocionaln: i rearkcije tijekom i nakon irve.lbe zaclatka (npr.
.fi:i:loske
ra, 1997, Eccles i \,Vigfielci, Bandu-.
2002).
Nalazi istraZivanja pokazujtr da je u programima
inicijarnog obrazovanja, kao i
strudnog r-rsavriavanja uditelja, vaZrro stvoriti uvjete
,, urq"Seirranje i preispitivanje
uvierenja, osobito tt situ.rcijama kaci bi ona mogla
orremogriiti razvo)znanla i vjedtina
(Anderson, 1995)' u
Pf.e8leclu istraiivanja o n'Loguinostima pronrjene (predznanstve-
ruh" uvjerenja o prirodi i-rienja poriarranla, spoiobnostima
i uc.iiel;skoj ulozi rattom i
Coupland (2003) navode.4 kllunna dinitelia obrazovnih
progranla za uiitelje koja poti-
du promjenu uvjerenja: a) strukturironu jkolrk,
p.aks.it iurr".rl,; b) prema studentu
ttst-nierenlt nastavu iz akademskih prectmeta
一

i poclrudja edlrkacijskih zrranosti; c) mo-

 ﹂ 一

gltinost satltostaltre refleksile o vlastitor-n iskr,rstvu

u nastavi ili u okrr-rzenju vrsrrjaka;
d) moguinost za preispitivan.ie salnoga sebe i svojih
granica , ,uoauvur.lu s izazovima
i problemiura uiiteljskoga zanirnanja.-
 ﹂ “

Peta razina u moderu luka odnosi se na.,,uvjgrenla

i misljenja koja ljudi imaju o sebi,,,
odnosno kako osoba vicli svoj profesionarni.identitet
rruitn"lg",-,, 2004). ono sto 1e u
tonr rnodelu vaztro istadi jest cla je profesionalni
identitet;"a,]Joa karakteristika osobe
 ﹂ “ ﹂ 一 ﹂ ︻Ｌ  置﹂   に﹂ ” 一

koja je u interakciji sa svim clrugim osobnim karakteristikama,

ali je jasno vidljivo da
je u interakciji i s okolinom. Na neki nadin
taj model predlaze da promjena u bilo kojol
razini tttjeie na pronrjene u svim ostalirn raziiram4
sto kao posJjeciicu
r --'- ima i prornjerru u
nadinu profesionalnoga djeiovanja.
Za tazvoj profesionalrrog icler-rtiteta vazni su
oclgovori na pitar-ija: 'rko san-r ja?, Ka-
kav trditeli Zelim biti?, Kako vidin-i svoju ulogu
kao uditelja? Th su pitarla, odrrosr.ro ocl-
govori na njih, osobito verzna otkad se promilenio
pogred ,-,u ,1og, uiiter;a od onog koji
prenosi znanje rla onog koji vodi trdenike i stvara
potica;rru okoh"nu koja potide ude.ike
ua ucYenie' -l-o pretpostavlja da se od utxitelja
odekr-rje da usvoje nov poglecl na vlastitrr
ulogu i drugadiji odgovor na pitarrje T'ko sam ja?
-
da je ponasanle funkcija slike o sebi, a iclentitet
s tim u vezi Korth;.rgen zakljuiuje
daje struktrrru i sadrzaj toj slici, te na
temeljtr njega pojedinac trazi miesto u socijair-roj
okolini u kojoj a1"iu1". sioga je vaino,
osobito u inicijah-rom ob.razovanju uiitelja, stvarati
r-rvjete za promisljarle, a^alizu, trli i
prourjentr koncepta o sebi i profesionalni iderrtitet
o,i ,r"r.r;err-roga uciniti svjesni,r, od-
11osllo otlioguiiti uditel.linra da u njegovu nastaiarrjr,r n.rn"rie.no i s"gesno sudlelulu.
od nadina cla se to postigne Jectan
iest da se vea studente, buclufe uditelje, dovocli u situacije
u.kolirna razmisljaiu opozitivnim inegativnim
mocieiima iz svole pro5losti, odnosno
uditeljirna I<oii su rra njiir utlecali u pozitivnom
ili negativnom smislu u vrijeme rlihova
dkolovania u osnovnoj i sreclnjoj Skoli. ro im moZe
pomoii cla implicitni u!ecaji posta-
nu ekspiicitni, oduosno da svjesno izaberr-r kakvom
ｌ

tipu uiitelja ZeJe pripadati. Kroz

aktivtlosti koie vode tome da neosvijestene potrebe,
osjeiaji, vrijedr-iosti, modeli uloga,
prijasnja iskustva i ter-rcle^cije ponadanja post;rnu
svjesni, ,ir,r..,l,. osleiaj sar.norazumi_

Uiitelji i njihovi mentori _ 31