Smokva: savršena za zdravlje i užitak

Sočna i prekrasna vladarica Mediterana - smokva je jedno od najzdravijih voća na

svijetu. Idealan scenarij ljetne večeri - pogled na pučinu, lagani povjetarac i zdjela
svježih smokava. Saznajte sve o njenim blagodatima

Kao prvo, moramo istaknuti - ne, smokve nisu tako jako kalorične kao što se obično
vjeruje - svježa smokva sadrži 57 kcal/100 g, znači isto toliko koliko jabuka ili šljiva. S
obzirom da je poznato da voće srednje veličine (45 g) daje samo 25 kcal, bilo bi
pogrešno da si ga uskraćujemo. Ali oprez sa suhom smokvom, ona je mnogo
kaloričnija: 250 kcal/100 g.

S druge strane, smokva je voće vrlo bogato mineralima koji efikasno uspostavljaju
prehrambenu ravnotežu. Ona, kao i sva biljna hrana, sadrži veću količinu kalija (232
mg/100 g), ali ono što nju posebno karakterizira je znatna količina kalcija, fosfora i
magnezija. Smokva je i jako dobar izvor oligo-elemenata, prvenstveno željeza (0,6
mg/100g).

Sadrži također i znatnu količinu vitamina B, koji često organizmu nedostaje, a osobito
sadrži pigment (tako zvani vitamin P) koji štiti male krvne sudove. Napokon, smokva
je bogata i vlaknima (2,3 g/100 g), koji stimulativno djeluju na crijeva. A kao i suha
šljiva, preporuča se protiv konstipacije.

Valja napomenuti da, kako bismo je bolje probavili, preporučljivo ju je konzumirati jako
zrelu, kada je slasna i mekana.

Kada je idealna?

Kušajte je kada je meka na opip, zdrava, puna mesa i ima čvrsti repić. Ona je tada
sasvim zrela, mekana, puna i slasna. A o svježini toga voća posvjedočit će vam jedna
mala bijela kapljica koja se biseri na njenom samom kraju. 

Ne čuvajte je predugo. Osim ako nije sasvim zrela, smokva ne može izdržati više od
24 sata. Vrlo je osjetljiva i brzo se kvari. A ne bi je se smjelo stavljati ni u hladnjak, jer
time gubi na svojoj aromi. Naprotiv, suha smokva drži se više mjeseci bez kvarenja,
ako je hermetički zatvorena.
Koristi se pri sobnoj temperaturi, kao stolno voće; ako je sasvim zrela, rastapa se u
ustima poput meda. Koristi se često u pripremi kolača, slatkih nabujaka ili nekih
zapečenih jela. Vrlo je slasna ukuhana u nekom slatkom vinu ili pečena u pećnici,
sama ili s jabukama. U tom slučaju poslužuje se kao desert ili dodatak jelima od
peradi: od piletine, prepelice, purice, patke... Po vašem izboru! 

Jako dobro ide i sa slanim okusima, kao što je kozji ili ovčji sir, pršut, a i uz aperitive i
neka originalna predjela. A ako ništa drugo, kušajte je, kao što su to radili naši preci u
mediteranskim zemljama, koji bi zdrobili po dvije ili tri suhe smokve, smjesu stavili na
veliku krišku kruha i posipali paprom.

Napokon, od svježe smokve možemo napraviti kompot, pekmez i fermentirana pića, a

jedno takvo piće je poznata tradicionalna tuniska rakija boukha. Suha smokva može
se jesti jednostavno u prirodnom obliku ili punjena bademima i orasima. Možemo je
dodati raznim kompotima, ili je kuhati u vinu. Poslužuje se često s jelima
pripremanima od zeca, fazana ili jelima od peradi. Natapana u rakiji od vinove loze,
dobiva se piće koje nazivamo smokovača.

Kolač od smokava za 8 osoba

Sastojci:

- 1 lisnato tijesto
- 600 g svježih smokava
- 50 g šećera 
- 1 jaje
- 1 mjerica slatkog vrhnja s 15 % masnoće
- 40 g smeđeg šećera
- cimet (po želji)

Priprema:

- zagrijte tavu, dodajte smokve očišćene od njihovih repića i odrezane na dva dijela (ili
na 4 ovisno o debljini), zatim dodajte šećer. Karamelizirajte oko 5 minuta
- u zdjeli pomiješajte slatko vrhnje, jaje, smeđi šećer i cimet
- dodajte smokve u tu smjesu
- složite tijesto u kalup za kolače. I na njega bacite sadržaj iz zdjele
- ostavite da se peče na 180°C (termostat na 6) 35 do 40 minuta
- kolač se može jesti uz sladoled od vanilije