II ROK

1. Zamislite da se Vaša škola nalazi u četvrtoj fazi interkulturalne transformacije,

navedite koja bi to faza bila: faza selektivnog interkulturalnog obrazovanja
- Objasnite koje faze je još potrebno proći i na koji način ih realizirati da biste
postigli potpunu interkuluralnu transformaciju škole ?

Na nivou školske prakse uvođenje interkulturalnog obrazovanja predstavlja proces koji dovodi
do postepenih i značajnih promena u svim aspektima života i rada škole. Pol Gorski (Gorski
2009) razlikuje 6 faza u interkulturalnoj transformaciji škole:

1. Faza odsustva promene (Status Quo): Škola neguje tradicionalnu obrazovnu praksu u kojoj
nema mesta kritičkom promišljanju postojećih oblika nejedna- kosti u različitim aspektima
školskog života i obrazovnog sistema. Kurikulum, način podučavanja i način učenja i dalje
odražavaju pristupe koji su tipični za dominantne ili privilegovane društvene grupacije.

2. Faza heroja i praznika: Škola u kurikulum ili nastavni materijal uvodi male novine, koje se
isključivo vezuju za uočljive ali površne specifičnosti drugih kultura i koje su najčešće
zasnovane na preteranom uopštavanju i stereotipima. Primer za ovaj način praktikovanja
interkulturanog obrazovanja su organi- zovanje „međunarodnog festivala hrane“ ili „dana
dalmatinske (romske, bugarske itd.) kuhinje“. Učenici prave delove odeće ili sportske rekvizite
koji su specifični za pojedine kulture. Tokom kampanje borbe za prava žena, nastavnici
pripremaju plakat ili pano na kome su predstavljene poznate žene.

3. Faza interkulturalnog (etničkog) podučavanja i učenja: Škola u kurikulum uvodi proučavanje

običaja i ponašanja kultura iz kojih potiču njeni učenici s ciljem da oni razumeju kako bi trebalo
da se odnose prema njima. Nastavnicima treba da budu dostupni priručnici koji im pomažu u
ophođenju prema pripadnicima specifičnih grupacija ili etničkih zajednica.

4. Faza međuljudskih odnosa („Zašto se svi ne bismo bolje slagali?“): Škola u kurikulum uvodi
novine koje se odnose na uviđanje i prihvatanje različitosti kroz negovanje veza između
pripadnika različitog kulturalnog identiteta. Nasta- vnici su podstaknuti da dublje upoznaju
različite kulture, da se oslanjaju se na iskustva učenika različitog kulturnog nasleđa i da stvaraju
uslove u kojima učenici/e uče jedni od drugih kroz razmenu ličnih iskustava i perspektiva.
5. Faza selektivnog interkulturalnog obrazovanja („Radili smo to prošlog meseca.“): Škola u
kurikulum uvodi novine koje se odnose na prepoznavanje nejednakosti i nepravičnosti u raznim
aspektima obrazovanja ali tako što se tim pitanjima bavi samo u određeno vreme ili privremeno,
kroz posebne ško- lske projekte. Na primer: škola inicira i organizuje sastanak na nivou lokalne
zajednice na kome se diskutuje aktuelni etnički sukob ili realizuje tromesečni projekat, čiji je cilj
da podstakne zainteresovanost devojčica za matematiku i prirodne nauke. Ovakva nastojanja se
uglavnom javljaju kao reakcija na neki aktuelni događaj ili trend u društvu, te su najčešće
kratkog daha.

6. Faza transformativnog interkulturalnog obrazovanja (socijalna pravda i pravedno

obrazovanje): Škola sistematski uvodi novine i transformiše postojeći kurikulum tako da svaki
aspekt školskog života i obrazovanja učini podjednako dostupnim i pravednim za sve učenike
koji pripadaju različitim grupama i kulturama.

U ovom članku fino objašnjeno : https://oaji.net/pdf.html?n=2020/89771602248126.pdf

2. Odaberite četiri ključna područja koja biste razvijali u interkulturalnom

kurikulumu i predstavite na koji način biste ih praktično primijenili ?
- Uključivanje i sudjelovanje

Prkatično bih učenike, roditelje i nastavnike uključivala u aktivnosti u kojima sudjeluju osobe
koje dolaze iz različtiih kultura. Na taj način bi učili o interkulturalizmu, međusobnom
uvažavanju, poštivanju, otklanajli bi predrasude prema drugima i učili živjeti interkulturalizam

- Kultura i jezična prava

U nastavnom procesu bi svaki nastavnik na mjesečnom nivou trebao (u suradnji sa pedagogom)

organizirati čas kulture. Svaki susret bi tema bila različita a ticala bi se kulturoloških odrednica
područja iz kojih učenici, nastavnici i/ili drugi sudionici dolaze. Cilj je da se svi međusobno
upoznamo sa specifičnostima jezika, pravima da jasno govorimo o njemu, njegovim
karakteristikama i da učimo poštovati prava drugih da se izražavaju dijalektom koji sami biraju
iili koji su naučili kroz suživot sa drugima.
 - Sposobnost kulturne prilagodbe

Kada je u pitanju praktično provođenje ovog područja, smatram da bi najbolje bilo, za početak
organizirati akcijska istraživanja. Pitam se da li je nekada neko sa cijelim svojim razredom otišao
u neko udaljeno mjesto i tu živio sa plemenom i bavio se istraživanjem. Je li se u akcijskim
istraživanjima uvijek jedan ili par istraživača ujedini sa plemenima. Obzirom da nam resursi u
ovom odgovoru nisu ograničeni, biram vjerovati da je moguće sa cijelim razredom otići u neko
udaljeno mjesto i istraživati život u toj sredini. Na taj način bismo njegovali suradničko učenje,
istraživanje, međuvršnjačke odnose i djecu učili različitim interkulturalnim, generičkim,
životnim i drugim kompetencijama. Također, jedan od ideja može biti da se provede istraživanje
o tome kako su se djeca koja su migracijama došla u BiH snašla u našoj kulturi, na koji način uče
jezik, kako ih prihvata okolina i sl.

- Politike jednakih prilika

Također, ovo bi se moglo praktično ispitati u radu sa djecom koja su migrirala. Zajedno bi sva
djeca bez obzira na porijeklo kreirala letke na kojima bi na više jezika napisali poruke koje
pozivaju sve ljude da poštivaju politike jednakih prava za sve. Ono što bi bilo interesantno jeste
da poruke napisane na više jezika ne bi bile prevedene nego bi se čitaoci trebali potruditi da sami
prevedu napisano i na taj način naučili nešto o različitim kulturama i njihovim specifičnim
jezičkim obilježjima.

3. Kako razumijevate sljedeći stav: Interkulturalnost je proces, akcija koja se

ostvaruje u trajnoj dijalektici između jedinstva različitosti institucij, općenitosti i
posebnosti, sjećanja i Interkulturalni odgoj budućnosti, vjerovanja i svjedočenja,
odgovora smisla i svakodnevnih zahtjeva, ostvarivanja i zatvaranja“ (Ninčević,
2008).

Interkulturalnost podrazumijeva kontinuirani rad. Ne možemo očekivati da imamo

interkulturalno osviješteno društvo ako ne potičemo interkulturalnost. Ne možemo da
očekujemo interkulturalno osviještene nastavnike ako u kurikulumima ne možemo pronaći
predmete i sadržaje poput predmeta koji smo mi pohađali. Trajno prožimanje
interkulturalizma kroz svakodnevnicu omogućava nam sve veći stepen svjesnosti problema
koje vezujemo za izostanak interkulturalizma u školi, obitelji, društvu i sl. Interkulturalizam
je, pema mom mišljenju, najbolje sažet upravo u ovom predmetu koji smo imali prilike
slušati. Primjećujem da se kroz sadržaje koje smo radili na predavanjima i vježbama i
literaturu koju smo spremali za ispit prožima doza poticajnosti za dalje promišljanje.

Nastojali smo razumjeti sebe ali i druge, upoznati svoju kulturu ali i tuđu, sjećali smo se šta
se to nama dešavalo i na koji način sko se bavili interkulturalizmamo ali smo se i spremali za
djelovanje u budućnosti. Tražili smo smisao u svemu i vjerujem da smo ga mnogi našli, a ako
nismo da ćemo ga uskoro naći. Živjeti interkulturalizam je umjetnost i zahtjeva posvećenost,
odricanje i dugotrajan i naporan angažman.

4. Predstavite na koji način biste njegovali rodnu ravnopravnost u odgoju i

obrazovanju kroz interkulturalni odgoj ?

- suradničko učenje
- praktična kutija (kreiranje praktične kutije u koju bi se odlagali interesantni predmeti
karakteristični za kulturu u kojoj odrastamo kako bismo učili o nama. Na taj način bi se
moglo na sedmičnom nivou upoznavati sa novim/starim predmetima)
- SCAMPER u radu sa najmlađima
- samoopažanje (gdje učenici treba da promatraju sebe, svoje običaje, kulturu i sl.)
- podjednako uključiti učenike M i Ž spola u nastavni proces
 5. Socijalna akcija je pristup koji kombinuje transformaciju i aktivnost koje teže
socijalnoj promjeni. Koje aktivnosti biste primjrnili da biste postigli ovaj pristup s
namjerom da osigurate reformu kurikuluma ?
- Organizirala bih na mjesečnom nivou prezentiranje Interkulturalnog sandučeta što bi bio
obavezni dio kurikuluma. Interkulturalno sanduče bi, prema mom mišljenju, bio odličan
način da se međusobno učenici ali i nastavnici upoznaju i njeguju svoju kulturu, običaje,
vrijednosti i sl.
- U kurikulum bih uvela obavezno jedan dan u mjesecu gdje bi se posjećivale ustanove u
kojima je moguće upoznavati različite kulture, vjere, običaje i sl.
- U kurikulumu bi se nalazio obavezan izlet svake godine baziran na radionicama o
interkulturalizmu

6. Prema Banks-u, programi interkulturalnog obrazovanja mogu se podijeliti u tri

skupine:
- Programi usmjereni na sadržaj
- Programi usmjereni na učenika
- Društveno usmjereni program

Vaš zadatak jeste da navedete barem tri nastavne jedinice koje biste integrirali u programe
usmjerene na sadržaj.

- Svadbeni običaji mojih predaka

- Sanduk uspomena na roditelje
- Dnevnik jednog zaboravljenog dječaka/djevojčice

7. Opišite prikladno ponašanje interkulturalno kompetentne osobe.

Interkulturlno kompetentna osoba u svom srcu nosi otovorenost za druge kulture, osobe, običaje,
navike, potrebe, poteze i puteve učenja. Prikladno ponašanje ogleda se kroz poštivanje,
razumijevanje i prihvatanje različitosti i isticanje svih bogatstava koje različistosti, ali i sličnosti
nose u sebi. Int komp osoba nikada neće ugroziti nekoga, poniziti nekoga ili učiniti da se bilo ko
osjeća neprijatno zbog onoga što jeste. Int kom osoba pruža ruku onome kome je potrebna.
 8. Navedite dvije strategije kojima ukazujete da su socijalne i kulturne nejednakosti u
središtu odgoja i obrazovanja jednog društva.
- Analiza i procjena školske klime u svrhu mapiranja postojećeg stanja i potencijalnih
resursa kako bi se odgovorilo na nejednakosti koje mogu biti vidljive kod učenika
- Debatiranje učenika u razredu – stvara prostor da se važne teme dovedu u diskurs ali i
kreira prostor u kojem učenici u grupi dobijaju priliku da surađuju, razumiju potencijale i
reurse jedni drugih, kao i nejednakosti koje možda imaju.
-
9. Koristeći se jednom od dramskih tehnika objasnite kako nastavnik može da se nosi
sa heterogenošću grupe s kojom radi (ili djeca, ili mladi, ili odrasli).

Koristila bih se tehnikom „unutrašnji monolog“. Svaki učenik bi trebao da napiše monolog
između sebe danas i sebe u budućnosti ili sebe iz prošlosti. Nakon toga potrebno je da se učenici
zamijene za sveske i da svi dobiju svoju ulogu. Nakon toga slijedi spremanje za predstavu koja
se održava mjesec dana nakon vježbe. Na ovaj način nastavnik uvodi promjene koje doprinose
dubljem promišljanju, osvježavanju atmosfere i uvođenju promjena. Važno je da se uvode
promjene karakteristične za savremeni pristup nastavi. Također, može se i organizirati posjeta
mladih glumaca iz pozorišta našoj školi gdje bi se vodio razgovor o tome kako pristupiti drami,
šta je potrebno da bi se stalo na daske pozorišta i sl. Tako bi učenici učili jedni od drugih,
proživljavali različite uloge i upoznavali jedni druge uz sve one karakteristike koje imaju u sebi.

10. Koja je suština u predstavljanju kulture kroz Model ledenog brijega.

- Često kulturu shvatamo u njenoj jednoj osobenosti – da je ona estetika koja nam
pričinjava zadovoljstvo. Kulturom nazivamo muziku, pozorišne predstave, filmove,
plesove i nečesto je posmatramo i kao luksuz koji pruštimo s vremena na vrijeme. No
kultura u svojoj suštini ima mnogo dublje značenje. Upravo to na govori model ledenog
brijga. Prvi opis kulture predstava onaj vrh koji vidimo iznad vode i koji asociramo za
određeno podneblje, skupinu, ili čak vremensku epohu. Tako primjerice često za državu
Francusku asociramo klasičnu muziku, baguette kifle i kroasane, beretke, vino i smjelu
modu. No ukoliko posmatramo Francusku dublje i razmišljamo o drugim segmentima
društva, možemo reći i da Francusku kulturu čine i vrijednosti poput poznate fraze
 „Egalite, Liberte, Fraternite“ (Jednakost, Sloboda, Bratstvo), kako njenu kulturu čini i
duh revolucije, građanstvo koje živi svoju slobodu i demokratičnost.
Ovo je samo jedan primjer kako možemo pokušati razložiti kulturu na proste faktore.
Ono što nam nije na prvu vidljivo nalazi se ispod površine vode gdje jeste naš ledeni
brijg. To su sve one male stvari koje čine društvo – svakodnevni život građana, običaji i
navike.

I ROK

1. Film „A Class Divided“ prikazuje eksperiment koji je učiteljica realizirala s ciljem

razvijanja osjetljivosti, empatije i prihvatanja drugog i drugačijeg. U skladu sa
dosadašnjim spoznajama koje imate o interkulturalnoj osjetljivosti predstavite
eksperiment koji biste mogli realizirati u odgojno-obrazovnim ustanovama u našoj
državi.

Učenici se trebaju podijeliti u dvije grupe. Jedna grupa će biti Romi, a druga ostali učenici.
Ostali učenici će imati zadatak da izbjegavaju grupu Roma.

Onda će se te grupe zamijeniti kako bi svi učenici osjetili to neprijatno iskustvo.

Nakon eksperimenta učiteljia može postaviti različita pitanja: Kako su se učenici osjećali u
jednoj i u drugoj ulozi i sl.

2. Predstavite alat kojim biste osigurali upravljanje konfliktima u odnosu učenik-

učenik, učenik-nastavnik, nastavnik-učenik u srednjoj školi.

Edukacija i radionica za učenike i nastavnike pod nazivom „Uspješno rješavanje konflikta“.

Sadržaj koji bi se predstavljao na edukaciji:

- Šta je to konflikt ?
- Koje vrste konflikta postoje ?
 - Uzroci i posljedice konflikta u školi ?
- Kako najčešće pristupate konfliktu ?
- Kako konflikt pretvoriti u potencijal za napredak
- Tehnike za uspješno rješavanje konflikta

Uz sve navedeno tokom realizacije edukacije, realizirane bi razne aktivnosti pomoću kojih bi se
poboljšala komunikacija među polaznicima i samim tim sticale vještine za rješavanje konflikta.

Trajanje edukacije: 5h (5 dana po 1h)

Vrijeme i mjesto realizacije 5. 9. 2022. – 9. 9. 2022. godine od 10:15h do 11:15h u sali škole.

3. Zašto se za interkulturalno obrazovanje kaže da je otvoreni proces ?

Interkulturalno obrazovanje je otvoreni proces jer uključuje odnose među ljudima, propitivanje
razlika koje nas definišu kao ličnost, te razmatranje raznih stavova i uvjerenja. Interkulturalno
obrazovanje je otvoreno za sve bez obzira koliko različiti bili i iz koje kulture dolazili. Kao i
sama inkluzija, interkulturalno obrazovanje ne priznaje razlike.

4. Navedite tri najčešće prepreke u razumijevanju interkulturalnog obrazovanja, te za

svaku prepreku navedite dvije strategije za rješenje.

Interkulturalnost se bavi samo etničnim temama

- Strategija istraživanja : istražiti sa učenicima sve teme kojima se bavi interkultralno

obrazovanje i učenicima ponuditi da učestvuju u radionicama koje se bave int
obrazovanjem

Ljudi iste nacije, ljudi koji govore istim jezikom pripadaju istoj kulturi

- Strategija „Kreativnost u meni“ : kreirati sa učenicima panoe na kojima bi se prikazala

BiH kroz različite jezike, simnole, običaje i sl. gdje bi se ova mentalna prepreka
jednostavnim koracima prevazišla
5. Većina istraživanja koja su usmjerena ka interkulturalnoj kompetenciji identificiraju
različite varijable koje osiguravaju interkulturalnu učinkovitost. Izdvojite varijable koje
smatrate najpotrebnijim i argumentirajte svoj odabir.

6. Barna je izdvojio šest prepreka u interkulturalnoj komunikaciji. Jedna od prepreka jeste

pretpostavka o sličnostima. Vaš zadatak jeste da ovu prepreku predstavite primjerom.

7. Navedite argumente kojima ukazujete na potrebu uvođenja nastavnog predmeta

Interkulturalni odgoj na studijima za buduće nastavnika.

- Studenti bi kroz sadržaje ovog predmeta mogli bolje razumjeti sebe i svoje kolege,
njihove običaje, vrijednosti i stavove
- Studenti koji budu prisustvovali ovom predmetu, a kasnije se nađu u poziciji pedagoga,
odgajatelja ili nastavnika (i sl.) imat će spektar kompetencija koje im mogu olakšati
prenošenje svega naučenog svojim učenicima/odgajanicima
- Ovaj predmet bi, također, mogao pomoći budućnim nastavnicima prilikom razumijevanja
i distinkcije pojmova koji se odnose na interkulturalizam i na taj način biti kompetentniji
raditi u jednom interkulturalnom okruženju
- Studenti i nastavnici koji budu prisustvovali na ovom i sličnim predmetima moglu u
budućnosti kroz odgojno-obrazovni rad poticati interkulturalizam, zalagati se za
ravnopravnost i doprinijeti boljem svijetu

- Poslije obitelji nastavnici imaju najveći utjecaj na odgoj učenika kao ličnosti, stoga je
važno da budući nastavnici budu interkulturalno osvješteni kako bi učenicima mogli
„prenijeti“ tu interkulturalnost

- S obzirom da se vremena mijenjaju, te se dešavaju velike migracije stanovništva, vazno

je da budući nastavnici budu spremni i osposobljeni za rad sa djecom drugih kultura

8. Osmislite i ponudite pet nastavnih jedinica koje biste uvrstili u nastavni program
predmeta Interkulturalni odgoj koji bi izučavali studenti nastavničkih usmjerenja.
 - Interkulturalne kompetencije nastavnika
- Uloga nastavnika u razvoju inkluzivnih i interkulturalnih vrijednosti
- Interkulturalizam u obitelji
- Izazovi interkulturalizma i multikulturalizma
- Interkulturalna osjetljivost stanovništva
- Pojmovno razumijevanje interkulturalnog odgoja i obrazovanja
9. Na nivou školske prakse uvođenje interkulturalnog odgoja i obrazovanja je
zahtjevan proces koji vodi do značajnih promjena u životu i radu škole. Taj proces
odlikuje nekoliko faza u interkulturalnoj transformaciji škole. Vaš zadatak jeste da
navedete koja je faza najzastupljenija u školama u BiH, te primjerom opišete
realizaciju odabrane faze.

Kada govorimo o fazama, Gorski (2000) navodi sljedeće : faza odsustva promjene, faza heroja i
praznika, faza interkulturalnog (etničkog)podučavanja i učenja, faze međuljudskih odnosa i faza
selektivnog interkulturalnog obrazovanja. U školama u Bosni i Hercegovini, primjećujem (nakon
posjeta školama, jednogodišnjeg volontiranja i pedagoške prakse) da je najzastupljenija faza
heroja i praznika. Iako je riječ o fazi koja je pozitivnija od „faze odsustva promjene“ te
svjedočimo određenim mini koracima, ne možemo reći da se promjene zaista dešavaju te da je
interkulturalni odgoj i orazovanje potpuno zaživio u školama. Ono što je bilo posebno
zanimljivo je organiziranje „bazara“ gdje su svi roditelji zajedno sa djecom napravili određene
proizvode poput papa i čarapa, ruža od papira, domaćih kolača i sl. i donijeli ih na bazar.
Prikupljali sus redstva kako bi djetetu koje je iz romske obitelji pomogli da prikupi novac za
udžbenike za sebe i drugu djecu u obitelji (njih ukupno 11).

10. Kako razumijevate sljedeći stav: „Da bi škola odgovorila složenim zahtjevima i
izazovima interkulturalizma, nije dovoljna samo kvantitativna promjena u
programskim sadržajima, već promjena stvova učitelja prema učenicima, učenika
prema učiteljima, kao i učenika prema učenicima“ (Peko i dr., 2009 prema
Mrnjaus i dr,. 2013).
Interkulturalni odgoj i obrazovanje ne odnosi se samo na učenike, iako su oni u centru tog
procesa. Da bi učenici bili interkulturalno osvješteni, veoma je važan stav i odnos nastavnika. S
obzirom da se dešavaju migracije stanovništva, postoji mogučnost da u BiH dođu nastavnici iz
Ukrajine, veoma je važan stav učitelja prema tom nastavniku. Također ukoliko nastavnici imaju
predrasude prema učenicima koji su migrirali sa nekog područja te predrasude će se prenijeti i na
drge učenike. Zbog su nam promjene od velike važnosti za interkulturalizam nastavnika,
učenika, a tako i roditelja.