Naučnoistraživački rad iz predmeta „Metodologija“:

13. faza istraživačkog procesa

Grupa politologija

Studenti: Mentor:
Beganović Midheta Prof. dr. Senadin
Lavić
Beširović Hrustem
Ćatić Harun
Hodžić Vildana
Knežević Lorena
Mehdi Armin
Mijatović David
Omerović Elvedin
Todorović Tin
Velić Mumin
Zubčević Ena
 Sarajevo, maj 2023. godina.

1. Izbor i definiranje problema istraživanja

Problem istraživanja: Migracija, pauperizacija i analfabetizam
- Odabrani problem ispunjava osnovne kriterije o kojima treba voditi računa pri izboru
problema istraživanja
Problemsko pitanje: Političke posljedice migracija i pauperizacija (osiromašenje) društva

2. Određivanje područja znanstvene analize

Navedeni problem proučavat ćemo sa više znanstvenih područja, koje uključuju, politologiju,
ekonomiju, pravo, sociologiju i druge srodne nauke.

3. Definiranje pojmova i pojmovna analiza

Ključni pojmovi:
Politika – uključuje aktivnosti i procese koji se tiču vlasti, odnosno utjecaja na donošenje
odluka koje utječu na živote ljudi, od raspodjele bogatstva do određivanja društvenih pravila i
normi. Politika se također bavi oblikovanjem javne politike, tj. određivanjem smjera i
prioriteta djelovanja države u odnosu na različite društvene probleme i izazove, kao što su
ekonomija, sigurnost, socijalna pravda, okoliš i dr. Politička djelatnost uključuje sudjelovanje
u političkom procesu, bilo kao građanin, politički lider i aktivista.
Pauperizacija – se odnosi na proces povećavanja siromaštva u društvu, što može biti
posljedica različitih faktora kao što su gospodarske krize, nezaposlenost, niski prihodi i slično.
U takvim uvjetima, veći broj ljudi postaje ovisan o socijalnoj pomoći, javnim programima
podrške ili dobrotvornim organizacijama za preživljavanje. Pauperizacija također može
utjecati na društvene strukture i poremećaje u odnosima moći, jer siromašni ljudi imaju
manje resursa i utjecaja u društvu te su stoga često manje zastupljeni u političkim procesima
i odlukama. Pauperizacija može imati štetne posljedice za pojedince i društvo u cjelini,
uključujući povećanu socijalnu isključenost, zdravstvene probleme, siromaštvo u djetinjstvu,
nejednakost, kriminal i druge oblike negativnih posljedica.
Migracije - predstavljaju proces kretanja ljudi iz jedne zemlje, regije ili mjesta u drugu zemlju,
regiju ili mjesto s ciljem privremenog ili stalnog prebivališta. Migracije se mogu dogoditi iz
različitih razloga, kao što su ekonomska potreba, traženje boljih uvjeta života, politički sukobi,
ratovi, prirodne katastrofe, potrebe za obrazovanjem ili poslom, te druge slične situacije.
Migracije su stoljećima bile prisutne u svim društvima i imaju veliki utjecaj na društveni,
politički i ekonomski razvoj pojedinaca i zajednica. Postoje različite vrste migracija, poput
unutarnjih i međunarodnih migracija, privremenih i stalnih migracija, legalnih i ilegalnih
migracija. Migracije su složen i multidisciplinaran fenomen koji se proučava u mnogim
znanstvenim disciplinama, poput sociologije, antropologije, ekonomije, geografije i drugih.
Društvo - se općenito definira kao organizirana skupina ljudi koja dijeli zajedničke vrijednosti,
norme, kulturu, tradiciju i institucije, te uspostavlja međusobne odnose i interakcije na
temelju tih zajedničkih obilježja. Društvo obuhvaća sve aspekte ljudskog života, uključujući
politiku, ekonomiju, kulturu, obrazovanje, pravo, religiju i druge društvene procese. Društvo
je dinamički proces koji se mijenja tijekom vremena, a njegove promjene mogu biti posljedica
različitih faktora, poput tehnološkog razvoja, demografskih promjena, ekonomskih i političkih
događaja, klimatskih promjena i drugih čimbenika. Društvo se može promatrati na različitim
razinama, od lokalne zajednice do globalne razine, a njegova analiza i proučavanje je
središnje područje mnogih znanstvenih disciplina, kao što su sociologija, antropologija,
političke znanosti, ekonomija i druge društvene znanosti.
Političke posljedice - su promjene u političkom sustavu ili procesima koje se događaju kao
posljedica određenih događaja, odluka ili aktivnosti. To mogu biti posljedice političkih odluka,
poput usvajanja novog zakona, izbora novih dužnosnika, vanjskih političkih događaja, poput
ratova ili međunarodnih pregovora, te raznih drugih faktora. Političke posljedice mogu biti
pozitivne ili negativne i mogu utjecati na različite aspekte političkog sustava, uključujući
zakonodavnu, izvršnu ili sudsku vlast, političke stranke, građansko društvo, političke institucije
i druge. Političke posljedice mogu biti kratkoročne ili dugoročne i mogu se odraziti na različite
razine političkog sustava, od lokalne do globalne razine. Analiza političkih posljedica je
središnji aspekt političkih znanosti, a različiti pristupi i teorije se koriste kako bi se razumjelo i
objasnilo koje su posljedice pojedinih političkih događaja.

4. Određivanje ciljeva istraživanja

Pragmatični ili društveni ciljevi:
1. Korisnici
Prilikom analize i tumačenja naše teme koja nosi naziv “Političke posljedice migracije i
pauperizacije (osromašenje) društva”, glavni korisnici su pojedinaci/ljudi/građani određene
države koji promatraju veliki broj iseljavanja koje postaje sasvim normalno. Pojedinac koji je
to analizirao u svom psihičkom stanju pretvoriti će i u fizičko stanje ili bolje rečeno odlazak,
posebno mladi. Pored političkih aktera vrijedi navesti i obrazovne ustanove, nevladine
organizacije, socijalne službe te cjelokupno društvo.
2. Koristi
Druga točka nam govori o koristima. Iseljavanje, velikom migracijom stanovništva država
dobiva manji broj stanovnika iz godine u godinu koje se odražava na veliku potrebu radnika,
ali to prijeti i zatvaranju mnogih tvrtki što uzrokuje još jednu negativnost, nezaposlenost.
3. Način korištenje rezultata istraživanja
Nakon svakog istraživanja moramo govoriti i o rezultatima, jednostavno zbog toga i vršimo
zadato istraživanje. Na osnovu zadate teme sami rezultat istraživanja nosi negativne
posljedice jer veliki broj ljudi odlazi iz jedne države i desi se osiromašenje društva. Biti ćemo
svjesni koliki broj fali našoj državi tj. našim obiteljima, školama, industrijama, a ma baš svima.
Rezultate koje dobijemo na osnovu istraživanja mogli bi imati veliku važnost u provođenju
radionica, edukacija te za izradu strategija i akcionih planova.
Spoznajni ili znanstveni ciljevi:
1. Znanstveno opisivanje ili deskrpicija
Deskriptivni cilj našeg istraživanja jeste da istražimo i utvrdimo zbog čega veliki broj ljudi
odlazi iz države.
2. Znanstvena klasifikacija
Istraživanjem razloga zašto veliki broj ljudi napušta svoju državu, klasifikacijskim ciljevima
želimo doći do posebnih uvida u vezi sa potencijalnim osnovnim razlogom koji uključuje
velike migracije, ali pri tome moramo uzeti u obzir dvije vrste znanstvenih klasifikacija.
3. Znanstvena objašnjenja ili eksplanacija
Eksplanacijskim ciljevima nastojimo odrediti povezanost među varijablama tj. detaljno
objasniti razloge migracija i njihove međusobne utjecaje.
4. Znanstveno predviđanje ili prognoza
Proučavanje odnosa između država može biti korisno za predviđanje migracija.

5. Postavljanje hipoteze
Nizak životni standard i nestabilna politička sredina su glavni uzroci migracije i pauperizacije
društva. – Hipoteza je direktivna.

6. Identifikacija i klasifikacija varijabli

1. varijabla: Političke posljedice migracija
2. varijabla: Osiromašenje društva zbog velikih migracija

7. Operacionalizacija varijabli
Indikator prve varijable:
Predrasude političkog sistema prema migracijskog populaciji
Indikator druge varijable:
Nerazvijenost socijalne politike zemlje sa povećanim migracijskim saldom

8. Utvrđivanje nacrta istraživanja

1. Uvod
Problem koji istrazujemo je migracija i pauperizacija društva. Zašto emigrira veliki broj
stanovništva? Jedan od razloga je taj da bi sebi obezbjedili bolji život, bolju budućnost.
Trebalo bi da se bar pokuša stvoriti odgovarajuće uslove da bi ljudi bili zadovoljni mjestom
boravka.
Cilj istraživanja bi bio da se omogući bolji životni standard da bi ljudi ostajali u svojim
državama.
2. Kvantitativna i kvalitativna metoda
Kvantitativa metoda, eksperiment sproveden na grupi ljudi koja želi da emigrira i onih koji su
imigrirali sa glavnim fokusom na razlog zašto su se na to odlučile obje skupine.
Kvaltitativna metoda, intervju sa osobama koje se nalaze u ciljanoj populaciji. Ciljna
populacija su ljudi koji su se odlučili za emigraciju.
3. Terenska područja na kojima se vrši istraživanje
Terenski rad istrazivanja moze se raditi na velikom broju mjesta poput ulica, skola, stambenih
objekata, obrazovnih ustanova i tako dalje. Mogu se raditi posjete migrantskim zajednicama i
istrazivanje njihove kulure, obicaja i nacina zivota, kao i migrantskim centrima i prihvatilistima
za izbjeglice te izvrsiti istrazivanje procesa njihove integracije i pruzanja pomoci. Intervju sa
migrantima o njihovom iskustvu migracije, razlozima za migraciju kao i zivotu u novoj sredini.
4. Rezultati istraživačkog rada
Bitan faktor cini i analiza demografskih karakteristika ispitanika, njihova dob, pol, obrazovanje
kao i njihovi prihodi. Takodje treba uspostaviti analizu analizu migracijskih karakteristika, koji
je njihov razlog migracije, koje je njihovo ciljno podrucje migracije koji je tip migracije kao i
njihova integracija u ciljnom podrcuju. U danajnjici veliki broj migracija je iz ekonomskih
razloga tako da je veoma vazno analizirati ekonomske i politicke faktore migracija, koji je nivo
nezaposlenosti, nivo ekonomske razvijenosti podrucja, politicka stabilnost podrucja kao i
pristup osnovnim stvarima poput obrazovanja i zdravstvene zastite. Takodje je bitno sprovesti
analizu kulturnih i socijalnih fakotra, etnicki i kultueni identitet, kakav je kvalitet zivota, kao i
percepciju sigunosti. Analizu institucionalnih faktora je veoma vazno ustavnoviti, odnosno
ustanoviti na koji nacin se politika koju sprovodi drzava bori poput migracija, na primjer
uvodjenjem migracijskih mjera.
5. Zaključak
Na osnovu kljucnih rezultata mozemo ustanoviti putem anketa ili ostalih tipova istrazivanja
koji su razlozi migracije stanovnistva i na koji nacin se mogu smanjiti ili zaustaviti.
Istrazivanjem dolazimo do vidjenja problema unutar ispitanika koji predstavljaju jednu grupu
i time pomoci institucijama pri sprecavanju daljnjih migracija putem mjera, poboljsanjem
kvaliteta zivota, ekonomske i socijalne pomoci i brojne druge. Veoma je vazno nastaviti
istrazivanje kako bi vidjeli promjene u rezultatima ispitivanja i zakljuciti postoje li promjene.

9. Izbor i razrada metoda za prikupljanje podataka

Da bismo provjerili istinitost i valjanost naše zadane teme – političke posljedice migracija i
pauperizacija društva, morat ćemo odrediti metode prikupljanja podataka. Izborom i
razradom tih metoda dolazimo do činjenica i podataka o političkim posljedicama migracijama
stanovništva u zemlji.
Vujević u svojoj knjizi „Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti“ navodi tri
vrste postavljanja pitanja, a to su: anketa (u užem smislu), intervju, test. Kao metodu
prikupljanja podataka za istraživanje "Političke posljedice migracija i pauperizacija društva",
koristit ćemo anketu. Anketu ćemo provesti na dva načina: putem printane ankete koja će se
provoditi "od vrata do vrata" i putem online ankete putem programa Google Forms. Ovaj
dvostruki pristup omogućuje nam prikupljanje mišljenja i stavova različitih skupina
stanovništva. Printana anketa će ciljati stariju populaciju koja više vjeruje tradicionalnim
medijima i printanim izdanjima glasila. Ova metoda će nam omogućiti da obuhvatimo širu
populaciju i dobijemo njihove perspektive o migracijama stanovništva. Online anketa putem
programa Google Forms omogućuje nam prikupljanje mišljenja mlade i zrele populacije koja
je više upućena na digitalne medije. Ova metoda nam omogućuje da prikupimo podatke
geografski raznolike publike i omogućuje ispitanicima da anketu ispunjavaju fleksibilno, bilo
gdje i bilo kad.
U anketnom istraživanju koristit ćemo zatvorena pitanja koja će biti jednostavna za
razumijevanje i ispitanicima neće zahtijevati visok nivo obrazovanja. Ispitanici će imati
mogućnost odabira ponuđenih odgovora umjesto da sami pišu odgovore. Ovaj pristup
omogućit će nam uključivanje većeg broja ispitanika i minimiziranje selektivnosti istraživanja.
Anketa će kombinirati pitanja s ponuđenim odgovorima nabrajanja i pitanja s ponuđenim
odgovorima intenziteta. Navedene metode prikupljanja podataka omogućit će nam da
steknemo uvid u migracije stanovništva u Bosni i Hercegovini, prikupimo relevantne podatke i
dobijemo raznolike perspektive građana.

10. Planiranje i provođenje terenske faze istraživanja

11. Sređivanje i obrada podataka
LITERATURA:
1. prof. dr. Senadin Lavić (Sarajevo, 2014.): METODOLOŠKE RASPRAVE, Epistemološko –
metodološki pristup znanosti, Fakultet političkih nauka
2. dr. sc. Miroslav Vujević (Zagreb, 2002.): UVOĐENJE U ZNANSTVENI RAD u području
društvenih znanosti, Školska knjiga, IV. dopunjeno izdanje