OSNOVNE RAZLIKE IZMEĐU KVALITATIVNE I KVANTITATIVNE

METODOLOGIJE

Jedan od uslova za uspješno istraživanje potrebna je kombinacija dva pristupa, kvalitativni i

kvantitativni pristup. Sveukupno gledajući kvalitativni i kvantitativni pristup značajno se
diferenciraju u pogledu utjecaja društvenih vrijednosti na postupak i rezultate istraživanja.
Oni istraživači koji su skloniji kvalitativnom pristupu istraživanja susreću se s problemoom
kako objasniti neku društvenu pojavu, neki fenomen, a ne dovesti u pitanje objektivnost
rezultata do kojih se dođe u toku samog istraživanja.

Na drugoj strani, oni istraživači koji više pokazuju afinititete i koji preferiraju kvantitativni
pristup najčešče se susreću sa poteškoćom spoznaje socijalnog konteksta u okviru kojeg se
manifestuje društvena pojava , jer kvantitativni pristup težeći maksimalnom otklonu naspram
društvenih vrijednosti analizira društvenu pojavu „isječenu“ iz prirodnog okruženja, izdvojiti
iz socijalnog konteksta u kojem se odvija. Može se reći da kvantitativni pristup karakterizira
operiranje mnoštvom statističkih podataka o obilježijima istraživane pojave, kada se
statističkom analizom teži doći do do bitnih saznanja o pojavi, dok se kvalitativna analiza
usmjerava na istraživanje pojave onakve kakva ona stvarno egzistira u užem ili širem
određenim sklopovima uz nastojanje da se objasne pored obilježja posmatrane pojave i
različiti tipovi konkretne povezanosti konkretne pojave (funkcionalne, strukturalne, uzročno-
posljedične, historijske veze) s drugim društvenim pojavama koje utiču na ispitanu pojavu.

Kada je u pitanju istraživač koji praktikuje kvalitativni pristup aktivno intervenira u procesu
saznanja prvenstveno radi činjenice da pojave izrazito dinamičkog karaktera, da se stalno
mijenja društveno okruženje koje implicira način manifestiranja društvene pojave, da je
istraživač u permanentnoj interakciji s pojavom koja je predmet istraživanja kao i sa
sredinom u kojoj se pojava manifestira, odnosno istraživač je na spoznajnoj razini aktivni
sudionik manifestacije pojave koja se istržuje.

Kvantitativni pristup istraživača dovodi u situaciju kao nekog registratora pojave koja se
odvija, istraživač je po strani procesa odvijanja pojave uz njegovo nastojanje da sakupi što
više informacija i to kvantitativnih pokazatelja za ispitanu pojavu.

Kvalitativna istraživanja zasnivaju se na epistemiološkom principu u čijoj je osnovi je

razumijevanje pojave. Razumijevanje pojave temelji se na intuciji, intuitivnom poimanju,
težeći saznanju značenja pojava koje su rezultat tih interakcija. U svakom okviru istraživanja,
pa tako i za kvalitativno istraživanje, važan je momenat u procesu istraživanja izbor
istraživačkih metoda. Kvalitativno istraživanje temelji se na bogatstvu prisutne činjenične
građe u empirijskoj stvarnosti. Kvalitativni pristup podrazumijeva izbjegabvanje bilo kakvog
redukcionizma odnosno skraćivanja.