Prijedlog pripreme za izvedbu nastavnog sata

Škola:  
Razred: 4.  Datum:   Redni br. sata 5.
Nastavnik/ca:  
Nastavna
Nastavni predmet: Tržište kapitala  Financijsko tržište (udž. 12. – 31.)
cjelina:
 
Nastavna jedinica: FINANCIJSKI POSREDNICI I NJIHOVA ULOGA
financijski posrednici, negativna selekcija, moralni hazard, asimetrične
Ključni pojmovi:
informacije
Cilj nastavne jedinice Objasniti ulogu financijskih posrednika u provođenju transakcija
Ishodi učenja
 
 izreći pojam financijski posrednik
 obrazložiti kako se mogu smanjiti transakcijski troškovi u poslovanju
kognitivni: (ishodi učenja)
 objasniti posljedice asimetrije informacija u poslovanju
 pokazati moralni hazard na primjeru
 stvoriti stav o ispravnim načinima komunikacije na financijskom tržištu i prihvatiti
Afektivni ishodi učenja) takav obrazac ponašanja
 prihvatiti neophodnost poštivanja pravila u poslovanju financijskih institucija

Motorički ishodi učenja)

Očekivanja međupredmetnih tema:

 Pri razmatranju nekog problema ili ideje samostalno analizira i procjenjuje važnost i
točnost informacija.
UKU A.4/5.4.
 Uzima u obzir različite informacije, stavlja ih u kontekst te raščlanjuje logičnost
argumenata na kojima se temelji neka ideja ili perspektiva.
 Služi se makroekonomskim pokazateljima.
POD A.5.2.
 Procjenjuje dosege proizvoda i usluga.
 Analizira različite vrste poduzetništva ovisno o osobnim ciljevima u karijeri,
POD A.5.3.
mogućnostima zapošljavanja i prednostima zajednice.
OSR B.5.3.  Formulira pojam odgovornosti.
Korelacija s nastavnim sadržajima: Poduzetništvo 1 r - Rizik, neizvjesnost i poslovna prigoda (Bernik, J. i dr 2014.
Poduzetništvo 1. Školska knjiga. Zagreb. 21), Poduzetništvo 2 r - Pojmovno određenje gospodarske opravdanosti
ulaganja str. (Bernik, J. i dr 2014. Poduzetništvo 2. Školska knjiga. Zagreb. 110), Osnove ekonomije 2 r. - Tržišne
slabosti i tržišni neuspjesi (Jošić, J. 2014. Osnove ekonomije 2 Školska knjiga. Zagreb 89.), Osnove ekonomije 3 r. -
Povrat na kapital i kamatna stopa (Benić. Đ i dr. 2014 Osnove ekonomije 3. Školska knjiga. Zagreb. 159.)
SOCIJALNI
AKTIVNE METODE POUČAVANJA I SUVREMENE METODIČKE STRATEGIJE
OBLICI RADA
VERBALNE: monološka metoda, dijaloška metoda
metoda demonstracije (crtanje, pisanje, demonstracija rada),
dokumentacijska metoda (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom
VIZUALNA:
literaturom, rad s posebno izrađenim informativnim frontalni rad,
materijalima) individualni rad,
metoda samostalnog promatranja objekata, procesa i pojava; rad u paru, rad u
PRAKSEOLOŠKE:
posjete skupinama/grupni
METODE AKTIVNOG suradničko istraživanje, simulacija, igranje uloga, izrada referata, rad, timski rad
UČENJA izrada PowerPoint prezentacija, metoda slučaja
METODA UČENJA oluja mozgova (brainstorming), zapisivanje misli (brainwriting),
STVARANJEM radionica (workshop) i metoda slagalice …
 izvorna stvarnost (terenska nastava) - posjeti organizacijama, sajmovima, poslovnicama,
ustanovama, društvima u lokalnom okruženju i šire …
APERSONALNI nastavna sredstva: crteži, slike, knjige, udžbenici, priručnici, TV emisije, plakati,
MEDIJI prozirnice, tiskanice, mediji - novine i časopisi, Internet, TV …
nastavna pomagala: školska ploča, kreda, računalo, pisač, LCD projektor, grafoskop, flip
chart …
usmena provjera, pisana provjera (rješavanje teoretskih i praktičnih
zadataka, prepoznavanje stručnih pojmova) praktičan rad (domaći
oblici
uradak, seminarski rad, radna mapa s individualnim zadacima za
vježbu,
stručno teorijski predmeti: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja i
suradnja u nastavnom procesu
elementi
praktična nastava: poslovna vještina, strukovne vježbe, odnos prema
radu
PRAĆENJE I prema Bloomovoj taksonomiji:
OCJENJIVANJE znanje:
ISHODA
 izreći pojam financijski posrednik
razumijevanje:
 opisati asimetriju informacija
kriteriji
 obrazložiti posljedice asimetrije informacija u poslovanju
 obrazložiti kako se mogu smanjiti transakcijski troškovi u
poslovanju
primjena:
 pokazati moralni hazard na primjeru
Škare, M. i dr. 2014. Tržište kapitala. udžbenik u četvrtom razredu
srednje strukovne škole za zanimanje ekonomistica/ekonomist.
Školska knjiga. Zagreb. str. 22. – 24.
ZA Pojatina, D. 2000. Tržište kapitala. Ekonomski fakultet Split. Split.
NASTAVNIKE Foley, B. J. 1993. Tržišta kapitala. MATE. Zagreb.
LITERATURA Mishkin, F. S., Eakins, S. G. 2005. Financijska tržišta i institucije.
MATE. Zagreb.
Izvor slika: www.google.com
Škare, M. i dr. 2014. Tržište kapitala. udžbenik u četvrtom razredu
ZA UČENIKE srednje strukovne škole za zanimanje ekonomistica/ekonomist.
Školska knjiga. Zagreb. str. 22. – 24.

Prijedlog artikulacije nastavnog sata

ETAPA AKTIVNOSTI TRAJANJE
SADRŽAJ RADA (ARTIKULACIJA)
SATA ZA UČENIKE MIKROARTIKULACIJA
UVOD razgovor
Nastavnica/nastavnik pozdravlja učenike i evidentira
odsutne učenike u dnevnik rada.
Uključuje prijenosno računalo.
MOTIVACIJA
Nastavnica /nastavnik potiče učenike na ponavljane
UVODNI osnovnih pojmova sa prošlog sata tako da od njih trži da
15 min
DIO pročitaju odgovore iz domaće zadaće.
IZNOŠENJE PLANA
Iznosi cilj nastavne jedinice:
čitaju odgovore
Objasniti ulogu financijskih posrednika u provođenju
transakcija te piše na ploči naziv nastavne jedinice:
bilježe naslov u
Financijski posrednici i njihova uloga.
bilježnicu.
SREDIŠN SPOZNAJA NOVIH SADRŽAJA
20 min
JI DIO Nastavnica/nastavnik s pomoću prezentacije u slušaju, prate
 PowerPointu uvodi učenike u novu nastavnu cjelinu. Pita prezentaciju, pišu
učenike kako bi oni izrekli tko su financijski posrednici?
Potiče učenike da ponove koje su novčano suficitarne, a
koje novčano deficitarne jedinice. Povežimo sa
posrednikom,
kako postupa financijski posrednik, od kuda pribavlja
financijska sredstva?
Molim vas pročitajte u udžbeniku str. 22 definiciju
transakcijskog troška i pokušajte ga opisati svojim riječima?
Za rješavanje zadatka imate 2 minute. Nastavnica/nastavnik odgovaraju na
provjerava rješenja. pitanje

Nastavlja s pomoću prezentacije u PowerPointu, povezuje

transakcijski trošak i ulogu posrednika. Navodi ih da
pročitaju iz udžbenika str. 22 primjer, nakon čega trebaju čitaju,
odgovoriti što misle kako posrednik utječe na smanjenje odgovaraju,
transakcijskog troška? pišu

Nastavnica/nastavnik objašnjava asimetriju informacija, javljaju se i daju

negativnu selekciju i moralni hazard. odgovor
Učenici trebaju pročitati tekst Primjera na str. 23.,
prokomentirati situaciju kao da su oni prijatelji iz obrađuju tekst,
navedenog primjera i iznijeti svoj stav o moralnosti i zaključuju,
posljedicama asimetrije informacija. Vrijeme rješavanja odgovaraju, pišu
zadatka je 5 minuta.
Nakon proteka vremena nastavnica/nastavnik proziva čtaju,
dobrovoljce koji kao par iznose svoje komentare javno pred iznose svoje
razredom. mišljenje i
stavove,
Ponovo se vraća udžbeniku i poziva dobrovoljca da pročita komentiraju
sljedeći primjer na str. 23. Potiče pitanjima raspravu o
pročitanom primjeru radi lakšeg zaključivanja o moralnom slušaju,
hazardu. komentiraju

Na prozirnicama je prikazan tekst o moralnom hazardu, čitaju,

učenici ga čitaju i zajedno s nastavnicom/nastavnik komentiraju
komentiraju.
čitaju,
Rasprava rezultata i zaključak. razmišljaju,
PONAVLJANJE NOVIH SADRŽAJA odgovaraju na
Sažimanje/uopćavanje novih sadržaja pitanja,
provodi se odgovaranjem na pitanja na rubu stranice ponavljaju nove
udžbenika (22. – 24.) sadržaje
VREDNOVANJE
Učenici trebaju odgovoriti na pitanja na kraju nastavne
teme u udžbeniku (str. 24.). razgovaraju,
Imaju 5 minuta za rješavanje zadatka. pišu,
Učenici se dobrovoljno javljaju i čitaju odgovore. odgovaraju
ZAVRŠNI
DOMAĆA ZADAĆA: 10 min
DIO
Napisati sastav o moralnom hazardu.
ZAVRŠNI DIO
slušaju
Najava nove nastavne jedinice:
Vrste financijskih posrednika.

PLAN PLOČE
 FINANCIJSKI POSREDNICI I NJIHOVA ULOGA

transakcijski troškovi
negativna selekcija
moralni hazard

Prozirnica br. 1

Moralni hazard - izbjegnuta financijska katastrofa

Nije bilo alternative. Odluka američke vlade spasila je svijet od financijske katastrofe, a ujedno će privesti
kraju postojanje apsurdnih kvazi privatnih institucija poput Fannie Mae and Freddie Mac.

No, događaji od ovog vikenda dokaz su i da živimo u vremenima ekstremnog moralnog hazarda – glasi
sažetak uredničkog komentara Financial Timesa o nacionalizaciji dviju američkih hipotekarnih banaka koje su
jamčile za čak 5,4 bilijuna dolara hipotekarnih kredita.

Fannie Mae je osnovana tridesetih godina 20. stoljeća kako bi građanima osiromašenim učincima Velike
depresije omogućila podizanje stambenih kredita.

I sve je dobro funkcioniralo do 1968., kada tadašnja administracija privatizira Fannie Mae, koja je nakon dvije
godine još dobila konkurenciju u vidu Freddie Maca. Tako je nastala eksplozivna smjesa privatno-državne
kompanije.

Država je jamčila za isplatu kredita, dok su profit ubirali dioničari tih tvrtki. Ali, zbog toga što su previše
agresivno i lakomisleno dijelili kredite i osobama koje nisu bile kreditno sposobne, došlo je do velikog porasta
nenaplativih kredita, a jamstveni kapital banke je bio premali da to pokrije.

To je dovelo do velikog pada vrijednosti nekretnina u SAD-u, ali i do velike financijske krize u svijetu. Nakon
odluke američke vlade došlo je do povećanja burzovnih indeksa u SAD-u i Europi za tri do četiri posto, no tek
treba vidjeti u kojoj će se mjeri stabilizirati tržište nekretnina u SAD-u.

Moralni hazard, po definiciji, znači da porezni obveznici plaćaju grijehe privatnih subjekata na tržištu. Čitav
globalni financijski svijet je, eto, s radošću dočekao američku državnu intervenciju u financijskoj industriji.

Gotovo da se nije mogao zamisliti bolji dokaz u prilog tezi o nesavršenosti slobodnog tržišta, iako je krizu
izazvalo krivo srastanje državnog i privatnog interesa u konstituiranju Fannie i Freddieja. Stroži regulatorni
okviri, veći jamstveni kapitali i transparentnije poslovanje donji su minimalni prag promjena koje će ti procesi
donijeti sa sobom.

www.slobodnadalmacija.hr (Objavljeno 09.09.2008.)

Prozirnica br. 2

Pet po pet, pa opet

Ima nekoliko dana kako se navršila petogodišnjica početka globalne financijske krize. Pad Lehman Brothers
banke, institucije stare 158 godina, bio je pad početnog domina koji je za sobom srušio brojne druge
institucije, i gurnuo svijet u financijski šok kakav većina osobno nikad nije doživjela. No, propast Lehmana
bio je samo povod, ali ne i uzrok krize.
 „Ne može biti kriza sljedeći tjedan. Raspored mi je već pun.“

Henry Kissinger

„Najmračnija mjesta u paklu rezervirana su za one

koji zadrže neutralnost u vremenima moralne krize.“

Dante Alighieri

Uzroci se mogu pronaći u višedesetljetnoj financijalizaciji, neodrživom kreditiranju, prezaduženosti, i

nedostatku poslovnog morala. Pala je kap koja je prelila bačvu; došlo je vrijeme vraćanja dugova. Došao je
kraj oduzimanju novca iz budućnosti kako bi se financirala neodrživa potrošnja i nerealan rast u sadašnjosti.
Naime, prezaduženost pojedinaca, poduzeća i država mora negdje imati kraj – nemoguće je beskonačno se
zaduživati. Primjerice, do 1980-tih ukupni javni i privatni dug u SAD-u rijetko kada je prelazio 160% BDP-a;
u trenutku kolapsa Lehmana razina duga se popela na 600% BDP-a.

Financijska kriza s kraja 2000-tih označila je potrebu smanjenja svjetskih financijskih giganata na realniju
razinu. Ove su institucije bile utovljene toksičnom imovinom, prenapregnute (kada je otišla u stečaj Lehman
banka je na svaki dolar kapitala imala 30 do 40 posuđenih dolara), i jednostavno – insolventne. I tada, u
globalnom epicentru liberalnog kapitalizma – u SAD-u – donijeta je odluka o suspenziji svih normi slobodnog
tržišta i fiskalne razboritosti; odlučeno je prosuti neograničene količine javnog novca za bezuvjetan spas trulih
privatnih institucija.

Velik dio ekonomske krize izvire iz duboke moralne krize poslovnog svijeta, uslijed koje su iskvareni motivi
(incentives) visokog menadžmenta; kada osoba iz kasina uvijek izlazi punih džepova bez obzira na to kakve
karte dobiva, kada njen privatni novac nije ugrožen, kada je visina primanja determinirana kratkoročnim
uspjesima, tada je korporativna kultura perverzna, a društvena odgovornost samo marketinška parada, točnije
apstrakcija. Posljedično, mnoštvo više nema povjerenja u financijski sustav, odnosno u banke, uz teatralno
čuđenje bankarskog lobija.

Tijekom tog povijesnog vikenda u rujnu 2008. glavni bankari Wall Streeta i državni dužnosnici nisu uspjeli
dogovoriti spas banke Lehman Brothers (trenutak nije bio povoljan, bila je predizborna trka), i objavljen je
njen stečaj. Uslijedio je slom na burzi, a financijski sustav se smrznuo jer su velike banke bile debelo svjesne
da nije samo Lehman u problemima, već su sve manje-više u istom košu, i nisu imale skoro nikakvog
povjerenja jedna u drugu. Uslijedio je val spašavanja posrnulih financijskih divova (i ne-financijskih, poput
General Electrica i Chryslera). Novac je poskupio po cijelom svijetu, investitori su postali daleko oprezniji, i
sigurnost je postala tražena roba.

Izvor: mjesečni prilog Glasa Koncila, 10/2013.