Professional Documents
Culture Documents
INFO PAKET SM 2022 - Sajt3
INFO PAKET SM 2022 - Sajt3
Kurs Strategijski menadžment se bavi menadžmentom preduzeća u uslovima delovanja tzv. “imperativa
promena”, odnosno u uslovima kada promene stvaraju promene. Menadžment je skup veština kojima se
preduzeće navodi prema izabranim ciljevima u uslovima relativno stabilnog okruženja. Strategijski menadžment
je skup veština kojima se preduzeće osposobljava za ostvarenje ciljeva u uslovima brzomenjajuće sredine izložene
učestalim i radikalnim promenama. Osnovni cilj strategijskog menadžmenta kao discipline Poslovne ekonomije
je uvećanje vrednosti za vlasnike pomoću strategije i pratećih planskih oduka (projekti i biznis plan, pre svega)
kojima se razvija tzv. “evolutivna kompetentnost”, odnosno, sposobnost ostvarivanja ciljeva u promenljivim
uslovima. Da bi se stvorila vrednost, neophodan je rast. Rast je samo potreban uslov stvaranja vrednosti.
Dovoljan uslov je profitabilnost, odnosno rast čiji efekat prevazilazi cenu. Strategija je performansama vučena
lista želja vlasnika prilagođena karakteristikama okruženja, čija je namera da iskoristi promene za stvaranje
vrednosti. To je preovlađujuća ideja za donošenje svih odluka.
Cilj kursa je da upozna studente sa konvencionalnim menadžmentom, njegovim fazama i glavnim odlukama.
Takođe, kurs treba da upozna studente sa razlikama koje su bitne za strategijski menadžment, odnosno, sa
procesom formulisanja, vrednovanja i implementacije strategije. Da bi se to ostvarilo, neophodno je upoznavanje
sa konceptom stvaranja i merenja vrednosti, sa glavnim trendovima u okruženju, modernim menadžerskim
konceptima i tehnikama koje služe za formulisanje, vrednovanje i implementaciju strategije, načinima na koje
finansijski efekti utiču na motivacioni sistem različitih interesnih grupa kao i načinima upotrebe strategijskih
resursa i kompetencija. Otuda, cilj ovog kursa je sticanje relevantnog znanja i veština neophodnih za primenu
modernih menadžerskih koncepata i tehnika koje služe za formulisanje, vrednovanje i implementaciju strategije.
1
• identifikuju i analiziraju strategijsku poziciju preduzeća;
• definišu ciljeve i brojne planske odluke koje služe za realizaciju ciljeva;
• objasne koncept stvaranja i merenja vrednosti;
• primene tehničke veštine koje omogućavaju upravljanje procesom stvaranja i realizovanja vrednosti
pomoću strategije i ostalih planskih odluka;
• diskutuju i kritički ocene moguće strategijske opcije na nivou preduzeća (generalne strategije);
• utvrde osnovne izvore za sticanje konkurentske prednosti;
• diskutuju i kritički ocene moguće strategijske opcije na nivou biznisa (generičke strategije);
• procene vrednosni potencijal različitih strategija.
2
Nedelja Datum Predmet rada
• Konkurentske sile
• Strategijske grupe
Glava 12: Analiza konkurentskog okruženja
• Kriva iskustva
• Portfolio koncept
IX 14. i 15. april • Poređenje
Glava 13: Analiza internog okruženja
• Lanac vrednosti
• Analiza resursa I kompetencija
Glava 15: Generalne strategije za nivo preduzeća
21.
• Strategije intenziviranja napora
X (22. april, neradan
• Strategija diversifikacije
dan Veliki petak)
• Strategija povezane diversifikacije
Glava 15: Generalne strategije za nivo preduzeća
• Strategija nepovezane diversifikacije
XI 28. i 29. april
• Stategija internacionalizacije poslovanja
• Strategije stabilizacije I povlačenja
Glava 16: Generičke strategije za nivo biznisa
• Strategija niskih troškova
• Stategija diferenciranja
• Strategija fokusiranja
XII 05. i 06. maj
Glava 17: Metodi rasta
• Organski rast
• Merdžeri I akvizicije
• Strategijske alijanse
Glava 19: Investicije
XIII 12. i 13. maj • Osnovni pojmovi i vrste investicija
• Metode za ocenu investicionih projekata
Glava 21: Finansiranje rasta
• Stopa održivog rasta
XIV 19. i 20. maj
• Odnos između stvarne stope rasta I stope održivog rasta
• Prikupljanje sredstava
XV 26. i 27. maj Q&A; Priprema za ispit
IV METODOLOGIJA RADA
Kurs podrazumeva primenu različitih i komplementarnih metoda rada na časovima predavanja i vežbi. Na
predavanjima se daju okviri problema i analiziraju objašnjavajuće činjenice (ex cathedra), dok se na vežbama daju
potrebna razjašnjenja i studije slučajeva, a nastava obavlja u interaktivnoj formi u smislu aktivnog učešća
studenata. Bitno je naglasiti da se na vežbama neće ponavljatu osnovni koncepti i metodi koji su detaljno
obrađeni na predavanjima, već će se pretpostavljati da je student odslušao predavanja i da je spreman za
diskusiju i primenu stečenih teorijskih znanja na vežbama. Konkretno, metodologija rada na vežbama uključuje
sledeće oblike rada:
• Diskusija teorija, koncepata i alata
• Studije slučaja
• Simulacije
• Studentske prezentacije
• Gejmifikacije
3
• Domaći zadaci
• Kvizovi.
Ocena studenta se formira na bazi predispitne ocene koju student stiče svojim radom tokom semestra i ocene
na finalnom (usmenom) ispitu.
PREDISPITNA OCENA - Predispitna ocena ima sledeće elemente: a) ocena na kolokvijumu i b) ocena za aktivnosti
na časovima. Maksimalan broj predispitnih poena je 100. Poeni se mogu steći na sledeći način:
• Kolokvijum: 60 poena. U toku semestra organizuje se jedan kolokvijum. Pitanja na kolokvijumu su data u
različitoj formi: na zaokruživanje, dopisivanje, otvorena pitanja, crtanje grafikona i matrica, zadataka za
izračunavanja traženih veličina (npr. obračun ekonomskih merila performansi, metoda za ocenu
investicionih projekata i dr.).
• Aktivnosti na časovima vežbi (diskusija, studije slučaja, prezentacije, simulacije, gejmifikacije, domaći
zadaci, kratki kvizovi): 40 poena. Smernice za rad i vrednovanje pojedinačnih aktivnosti definiše
predmetni nastavnik koji drži vežbe. Veoma je važno da studenti prisustvuju isključivo svojoj grupi za
vežbe koja im je dodeljena s obzirom da aktivnosti na vežbama može da oceni samo nastavnik/saradnik
koji im je dodeljen za njihovu grupu za vežbe. Ukupan skor za aktivnost se formira na kraju semestra.
Studenti koji ostvare ≥80 predispitnih poena, uz obavezan uslov da na kolokvijumu imaju ≥45 poena, oslobađaju
se na finalnom ispitu ispitne materije iz prvih 8 glava udžbenika. Period važenja ostvarenih predispitnih poena
koje student stekne u školskoj 2021/2022 je ograničen i iznosi godinu dana, odnosno do kraja maja 2023. godine.
FINALNI ISPIT – Finalni ispit predstavlja testiranje osnovnih ishoda učenja, čiji je spisak dat u prilogu ovog info
paketa. Sama forma polaganja završnog ispita (usmeno ili pismeno) zavisiće od epidemiološke situacije. Dokle
god imamo vanrednu epidemiološku situaciju, ispit će biti organizovan u pismenoj formi. U regularnoj situaciji
ispit će biti u usmenoj formi. Maksimalan broj poena na finalnom ispitu je 100. Za polaganje finalnog ispita
neophodno je da student ostvari preko 50% od maksimalnog broja poena.
Finalna ocena se dobija kao ponderisani zbir predispitnih poena i poena na finalnom ispitu. Predispitni poeni
čine 30%, a finalni ispit 70% konačne ocene. Na primer, ukoliko je student ostvario 50 poena na predispitnim
aktivnostima i 100 poena na finalnom ispitu, ukupan skor je 50×30% + 100×70% = 85 poena (ocena 9).
Napomena: Studenti tekuće generacije koji ne polože kolokvijum imaju pravo da izađu na finalni ispit nakon
završetka nastave, imajući u vidu da predispitne obaveze nisu eliminatornog karaktera. Pri tome, treba imati u
vidu da student bez položenih predispitnih obaveza za najbolje ocenjen odgovor na finalnom ispitu može
maksimalno dobiti ocenu 7 (100×70% = 70 poena).
4
VI LITERATURA
Đuričin, D., Kaličanin, Đ., Lončar, D., & Vuksanović Herceg, I. (2018 ili 2021). Menadžment i strategija, dvanaesto
ili trinaesto izdanje, Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu.
Napomena: materijali za rad na vežbama (studije slučaja, primeri iz prakse, pitanja i zadaci za proveru znanja)
nalaze se u prilozima udžbenika. Prilozi se nalaze na kraju svakog dela udžbenika, dok su rešenja dostupna na
web strani predmeta (http://www.ekof.bg.ac.rs/prilozi-udzbenika-ms-2018/).
5
18. Objasniš tri vrste veština menadžera i njihovu zastupljenost na različitim hijerarhijskim nivoima
19. Navedeš i opišeš osnovne menadžerske funkcije
GLAVA 3 PLANIRANJE
GLAVA 4 ORGANIZOVANJE
6
61. Diskutuješ o prednostima i slabostima centralizacije i decentralizacije
GLAVA 5 KONTROLA
GLAVA 7 ODLUČIVANJE
GLAVA 8 VOĐENJE
7
GLAVA 9 OD MENADŽMENTA DO STRATEGIJSKOG MENADŽMENTA
8
140. Opišeš fragmentisane grane i identifikuješ strategije primenjive u ovom tipu grana
141. Opišeš grane u nastajanju i identifikuješ strategije primenjive u ovom tipu grana
142. Opišeš zrele grane i identifikuješ strategije primenjive u ovom tipu grana
143. Opišeš grane u nestajanju i identifikuješ strategije primenjive u ovom tipu grana
144. Navedeš i objasniš konkurentske sile i objasniš svrhu i način analize okruženja na osnovu koncepta pet
konkurentskih sila
145. Objasniš uticaj svake od pet konkurentskih sila na prosečnu profitabilnost grane i od čega zavisi snaga
njenog uticaja
146. Definišeš pojam strategijske grupe
147. Navedeš barijere mobilnosti između strategijskih grupa i objasniš značaj njihove spoznaje
148. Opišeš pojavu krive iskustva i tumačiš različite efekte krive iskustva
149. Navedeš i opišeš faktore krive iskustva
150. Sumiraš značaj krive iskustva za formulisanje cenovne strategije
151. Razumeš pojam poslovnog portfolia
152. Objasniš dimenzije BCG portfolio matrice i njihovu vezu sa novčanim tokovima
153. Izračunaš relativno tržišno učešće i stopu rasta tržišta i tumačiš dobijene rezultate
154. Nacrtaš BCG portfolio matricu i identifikuješ pozicije različitih poslova/proizvoda unutar matrice
155. Sumiraš koje su moguće strategije za različite poslove iz BCG portfolio matrice
156. Objasniš pojam i značaj benčmarkinga
157. Uporediš tipove konkurentskog, funkcionalnog, internog i generičkog benčmarkinga
158. Opišeš opšti proces benčmarkinga
159. Opišeš koncept i ulogu tehnike lanca vrednosti u stvaranju konkurentske prednosti i vrednosti
160. Razlikuješ, navedeš i objasniš primarne aktivnosti i aktivnosti podrške
161. Razlikuješ generičke i diskretne aktivnosti u lancu vrednosti
162. Opišeš odnos između lanca vrednosti na nivou poslovne jedinice i sistema vrednosti na nivou grane
163. Objasniš glavne kategorije u analizi internog okruženja: resurse, kompetencije, distinktivne
kompetencije i jezgro kompetentnosti
164. Opišeš i analiziraš VRIO okvir u analizi resursa i kompetencija
165. Identifikuješ resurse i kompetencije od najvećeg značaja za preduzeće u različitim fazama životnog
ciklusa grane
9
179. Identifikuješ rizike internacionalizacije i analiziraš distancu između domaćeg i međunarodnog tržišta
(CAGE okvir)
180. Navedeš i opišeš determinante konkurentnosti nacionalne ekonomije
181. Uporediš strategijske opcije internacionalizacije poslovanja
182. Navedeš i opišeš strategije stabilizacije
183. Izračunaš isplativost strategije žetve pod različitim scenarijima
184. Uporediš strategije povlačenja
185. Opišeš dva modela stečaja
186. Opišeš odnos između strategije za nivo preduzeća i strategije za nivo biznisa – logika kaskadiranja
187. Objasniš dva izvora konkurentske prednosti – niske troškove i diferenciranje
188. Navedeš glavne pokretače troškova i njihovu ulogu u primeni strategije niskih troškova
189. Opišeš rekonfiguraciju lanca vrednosti kao način primene strategije niskih troškova
190. Objasniš strategiju diferenciranja i njen uticaj na natprosečno stvaranje vrednosti
191. Navedeš glavne karakteristike proizvoda i usluga koje su osnova diferenciranja (kriterijumi
diferenciranja)
192. Opišeš kao tehniku diferenciranja metod glavnih komponenata (pozicione mape)
193. Opišeš kao tehniku analize diferenciranja regresionu analizu determinanti cene
194. Opišeš strategiju fokusiranja kroz analizu mogućnosti korišćenja oba izvora konkurentske prednosti
195. Razumeš „efekat sredine grane“
196. Objasniš značaj izbora tajminga u primeni strategije fokusiranja
GLAVA 19 INVESTICIJE
10
217. Objasniš i primeniš neto sadašnju vrednost za ocenu investicionog projekta i da znaš da interpretiraš
dobijeni rezultat
218. Objasniš i primeniš internu stopu prinosa za ocenu investicionog projekta i da znaš da interpretiraš
dobijeni rezultat
219. Objasniš i primeniš indeks rentabilnosti za ocenu investicionog projekta i da znaš da interpretiraš
dobijeni rezultat
220. Objasniš i primeniš diskontovani period povraćaja za ocenu investicionog projekta i da znaš da
interpretiraš dobijeni rezultat
11