Džafer Alibegović

Kako će se trgovati na Sarajevskoj berzi

Opšti metež u kojem svi galame, nervozni ljudi u bijelim košuljama koji visoko
podignutim rukama pokazuju neke nerazumljive znakove, pogledi upereni u monitore
kojim prolijeću jedva čitljivi simboli - najčešća je slika koja padne na pamet svima
nama pri pomenu berze.
Zaista, većina svjetskih berzi funkcionisala je na takav način donedavno, a neke još
uvijek tako rade. Naravno, jedan od najpoznatijih primjera ovakvog vida trgovine je
Njujorška berza. Unutar zgrade na Wall Street-u moguće je vidjeti ovaj savršeni
sistem koji funkcionira u, naizgled, potpunom haosu. Ovaj vid berzanske trgovine,
tzv. "floor", njujorčani su zadržali prvenstveno iz tradicijskih razloga.

Ali, pored berzi sa floor-om, posljednjih dvadesetak godina prisutan je streloviti

razvoj automatiziranih trgovinskih sistema, odnosno berzi baziranih na njima.
Svakako, najpoznatiji primjer tržišta baziranog na automatiziranom sistemu trgovanja
je NASDAQ, tržište vrijednosnim papirima koje je osnovala američka asocijacija
dilera vrijednosnih papira - NASD.
Ni Sarajevska berza neće biti jedna od "spektakularnih" berzi sa floor-om. Na
Sarajevskoj berzi sav promet vrijednosnim papirima će se odvijati na računarskoj
platformi i potpuno automatizirano.
Prije nepunih godinu dana Komisija za vrijednosne papire Federacije BiH je potpisala
ugovor sa Ljubljanskom berzom, kojim je predviđen transfer softverskog sistema
trgovanja, kao i kompletnog know-how-a Ljubljanske berze na buduću Sarajevsku
berzu. Ovaj ugovor je finansijski podržalo Ministarstvo za ekonomske odnose i razvoj
Republike Slovenije.

Kako će, u stvari, izgledati trgovanje na Sarajevskoj berzi ?

U skladu sa Zakonom o vrijednosnim papirima (Službene novine Federacije BiH, broj
39/98 i 36/99), na berzi mogu trgovati samo ovlašteni brokeri, koji rade u brokerskim
kućama, koje posjeduju odobrenje za rad koje je izdala Komisija za vrijednosne
papire, odnosno koje su članice berze.
Jedan od početnih, ali i najvažnijih koraka u razvoju tržišta vrijednosnih papira bilo je
licenciranje finansijskih posrednika – brokera. Program edukacije, odnosno program
stručnog ispita, koji, da bi dobili licencu, moraju zadovoljiti potencijalni brokeri
objavljen je još početkom prošle godine. U dva navrata, Komisija za vrijednosne
papire, u saradnji sa Odjelom za međunarodni razvoj Vlade Velike Britanije, je
organizirala trening za brokere, koji je izazvao veliki interes, i koji je završilo 60
kandidata. Također je dva puta organiziran stručni ispit za sticanje brokerske dozvole,
tako da u momentu kada je ovaj tekst napisan (januar 2001.godine), Federacija ima 18
brokera koji su uspješno okončali stručni ispit.
Brokeri ne mogu trgovati na berzi samostalno, nego isključivo kao uposlenici
brokerskih kuća, ali ni brokerske kuće ne mogu dobiti odobrenje za rad, niti postati
članice berze bez zaposlenih brokera.
Dakle, ključni subjekti preko kojih će se odvijati promet na tržištu vrijednosnih papira
u našoj zemlji će biti brokeri i brokerske kuće. Kako je rečeno, prve brokere već
imamo, a ovih dana se osnivaju i prve brokerske kuće.
Brokeri će izvršavati naloge klijenata, odnosno, preciznije, unositi ih u sistem
trgovanja. Naš zakon nije ostavio brokerima mogućnost savjetovanja klijenta. Posao
brokera je da berzi "dostavi" nalog za kupovinu, odnosno prodaju vrijednosnih papira,
koji je dobio od klijenta – kupca ili prodavca.
Nalozi će se unositi posredstvom tzv. "trgovinske radne stanice". Riječ je o
softverskoj aplikaciji koja se u brokerskoj kući instalira na PC računaru, recimo ranga
Pentiuma II, računaru kakav je uobičajen u većini naših kancelarija.
Trgovinska radna stanica sa berzom može biti povezana na jedan od tri načina:
direktnom vezom kablom, iznajmljenom telekomunikacijskom linijom ili telefonskom
linijom, uz posredstvo modema.
Na ekranu svog monitora, broker će biti u stanju vidjeti nekoliko kategorija
informacija neophodnih za normalan rad.
Prvenstveno je to pregled cjelokupnog tržišta, gdje broker vidi najvažnije informacije
o svim vrijednosnim papirima kojima se trguje na berzi: simbol, najbolju cijenu
ponude, najbolju cijenu tražnje, prosječni kurs, broj i vrijednost sklopljenih
transakcija, kao i datum i cijenu posljednje sklopljene transakcije.
U drugom dijelu ekrana je moguće vidjeti detaljan pregled podataka o bilo kojem
vrijednosnom papiru koji broker izabere iz pomenutog opšteg pregleda. U detaljnom
pregledu je moguće pratiti sve unesene naloge, kao i sve sklopljene poslove za
odabrani papir, i pri tome se vidi kada je nalog unesen, koja brokerska kuća ga je
unijela u sistem, u kojoj količini, sa kojom cijenom i pod kojim uslovima izvršenja.
Treći dio ekrana je traka sa porukama preko koje berzanski sistem trgovanja, odnosno
služba nadzora berze, izvještava brokera o svim bitnim dešavanjima na berzi:
prihvatanju, zaustavljanju ili odbijanju unosa naloga, prekidu trgovanja na berzi i sl.
Sve navedene informacije se kreiraju na berzanskom sistemu trgovanja u realnom
vremenu.
Sami nalozi za kupovinu ili prodaju se unose u sistem putem "maske za unos naloga".
Bitni elementi naloga su: simbol vrijednosnog papira, količina koja se kupuje ili
prodaje, cijena po kojoj klijent želi da se transakcija izvrši, broj računa klijenta kod
Registra vrijednosnih papira, kao i posebni uslovi izvršenja naloga.
Klijent može brokeru postaviti određena količinska ili cjenovna ograničenja izvršenja
naloga, primjerice: kupovinu izvršiti po cijeni ne većoj od zadane, u količini ne
manjoj od zadane, kupovinu/prodaju izvršiti po zadanoj cijeni u zadanoj količini ili
nikako, kupovinu/prodaju izvršiti sa minimalnom prvom tranšom, i sl.
Broker je dužan u sistem unijeti nalog poštujući uslove koje je klijent postavio.
Prilikom pripreme naloga za unos, broker može primjetiti da dva suprotna naloga,
kupovni i prodajni, odgovaraju jedan drugom po svim bitnim parametrima: u količini,
cijeni i uslovima izvršenja. Takve naloge broker može i sam "upariti" i unijeti ih u
sistem trgovanja kao takozvani "cross" posao. U tom slučaju, nalozi nisu otvoreni za
izvršenje na berzi, nego ovo unošenje ima samo informativnu funkciju.
Potrebno je napomenuti da je "trgovinska radna stanica" tzv. "user friendly interface",
dakle vrlo je jednostavna za korištenje, a moguće je izvršiti i prilagodbe samog
izgleda ekrana, tako da u potpunosti odgovara potrebama brokera.

Trgovanje na berzi, odnosno izvršavanje naloga, će biti potpuno automatizirano.

Sistem trgovanja je tzv. "order-driven" sistem, odnosno sistem u kojem se transakcije
sklapaju po cijeni koja odgovora i ponudbenim i potražnim nalozima. Ovakav sistem
odgovara tržištima koja imaju veliki broj malih investitora – kupaca i prodavaca
vrijednosnih papira. Upravo iz tog razloga, većina tranzicijskih zemalja, koje, kao
rezultat masovnog procesa privatizacije, imaju veliki broj dioničara, se odlučuje za
primjenu order-driven sistema na svojim berzama. Drugi sistem trgovanja, u kojem
tzv. market-makeri određuju cijenu ponude i potražnje za vrijednosnim papirima,
bolje odgovara tržištima na kojim ključnu ulogu u prometu ima manji broj vrlo
snažnih, najčešće institucionalnih, investitora.
Proces trgovanja će imati dvije faze: pre-open period i otvaranje tržišta, odnosno
kontinuirano trgovanje.
Tokom perioda prije otvaranja trgovanja, tržište je otvoreno za unos naloga. U tom
periodu brokeri unose naloge koje su od klijenata dobili nakon jučerašnjeg završetka
trgovanja. Nalozi koji se unose u sistem se ne izvršavaju, nego čekaju otvaranje
procesa trgovanja na tržištu. Berza otvara proces trgovanja u tačno određeno vrijeme.
U tom momentu sistem provjerava da li postoji tzv. "tržišna neravnoteža" naloga. To
je situacija u kojoj je najbolja cijena kupovne strane (tražnje) veća ili jednaka
najboljoj cijeni vrijednosnih papira ponuđenih na prodaju. U takvoj situaciji
trgovinski sistem izračunava cijenu koja će zadovoljiti najveći broj unesenih naloga.
U ovoj situaciji sistem trgovanja izvodi svojevrsnu aukciju.
Nakon perioda uravnotežavanja (ili ako neravnoteže nije ni bilo) sistem trgovanja
počinje sa kontinuiranim trgovanjem. Tada se nalozi uparuju po svojim parametrima -
cijeni, količini i uslovima izvršenja. Ukoliko više naloga ima istu cijenu, prednost pri
izvršenju imaju nalozi koji su ranije uneseni u sistem.
Ovakvom kombinacijom aukcije na otvaranju i kontinuirane trgovine nakon otvaranja
postignuta su dva cilja: izbjegavanje tržišnih neravnoteža koje bi dovodile do
povećane volatilnosti tržišta, odnosno obezbjeđenje veće likvidnosti tržišta
kontinuiranim unosom i izvršavanjem naloga.

Tehnički gledano, sav promet vrijednosnim papirima na berzi se odvija unutar

računarske mreže u kojoj funkcionira nekoliko programskih modula.
Komunikacijski modul obezbjeđuje komunikaciju sistema trgovanja sa brokerskim
trgovinskim radnim stanicama. Brokeri su od momenta unosa korisničkog imena i
šifre spojeni na lokalnu mrežu berze.
Server za trgovanje je modul na kojem se odvija realno trgovanje, odnosno uparivanje
(matching) unesenih naloga. Server za trgovanje neprestano komunicira sa modulom
baze podataka, u kojoj su smješteni svi podaci o vrijednosnim papirima kojima se
trguje na berzi, podaci o brokerima, odnosno arhiva unesenih naloga i sklopljenih
transakcija.
Naravno, ne treba zaboraviti predstaviti i informativnu funkciju berze. Četvrti
programski modul koji se na berzi "vrti" je intranet web server. Ovaj modul
omogućava pristup podacima o prometu na berzi i generira najvažnije berzanske
izvještaje - kursne liste, statističke izvještaje, indekse i pokazatelje trenda kretanja
berzanskih indeksa. Na intranet web server će biti spojeni svi brokeri, kao i druga lica
ili kompanije koje berzanski podaci mogu zanimati, kao što su data-vendori (Reuters,
npr.).

Ovako projektovanom Sarajevskom berzom će se postići njena maksimalna efikasnost

uz vrlo mali broj uposlenih ljudi, odnosno male izdatke tehničkog održavanja, što bi
za rezultat trebalo imati vrlo skoro nastupanje samoodrživog poslovanja berze.
Sarajevska berza će biti mala berza, "skrojena" prema našim potrebama, bez
neracionalne upotrebe bilo kojih resursa - finansijskih, tehničkih ili kadrovskih.
Jedino još ostaje pitanje obima prometa na berzi. Imajući u vidu kvalitet vrijednosnih
papira kojima će se na Sarajevskoj berzi trgovati, odnosno opšte stanje nelikvidnosti u
kojem se naša zemlja nalazi, nadati je se da će godišnji promet na Sarajevskoj berzi
biti barem toliki kao promet srednje živog dana na berzi sa početka naše priče -
Njujorškoj.