SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

EKONOMSKI FAKULTET
Preddiplomski studij

MARKETINŠKA VALORIZACIJA VINKOVAČKIH JESENI

prstupni rad iz predmeta Marketing u turizmu i ugostiteljstvu

Student : Matej Grgić Mentor: PROF.DR.SC. DRAGO RUŽIĆ

JMBAG: 00102218994

e-mail: mgrgic306@gmail.com
SADRŽAJ

1. Uvod 1
2. Pojam marketinga i valorizacije 2
3. Kulturna baština..................................................................................................3
4. Manifestacije........................................................................................................6
5. Vinkovačke jeseni.................................................................................................7
5.1. Program vinkovačkih jeseni 8
6. Marketinško promoviranje..................................................................................10
6.1. Oglašavanje..............................................................................................10
6.2. Mediji........................................................................................................11
6.3. Elektronski mediji.....................................................................................11
6.4. Cilj manifestacije......................................................................................12
7.Zaključak .............................................................................................................14
8.Literatura..............................................................................................................15
1. Uvod

Vinkovačke jeseni su manifestacija u Vinkovcima koja se održava svake godine. U ovome

radu su opisani temeljni marketinški pojmovi kao što su marketing, valorizacija ali i kulturni
pojmovi kao što je baština i manifestacija. To su osnove za daljnje shvaćanje cilja ovog rada
a to je marketinška valorizacija vinkovačkih jeseni. U daljnjem radu opisan je program
Vinkovačkih jeseni, vrijeme njihova održavanja te mnogi drugi podatci vezani uz
manifestaciju. Uz obrađena poglavlja o marketingu, segmentaciji tržišta, internom
marketingu te promociji, bitno je naglasiti kako se oglašavaju manifestacije koje su čuvarice
izvornoga načina života, pokazuju slike prošlosti i sadašnjosti, upućuju na neistražene pravce
i mogućnosti u budućnosti

Od svog osnutka Vinkovačke jeseni su prošle velik put te su danas priznate kao najvažnija
smotra folklora u hrvatskoj. Osim toga krase ju mnoge karakteristike vezane u ekonomske,
društvene i druge manifestacije.

1
 2. Pojam marketinga i valorizacije

Marketing je pojam koji se razvio u poslovnoj ekonomiji u posljednjih šezdesetak godina, iako
se promatrajući povijesno, poslovanje na bilo kojoj razini gospodarskog razvoja uvijek moralo
usmjeravati prema svojim korisnicima, odnosno tržištu. No tek na određenoj višoj razini razvoja
gospodarstva javlja se intenzivnija potreba za primjenom koncepcije marketinga u poduzećima.
Osnovni razlozi i motivi uvođenja marketinga javljaju se u gospodarskoj situaciji u kojoj
potražnja postaje veća od ponude, odnosno kada ponuda postaje funkcijom potražnje. (Renko
2010.:13)

Valorizacija je najbitnija stavka u pripremi i planiranju prostornog razvoja turizma. Razlog je taj
jer može objektivno ocijenjivati vrijednost svih turističkih resursa na promatranom području. Za
razvitak određenog turističkog područja ključni su atraktivni, komunikativni te posrednički
čimbenici. Atraktivni čimbenici su uglavnom prirodne i društvene vrste. Prirodni se sastoje od
reljefa, klime, flore i faune. Nasuprot tome, u društvene čimbenike se ubrajaju društvene
manifestacije, različiti sajmovi, te organizacije koje služe za zadovoljenje potreba kao što su
potrebe za rekreacijom, odmorom, razonodom itd.

Uzimajući to u obzir i dalje se stavlja naglasak na potrošača (gosta) te istinska valorizacija ovisi
o njemu. Ovisi o njegovom subjektivnom stajalištu i viđenju koji resursi ili čimbenici mogu
zadovoljiti njegovu potrebu. Jačinu i potencijal atraktivnosti neke destinacije promatra se kroz
valorizaciju gdje se ocijenjuje prostor i sadržaj na kojem postoji mogućnost za napredak
ugostiteljske ili turističke privrede. Postupak se zasniva na kvalitativnoj i kvantitativnoj procjeni
vrijednosti turističkih resursa. Najveću turističku potražnju dobit će one destinacije kod kojih je
najbolje ocijenjen neki od turističkih resursa.''Ako marketing shvatimo kao tržišnu orijentaciju,
usmjerenu potrebama potrošača, a turizam uvažimo kao sociološku kategoriju, čija promjenjivost
kretanja postaje podlogom istraživanja, kako bi se spomenute potrebe potrošača, uz pomoć
primjene društvene koncepcije marketinga, zadovoljile, okrećemo se onom segmentu sve
prisutnijih posjetitelja koji od putovanja i boravka u izvandomicilnom okruženju, ne očekuju
samo puki odmor, već i ispunjenje stvaralačke i kulturne znatiželje. Takvo ispunjenje možemo
postići odgovarajućom marketinškom strategijom turističke valorizacije.'' (Acta turistica nova,
Vol. 2 No. 2, 2008.,1.str)

2
3. Kulturna baština

Skupština Svjetske turističke organizacije (STO), 28.06.1985. godine donijela je deklaraciju

koja uključuje principe o zaštiti i promociji prirodne, kulturne i povijesne zaštite i
kriterije za njihovo korištenje u turističke svrhe. Deklaracija glasi (Štifanić, 2000): Kulturna
baština jednog naroda podrazumijeva djela njegovih umjetnika, arhitekata, kompozitora,
pisaca i filozofa, djela nepoznatih autora, koja su postala sastavnim dijelom naroda, kao i
ukupnost vrijednosti, koje daju smisao životu. Riječ je o djelima materijalnog i
nematerijalnog porijekla, koja izražavaju kreativnost određenog naroda. To su: jezik, običaji,
vjerovanja, mjesta i povijesni spomenici, književnost, umjetnička djela, arhivi i knjižnice
(Meksička deklaracija, točka 23). Nova komponenta koja se pojavljuje u gore citiranoj
definiciji je nematerijalno povijesno naslijeđe koje podrazumijeva folklor, zanate, tehničke
profesije i druge profesije tradicionalnog tipa, predstave, običaje, narodne festivale,
priredbe, obrede, crkvene obrede, razna klasična sportska događanja itd. Konvencija iz 1972.
godine u vezi prirodnog i kulturnog, svjetskog naslijeđa odnosila se samo na materijalno i
fizičko naslijeđe.
Temeljna značajka baštine je, da je ona vezana uz tlo. I nacionalna kulturna baština vezana
je uz tlo aktualne države i teško je moguće, uzimajući u obzir neke ranije povijesne
parametre, mijenjati određeni nacionalni predznak pojedinog skupa baštine. Povijesnu
slojevitost i promjene granica nacionalnog teritorija moguće je danas tumačiti tek
bogatstvom prožimanja pojedinih nacionalnih kultura i utjecaja. Nematerijalna se kultura
veže uz ljude, a materijalna uz tlo. Moramo uzeti u obzir i to, da kulturna baština na tlu neke
države ili regije može biti obogaćena tragovima i svjedočanstvima nekih ranijih kultura i
drugih naroda koji su obitavali na ovom području tijekom povijesnih zbivanja i utjecali na
stvaranje zatečenog kulturnog okruženja. (Acta turistica nova, Vol. 2 No. 2, 2008.,3-4.str)

Turistička, promotivna i znanstvena eksploatacija kulturne baštine, krajnji je doseg

marketinškog pristupa kulturnoj baštini (Richards, 2006). To je sustav u kojem postoji jasno
izražen koncept osmišljenog privlačenja ljudi, da potaknuti vrijednostima kulturne baštine
odluče o odredištu svojeg putovanja ili boravka. Ova razina ekploatacije kreće od poticanja
interesa svim oblicima promidžbe do stimuliranja one promidžbe, koja je često

3
najdjelotvornija, a to je zadovoljstvo posjetitelja i njihova interpretacija vrijednosti, koje su
vidjeli i doživjeli u krugovima u kojima žive ili djeluju. Promotivna eksplaotacija se i dalje
zadržava na svim oblicima promocije kulturne baštine preko publikacija, izložbi, vizualnih
medija i virtualnih informatičkih mreža. Turistička bi eskploatacija trebala kretati od one
promotivne u zemlji i inozemstvu, a na području Hrvatske razvijati jasne i prepoznatljive,
jedinstvene sustave informiranja o kulturnoj baštini na cestama, u povijesnim gradovima, na
prometnim terminalima te na svim mjestima, gdje se ponekad donosi konačna odluka o tome
hoće li se nešto posjetiti, ili ne. Znanstvena bi se eksploatacija kulturne baštine, uz
adekvatna istraživanja i potraživanja njihovih rezultata, trebala pozabaviti stimuliranjem
primjerenih vizualnih i drugih mogućih tumačenja pojedinih projekata kulturne baštine, na
kojima bi se rezultati znanstvenih dosega u poznavanju pojedinog lokaliteta pretakali u
oblike razumljive svakoj razini posjetitelja. Znanstveni bi dosezi mogli ponuditi moguće
tematske cjeline izbora pojedinih lokaliteta i gradova za obilazak i razgledavanje.

Da bismo govorili o kulturnom turizmu, moramo paralelno govoriti i o kulturi i o turizmu.

Kultura, kao najviši izraz čovjekovog stvaranja, podrazumijeva skup svih materijalnih i
duhovnih vrijednosti koje su nastale kao posljedica materijalne i duhovne intervencije
čovjeka u prirodi, društvu i mišljenju (Mohorovičić, 1997). Da bismo govorili o kulturnom
turizmu, moramo paralelno govoriti i o kulturi i o turizmu. Kultura, kao najviši izraz
čovjekovog stvaranja, podrazumijeva skup svih materijalnih i duhovnih vrijednosti koje su
nastale kao posljedica materijalne i duhovne intervencije čovjeka u prirodi, društvu i
mišljenju. Kultura u užem smislu podrazumijeva sve oblike ljudskog izražavanja pomoću
kojih čovjek prezentira svoje iskustvo, ideje, viđenje. Kultura su, prema tome objekti,
prostori, ljudi, aktivnosti koje imaju svojstva da obogaćuju čovjekovu osobnost, šire vidike,
podižu opći kulturni nivo, razvijaju komunikaciju. Turizam podrazumijeva objekte, prostore,
ljude i aktivnosti. Turizam je skup pojava koje proizlaze od boravka ljudi u mjestima izvan
njihovog stvarnog boravka. Ti odnosi i pojave rezultat su čovjekovih aktivnosti vezanih za
promatranje, doživljavanje i komunikaciju u prirodnim i sociokulturnim prostorima
(Tomljenović, 2001). (Acta turistica nova, Vol. 2 No. 2, 2008.,4-5.str)

4
Kultura se u odnosu na sudionike događa svugdje, u svim prostorima. Turizam, međutim ne.
Turizam se u odnosu na turiste događa jedino izvan mjesta stalnog boravka. Uzmemo li u
obzir prirodne ljepote i bogatstva, kvalitetne komunikacijske veze, s primjerenom ponudom
smještaja i prehrane, tada kulturna baština postaje proizvod, koji privlači korisnike, s time,
da oni sa sobom mogu odnijeti samo njezine odjeke u vlastitim doživljajima ili pak prikaze u
nekom od njihovih sve sofisticiranijih oblika, od knjiga i suvenira do virtualnog svijeta
baštine na nosačima slike i zvuka. Marketing u kulturi je filozofija, znanje i umijeće
ukazivanja na vrijednosti koje mogu zainteresirati ljude ili skupine ljudi, da bi ih oni uočili i
koristili u svom životu istovremeno donosili materijalni probitak i koristili razvitku tih
kulturnih djelatnosti i okruženja u kojima oni žive. Na svojevrstan način to je mudrost
ukazivanja na vrijednosti i njihove upotrebe u suvremenom životu. Koristeći se suvremenom
promocijom vrijednosti kulturne baštine, stvaraju se interesi za pojedinu sredinu, želja za
educiranjem o posebnosti dotične kulture te stvaranja interesa za dolaskom u tu sredinu, što
može dati određene tržišne rezultate, najviše na području turizma kao gospodarskoj grani,
koja kulturnu baštinu pojedine zemlje koristi kao poticaj za određivanje i naglašavanje
određenog turističkog odredišta (Maroević, 1986). (Acta turistica nova, Vol. 2 No. 2,
2008.,5.str)

5
4. Manifestacije

Manifestacije su stare koliko i čovječanstvo. Prve organizirane plemenske ljudske zajednice

prenose priče i pjesme s generacije na generaciju, organiziraju plemenske svečanosti.
Suvremeno doba nije prekinulo čovjekovu vjekovnu potrebu da se druži, natječe, zabavlja,
pokazuje, odnosno da na poseban način obilježi neke važne događaje u životu pojedinca ili
društva. Novo doba, razmjerno rastu broja stanovnika, ekonomskom i inom napretku, dovelo
je do nastanka različitih vrsta, oblika i obujma manifestacija. Tzv. “industrija manifestacija”,
koja uključuje festivale, konferencije, izložbe, sportske, kulturne i razne druge manifestacije,
razvija se jako brzo i postaje sve složenija i utjecajnija na turizam. Utjecaj države i
korporacija je sve veći i potrebno je uskladiti i zadovoljiti širi spektar potreba i ciljeva
različitih dionika. Kada uzmemo u obzir postojanje i ogromnu popularnost socijalnih mreža
kao što su Facebook, Twiter, LinkedIn i sl., potrebno je imati u vidu da se utisci svakog
učesnika manifestacije mogu prenijeti u sekundi stotinama njegovih prijatelja i poznanika.

Takav način širenja informacija i kreiranja mišljenja ima sve veći utjecaj, koji se nikako ne
smije zanemariti. Naime, te informacije mogu značajno pomoći institucijama i ostalim
dionicima koji sudjeluju u kreiranju manifestacijske ponude neke turističke destinacije. Na
taj se način može utvditi stvarni potencijal i aktraktivnost kulturnih manifestacija, ne
oslanjajući se samo na objektivnu valorizaciju od strane turističkih stručnjaka i nadležnih
institucija.

Manifestacije prema vrsti mogu se podijeliti na: kulturne, sportske, zabavne, vjerske,
znanstvene i gospodarske. Njihov stupanj privlačnosti određen je vrstom i značenjem
priredbe, mjestom i vremenom odrţavanja manifestacije, a praksa je pokazala da su u turizmu
najposjećenije manifestacije zabavnog i sportskog karaktera. Kulturne manifestacije su, ipak,
bitan motiv za putovanje i često se njime koristi u promociji i kreiranju prestiža destinacije
na tržištu. Težnja za otkrivanjem autentičnog nasljeđa gotovo je uvijek na popisu motiva za
putovanje. Područja interesa prilično su različita i uključuju: kulturno-povijesne spomenike,
umjetnost, zabavu, sport, kulturne događaje i sl.
(https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efst%3A807/datastream/PDF/view?
fbclid=IwAR0rFjRHtZa_d_CmmxN6O1sVwiiiBrs9h77TlctP-RoQ480-FUMVznYJaM0)

6
5. Vinkovačke jeseni

Ključnu posebnost destinacije donose manifestacije. Uz raznoliku ponudu destinacije, koju

manje više može imati svaka destinacija, manifestacija je jedan od ključnih čimbenika za
posjetu destinaciji. Sam proces organizacije je kompleksan i težak zadatak, posebno ako se
radi o tradicionalnim manifestacijama temeljenim na kulturno – povijesnim činjenicama.
(https://repozitorij.vus.hr/islandora/object/vus:599/preview)

U Vinkovcima, najvećem gradu jugoistočne Slavonije i Vukovarsko-srijemske županije, već

više od tri i pol desetljeća održavaju se u rujnu mjesecu Vinkovačke jeseni.

Vinkovačke jeseni najveća su i najpoznatija folklorna, kulturna, gospodarska i turistička

manifestacija ne samo Vinkovaca i okolice, već Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, pa
čak kontinentalne Hrvatske u cjelini.Na jesenima sudjeluju foklorne skupine iz različitih
dijelova Hrvatske, dijaspore i drugih zemalja Europe i Amerike.Prve Vinkovačke jeseni
održane su u rujnu 1966. godine.U početku bila je to lokalna smotra izvornoga slavonskog
folklora na kojoj su nastupale folklorne skupine iz okolice Vinkovaca, a potom i Slavonije i
Baranje.

Godine 1970. uz spomenute skupine na Smotri sudjeluju i skupina Gradišćanskih Hrvata i

Rusina i Ukrajinaca iz Petrovaca.Kasnije se na Smotri pojavljuju folklorne skupine iz raznih
dijelova bivše Jugoslavije, Austrije, Mađarske, Poljske, Slovačke, Rumunjske, Francuske,
Švedske i SAD.Od 1977.godine Vinkovačke jeseni su smotra izvornog foklora naroda i
narodnosti Hrvatske, a od 1990. godine smotra izvornoga hrvatskoga foklora na kojoj
nastupaju i foklorne skupine iz dijaspore.

Svečanom otvorenju Jeseni prethode Folklorne večeri.

One se održavaju nekoliko večeri prije svečanog otvorenja Jeseni i na njima nastupaju
foklorne grupe iz okolice Vinkovaca, a od 1993. godine iz Vukovarsko-srijemske županije.
Od osamdesetih godina foklorne večeri imaju natjecateljski karakter, a najbolje skupine
stječu pravo nastupa na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu i Đakovačkim vezovima.

Danas vinko Na Vinkovačkim jesenima sudjeluju hrvatske te strane forklorne grupe, gdje
svojim narodnim nošnjama, pjesmom te plesom zabavljaju gledatelje i dočaravaju kakav je

7
život prije bio. To sve se događa u centru grada na pješačkoj zoni gdje je smještena
pozornica. U sklopu toga, organizirana su različita gastronomska događanja koja povezuju
okuse sa lokalnog prostora te nudi posjetiteljima degustriranje hrane kao i mogućnost
sudjelovanja u pripremi.

Osim centra grada naglasak je stavljen i na sokak koji je mjesto okupljanja različitih opg-ova,
poduzetnika te drugih osoba koji promoviraju svoje polovanje i nude različite proizvode. Od
prehrambenih proizvoda do ručno rađenih dječijih drvenih igračaka, večernja šetnja po
sokaku može puno toga ponuditi. Za mlade generacije bitnu ulogu ima šator u kojem se
događaju različiti koncerti i događaji koji ugošćuju vrlo poznate glazbenike i druge
umjetnike.

Za zaključivanje Vinkovačkih jeseni u priču dolazi i Državna smotra folklora koju svake
godine prenosi i HRT1.

5.1. Program vinkovačkih jeseni

Folklorne večeri Manifestacija koja prethodi samoj ''Svečanosti otvaranja Vinkovačkih

jeseni'' i na izvjestan način ih najavljuje svojim bogatim folklornim sadržajima. U 6 do 7
večeri, nastupi preko 60 folklornih skupina s područja cijele Vukovarsko- srijemske županije.
Njihov program redovito prati prosudbeni i ocjenjivački sud u čijem sastavu su etnolog,
etnomuziolog i dva folkloraša, koji svaku večer nakon programa na ''Okruglom stolu''
razgovaraju s predstavnicima skupina iznoseći svoje stavove:pohvale, ali i upozorenja i
savjete za što bolji, ispravniji i kvalitetniji daljnji rad. Nakon svih održanih Folklornih večeri
sud proglašava najbolje pripremljene i najuspješnije predstavljene folklorne skupine te
godine s područja županije. Skupinama je to korisno usmjerenje za njihov rad i na izvjestan
način način poticaj i motivacija, ali i nagrada i predstavljanje ovoga područja na drugim
smotrama diljem Hrvatske. Nakon programa izvornih skupina na Folklornim večerima za
publiku se upriličuje i cjelovečernji program koreografiranih gradskih vinkovačkih i
županijskih folklornih skupina.

8
Dječje vinkovačke jeseni

Od samog početka Vinkovačkih jeseni organizatori su vodili računa da i najmlađe uključe u

njihov rad i nastupe, znajući kako su upravo djeca pravi potencijal budućnosti- nositelji i
prenositelji kulturne baštine. Tako su 970. godine organizirane prve ''Male Vinkovačke
jeseni'', koje su već slijedeće godine nazvane Dječje Vinkovačke jeseni. Isti naziv nose i
danas. Uz djecu okupljenu oko folklora, ali i gostujućih skupina iz cijele Hrvatske. Time je
upriličano druženje djece iz vrtića, predstavljanje njihovih igara i zabave, sve do koncerata
na kojima sami nastupaju ili koji su posvećeni njima. Održavaju se u subotu i nedjelju koja
prethodi ''velikim'' Vinkovačkim jesenima.

Šokački divani

U okviru Vinkovačkih jeseni od 1974. godine održava se i zabavna priredba Šokački divani
nakon Svečanosti otvaranja Vinkovačkih jeseni. Zamišljena je kao šokačka zabava, određena
reminiscencija na nekadašnja šokačka sijela i prela koja su bila vid društvenog okupljanja,
druženja i zabave u prošlosti po našim selima. Na ovoj priredbi, najčešće organiziranoj u
seoskim okruženjima, posebice šokačkim salašima.

Svečani mimohod i revija konjskih zaprega Ono što privlači najveću pozornost, a na neki
način je i atrakcija manifestacije Vinkovačkih jeseni svih proteklih godina je Svečani
mimohod folklornih skupina, domaćih sudionika i gostiju Smotre izvornoga hrvatskoga
folklora. Na Mimohodu se svake godine raskošnim nošnjama svojega mjesta, pjesmom,
plesom i glazbom u općem bogatstvu i šarenilu predstavlja svaka folklorna skupina
ponaosob, nastojeći se prezentirati ljepše i bolje od drugih, predstavljajući svoju baštinu i
svoj kraj.

Svečanost zatvaranja Deseti dan trajanja Vinkovačkih jeseni nakon svih programa,
nedjeljom u večernjim satima upriličuje se Svečanost zatvaranja Vinkovačkih jeseni,
prigodnim riječima zahvale gradonačelnika Vinkovaca svim sudionicima i najave sljedećih
Vinkovačkih jeseni. U cjelovečernjem programu nastupaju odabrane domaće i gostujuće
skupine

9
6. Marketinško promoviranje Vinkovačkih jeseni

Vinkovačke jeseni su manifestacija koja se promovira preko tradicionalnih medija, pretežito

elektronskih medija i oglašavanjem. Različiti oblici oglašavanja se koriste, te su jeseni
popraćene od strane mnogih potrkrovitelja. Detaljna marketinška valorizacija je objašnjena u
nastavku.

6.1. Oglašavanje

Veliku ulogu u oglašavanju imaju jumbo plakati sa logom Vinkovačkih jeseni te bitnim
podatcima vezanim uz manifestaciju. Navedeni jumbo plakati prvotno su postavljeni u
Vinkovcima, na željezničkom kolodvoru, bitnim cestama, obilaznicama itd. Nadalje, u
obližnjim gradovima poput Vukovara, Otoka mogu se naći isti plakati. Osim u slavoniji,
plakati su postavljeni na auto cesti prema Karlovcu, Splitu te drugim većim gradovima te na
taj način privlače pažnju na Vinkovačke jeseni.

Slika 1. Plakat vinkovačkih jeseni za 2016 godinu.

(http://vinkovackejeseni.hr/upload/51.sponzorska.pdf)

Osim plakata, manifestacija je popraćena na internetu, društvenim mrežama i u medijskim

kućama. Glavne medijske kuće su Hrvatska televizija, Vinkovačka televizija, Večernji list,
Glas slavonije, Facebook stranice...

10
6.2. Mediji

Dugogodišnji medijski pokrovitelj Večernji list daje podršku kroz sva regionalna izdanja.
Afirmativni članci prate tijek i događaje manifestacije, ali i spominju pokrovitelje i sponzore
manifestacije kroz članke i intervjue. Glas Slavonije ciljanim tekstovima dnevno najavljuje te
predstavlja najvažnije događaje, kao i inervjue s organizatorima.

Ključnu ulogu imaju i lokalne novine grada Vinkovaca i Vukovara koje pružaju različite
informacije o manifestaciji, objavljuju fotografije i sl.

Ured za odnose s javnošću za glavnu zadaću imalo je promidžbu manifestacije kroz

organizaciju medijskih konferencija, pisanje poziva i izvješća o događanjima u programu
manifestacije, te suradnju s medijima iz cijele Hrvatske. Zbog izvrsne suradnje, svake godine
manifestaciju prate veliki broj medijskih kuća (televizija, radio, dnevne i tjedne novine,
časopisi, Internet portali, medijske agencije).

U vrijeme ali i prije održavanja Vinkovačkih jeseni, održane su medijske konferencije na

kojima su sudionici javnost upoznali s programom manifestacije, te završna konferencija na
kojoj su organizatori dali svoje viđenje o uspješnosti provedbe planiranog programa, na sve
konferencije bili su pozvani, ali i odazvali su se lokalni i državni mediji, dok su ostali
novinari bili upoznati s najvažnijim zaključcima kroz izvješća, koje je pripremio ured za
odnose s javnošću.

Svake godine se ne ograničavaju samo na lokalne i državne medije, nego i na medije u cijeloj
Hrvatskoj. O Vinkovačkim jesenima izvještavalo se u Zagrebu, Splitu, Rijeci, te u manjim
središtima o čemu svjedoče brojni upiti potencijalnih posjetitelja koji su prvi puta bili u
Vinkovcima, ali i fotografije portala iz cijele Hrvatske

6.3. Elektronski mediji

Radio

Medijski pokrovitelj je Narodni radio koji svojim dnevnim emisijama te radijskim jinglovima
izvještava o programu, njegovim osobitostima, promjenama i sadržajima manifestacije.

11
Ostale lokalne radijske postaje u svojim emisijama dnevno izvještavaju o manifestaciji te
mogu iskoristiti boravak izvođača i gostiju u Vinkovcima i napraviti razgovores njima.
Izravno uključivanje u program više od 50 radijskih postaja npr. Narodni radio, HKR,
Hrvatski radio, Otvoreni radio, u cijeloj Hrvatskoj, prezentiranje programa i sadržaja
Vinkovačkih jeseni.

Televizija

Hrvatska televizija izravno prenosi Svečanost otvorenja Vinkovačkih jeseni, kao i Svečani
mimohod svih sudionika državne smotre folklora. U brojim emisijama iste telvizije izravno
ili putem snimljenih priloga, prezentiranje i najavljivanje glavnih događaja. Tijekom godina
stekla se suradnja s drugim televizijskim postajama na nacionalnoj razini- izvještavanje u
informativnim emisijama npr. RTL televizija, Nova TV, te suradnja s lokalnim televizijskim
postajama- Vinkovačka televizija radi programu skladu sa svojim potrebama.

Internet Veliki odaziv zamijećen je na službenoj facebook stranici Vinkovačkih jeseni.

Posjetitelji su pratili vijesti i najave. Facebook stranicu posjetilo j skoro 600.000 korisnika
facebooka. Za manifestaciju putem facebooka, najviše se zanimala ženska populacija čak
65%, a 20% njih, prema informacijama je u starosti od 20 do 34 godine, što je pokazatelj
kako Vinkovačke jeseni nisu samo tradicijska manifestacija. Više od 50% praćenja ženske
populacije otpada na starost od 18 do 44 godine.

Općenito praćenje ( Mediatoolkit)

Prema podacima Mediatoolkit-a, Vinkovačke jeseni najviše su praćene na web stranicama sa

57,13%, slijedi Twitter sa 19,49%, Facebook sa 15,69%, te Youtube sa 6,67%, te se
raspravljalo o manifestaciji na forumima i instagramu

6.4. Cilj manifestacije

Opći cilj Vinkovačkih jeseni je prenošenje i čuvanje kulturne tradicijske baštine sa starijih
generacija na mlađe, a u kulturno-tradicijsku baštinu ubrajamo sve ono što može biti folklor.
Specifični ciljevi projekta jesu okupljanje svih hrvatskih ljudi koji vole folklor svojega

12
zavičaja i naroda kojem pripadaju bez obzira namjesto svojega življenja. Tako ova smotra
ostvaruje velik doprinos čitavoj hrvatskoj kulturnoj riznici.

Glavni cilj ove manifestacije je promicanje turističkih, kulturnih, gosoidarskih i drugih

dostignuća u istočnom dijelu Hrvatske. Kao glavne aktivnosti mogu se navesti priredbe koje
su temelj ove manifestacije: Folklorne večeri, Dječje vinkovačke jeseni, Svečanost otvorenja,
Šokački divani, Smotra izvornoga hrvatskog folklora te Svečani mimohod i revija konjskih
zaprega.

13
7.Zaključak

U današnje vrijeme mnogo turista i putnika daje pozornost manjim područijima te žele
okusiti nešto autentično i nešto što se može smatrati tradicionalnim. Tu pozornost dobiva i
slavonija u današnje vrijeme gdje su djelovi poput Baranje, Iloka, Srijema, ali i Vinkovaca
prepoznati kao turistička odredišta.

Vinkovci nose titulu najstarijeg grada u Europi, krase ga bogata kultura i tradicija te
zanimljiv prostorni smještaj. Upravo zbog tih osobina marketinška valorizacija Vinkovačkih
jeseni ali i samog grada može puno toga utvrditi. Pronalaženjem dobrih oglašivačkih kanala,
dobrim porukama i sloganima može se doprijeti do različitih ciljanih skupina i stimulirat ih
na posjet ove predivne manifestacije.

Pri tome treba voditi računa i o ciljanom segmentu a u ovome slučaju ciljani segment su svi
uzrasti jer su Vinkovačke jeseni namjenjene svim uzrastima. Uz daljnje održavanje
manifestacija, te uz napredak oglašavačkih strategija, Vinkovačke jeseni će svakako biti
svjetski poznata manifestacija.

14
 8.Literatura

1.Renko, N., Marketing malih i srednjih poduzeća, Ljevak, Zagreb, 2010., str. 13

2.(https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efst%3A807/datastream/PDF/view?
fbclid=IwAR0rFjRHtZa_d_CmmxN6O1sVwiiiBrs9h77TlctP-RoQ480-FUMVznYJaM0)

3.Gredičak Tatjana, 2008. Kulturna baština u funkciji turizma, Acta turistica nova, Vol. 2 No.
2, 2008., str. 1-22

4.(https://repozitorij.efst.unist.hr/islandora/object/efst%3A807/datastream/PDF/view?
fbclid=IwAR0rFjRHtZa_d_CmmxN6O1sVwiiiBrs9h77TlctP-RoQ480-FUMVznYJaM0)

5.(https://repozitorij.vus.hr/islandora/object/vus:599/preview)

15