Ana-Marija Čagalj

NAČIN ŽIVOTA U KAMENOM DOBU

U ovom uratku obrađivat ću temu obrade kamenja u starijem kamenom dobu.
Paleolitik ili starije kameno doba je najstarije i najduže razdoblje prapovijesti.
Započelo je prije 2,500,000 godina i trajalo do oko 10,000 godina prije Krista.U
ovom katalogu "Kamenje govori" mogu se primjetiti postupne promjene u
obradi kamenja koje su dovele do svijeta i tehnologija kakve danas poznajemo i
koje nam olakšavaju život.

Prve ostatke alatki pronazimo na afričkom tlu. Arheolozi se bave

rekonstrukcijom alatki i njihovim procesom proizvodnje kako bi saznali kako su
te novotarije pridonjele njihovom načinu života i dovele do napretka ljudskog
roda i vrste. Znanost koja se bavi ovom tematikom zove eksperimentalna
arheologija ili etnoarheologija čiji je cilj ustanoviti kroz kakve je sve promijene
čovječanstvo moralo proći kako bi napredovalo. Razlikujemo tipološko
proučavanje koje gleda gotove proizvode kako bi ih svrstalo u razdoblje i
kulturu i tehnološki pristup tim alatkama koje se bavi rekonstrukcijom i čiji je
cilj saznati prilike u društvu da saznaju kako je to društvo funkcioniralo. Taj
proces proizvodnje je bio složen i imao je više operacija: pronalaženje sirovina,
izradu, upotrebu, popravak i odbacivanje. Uz to bio je veoma važan i odabir
materijala kao bi alatke bile kvalitetne. S mijenjanjem razdoblja mijenali su se i
načini izrade. Svaki novi naćin proizvodnje i sam proizvod olakšavali su ljudima
lov i ostale proslove , odnosno to je povećalo njihovu pokretljivost. Metode
izrade alatki i kamenja isto tako prikazuju nam i kako je došlo do gradova i
načina života kojeg danas poznajemo. Iako su se metode s vremenom mijenjale
to nije značilo da je okresivanje nestalo. I danas u svijetu postoje narodi koji
njeguju taj način obrade kao na primjer narodi u Novoj Gvineji. Kao jedno od
važnijih lokaliteta u Hrvatskoj može se uzeti sustav špila Šandalja koje su
najvjerojatnije jedni od najstarijih boravišta Čovjeka u Europi. Tu su pronađeni
brojni ostaci alatki, kostiju i faune koji su pridonijeli proširivanju znanja iz ovog
područja kao i to da su koristili mekani čekić, grebala i da su materijale
najvjerojatnije uzimali iz alpskih rijeka i koji dokazuju da je to bilo vjerojatno
jedno od najstarijih boravišta čovjeka na kojem su boravili.

Na kraju može se zaključiti da te prve alatke koje su bile od oblutaka i koje su

isto tako bile obrađivane na različite načine ,možda danas nama ne zamisljive za
korištenje kako bi se prehranili i obavljali svakodnevne poslove pridonjele
napretku u svijetu. Bili su to mali koraci u vrijeme kada se živjelo nomadskim
naćinom života i u pećinama. Ali svaki taj mali korak i napor doveo je gradova,
metropola i tehnologija bez kakvih mi danas ne bi mogli zamisliti život.

Literatura:

J. Balen-I.Karavanić, Kamenje govori: Šandalja u svjetlu litičke tehnologije,

katalog izložbe, Pula, 2000.