Po čemu je specifičan Poljak J.
Baudouin de Cortenay? Još 1880-ih je rabio termin morfem.
Što je doktrina "razdvajanja jezičnih
razina"?
Kad se dešava važna promjena u
svem jezikoslovlju?
Što je gramatika po generativnoj
tradiciji?
Kako se jezik proučava kod
generativne tradicije?
Što čine moduli?
Tko je rodonačelnik jezičnih
univerzalija i kad?
Kako Barić et al. definiraju riječ?
Kako se u govoru dolazi do riječi?
Kako se u pismu određuje riječ?
Kako Leonard Bloomfield definira riječ?
Što posreduju slobodni i vezani oblici?
Što su vezani oblici?
Koji jezici nemaju vezane oblike?
Što su slobodni oblici?
Što je sintagma?
Što je riječ?
Kakve je oblike moguće izdvojiti u
realnom govoru?
Što je riječ u običnom govoru?
Što su rječnici?
To znači da se jezik motri hijerarhizirano:
fonologija (fonemika) -> morfologija ->
sintaksa -> semantika. Fonemi se udružuju u
morfeme, koji se onda udružuju u riječi, riječi
u rečenice, a iznad svega toga "lebdi"
semantika, nauk o značenju.
1957. godine kada Noam Chomsky objavljuje
knjigu Sintaktičke strukture.
Gramatika je prešutno, podrazumljeno
znanje pravila i načela koje o svome jeziku
govornici nose u umu.
Kao modularan (za razliku od razina).
Čine univerzalnu gramatiku. Leksikon i
morfologija (apstraktni umni rječnik) ->
sintaksa -> fonetska forma (proučava
reprezentaciju u govoru) -> logička forma
(proučava značenje).
Joseph H. Greenberg, od sredine 1950-ih do
1970-ih.
Riječ je najmanja samostalna jezična jedinica
koja ima značenje.
Izdvajanjem iz govornog lanca.
Tako da se jedna od druge rastavljaju
praznim mjestom.
Riječ je najmanji slobodni oblik.
Značenje.
Oni koji se pojavljuju isključivo vezani uz
druge oblike (-ost u mladost; -ski u arapski; -
e u žene).
Kineski.
Oni koji mogu činiti rečenicu.
Slobodni oblik koji sadrži dva ili više
slobodna oblika (crveni konj, konj trči).
Slobodni oblik koji nije sintagma.
Samo slobodne oblike.
Najmanja jedinica govora.
Popisi riječi (ne popisi morfema).
 Za što Bloomfield kaže da je popis
morfema?
Što je pravopisna riječ?
Što su tradicionalni kriteriji za
određivanje toga je li što riječ ili nije?
Koje su iznimke od tradicionalnih
kriterija odredbe riječi?
Što je morfem?
Što omogućuje oblicima jedne te iste
riječi da budu ostvareni?
Što je ostvaraj leksema?
Što je leksem?
Kako se leksem ostvaruje?
Što leksem objedinjuje?
Što je kanonski oblik?
Koji su kanonski oblici promjenjivih
riječi u hrvatskome?
Što je citatni oblik?
Što je citatni oblik u hrvatskome, a što
Leksikon.
Jedinica koja je u tiskanome tekstu s obiju
strana omeđena bjelinama, a počiva na
općoj pretpostavci da kao takva ima
značenjsku, gramatičku i fonološku
cjelovitost.
Naglasak i stanka (jedna riječ ima jedan
naglasak; unutar riječi se ne dade zastati) te
dodir i kontakt (ako je riječ sastavljena od
više elemenata oni su uvijek u dodiru; riječ je
uvijek cjelina i u nju se ne dadu umetati
"treći" elementi).
Složenice imaju dva naglaska,na njihovu
spoju se dade zastati. Neke izvedenice imaju
dva naglaska. U jednu riječ se mogu umetati
"treći" elementi (nitko - ni od koga).
Morfem je apstraktna jedinica koja
omogućuje svojim fizičkim ostvarajima -
morfovima - da budu ostvareni.
Leksem.
Oblici jedne te iste riječi.
Ukupnost oblika i značenja jedne riječi.
Putem oblika riječi.
Sve oblike riječi putem kojih se ostvaruje.
To je oblik kojim se leksem bilježi a tipičan je,
najčešći ili najmanje markirani, najmanje
obilježeni, najmanje kontekstualno uvjetovani
oblik među ponuđenim.
a) za imenice: N jd.
b) za pridjeve: N jd. m.r., pozitiv, neodređeni
oblik
c) za zamjenice: N jd., m.r. (ako zamjenica
ima rod)
d) za glagole: infinitiv
e) u nepromjenjivih riječi kanonski oblik je
jedini oblik
To je oblik izabran među nekoliko oblika
riječi, onaj koji je izvađen iz konteksta. On se
dobije kao odgovor na pitanje Kako se kaže
X?
U hrvatskom je N jd., a u apsolutivno-
 u apsolutivno-ergativnim jezicima?
Što je gramatička riječ?
Kako još zovemo gramatičku riječ?
U čemu je razlika između gramatičke
riječi i pukog oblika riječi?
Što je paradigma?
Što je paradigma po Trasku?
Što je paradigma po Katamba-
Stonhamu?
Što objedinjuje gramatička riječ?
Koji su univerzalni morfološki i
sintaktički kriteriji za određivanje
gramatičke riječi?
Što je neprekidnost ili neprekidljivost?
Što je unutarnja postojanost i
položajna pokretljivost?
Što je kohezija?
ergativnim jezicima je apsolutiv.
To je riječ razumljena kao dio paradigme s
posve određenim morfosintaktičkim
obilježjima.
Morfosintaktička riječ.
U morfosintaktičkim obilježjima.
Npr. dva oblika pridjeva
Gjd. crvenoga i crvenog dva su oblika riječi,
dvije pravopisne riječi, ali jedna gramatička
riječ.
Kad imamo sinkretizam u
oblicima gradovima bi bio jedan oblik riječi,
ali su zapravo tri gramatičke riječi: Dmn,
Lmn, Imn.
To je ukupnost flektiranih oblika koje neki
razred leksema ima.
Ukupnost deklinacijskih ili sklonidbenih oblika
u imenica, ukupnost konjugacijskih ili
spregnutih oblika u glagola.
Pravilan i predvidljiv niz oblika riječi koji
pripadaju istom razredu leksema.
Morfologiju i sintaksu.
a) neprekidnost ili neprekidljivost
b) unutarnja postojanost i položajna
pokretljivost
c) kohezija
d) nerekurzivnost
e) jedincatost fleksije
f) izdvojivost
Kriterij u kojem se sastavnice uvijek
pojavljuju zajedno, nikad razbacane po
sinatgmi.
Iznimka: prema njemu tmeza i infiksacija ne
bi bila moguća, npr. nitko - ni od koga ili naj
smo luđi.
Unutarnja postojanost označuje da se
sastavnice uvijek pojavljuju u fiksnome i
nekontrastivnom redoslijedu, položajna
pokretljivost označuje da se oblik riječi može
pomicati po rečenici tj. u sinatksi je pomičan.
Iznimka: u sintaksi redoslijed rečeničnih
elemenata se može mijenjati, ali ako
promijenimo redoslijed morfova unutar riječi
tada dolazi do promjene značenja.
Kriterij u kojem gramatičke riječi imaju stalnu
 unutarnju povezanost i ustaljeno, fiksirano
značenje.
Npr. u složenica koje nisu puki spoj svojih
sastavnih dijelova, nego razvijaju novo,
zasebno značenje (divokoza, divolijeska).
To je kriterij koji govori da se jedan element u
riječi neće ponoviti dvaput. U sintaksi
rekurzivnost je moguća:
Rekli su mi da vam kažem da neće doći.
Iznimka: u hrvatskom se nekoliko prefikasa s
pojačanim značenjem može ponoviti dvaput:
-pra-pra-djed
Što je nerekurzivnost? -prek-prek-sutra
To je kriteriji koji govori da će na svakoj
gramatičkoj riječi doći samo jedan flektivni
morf.
Iznimka: u hrvatskom imamo "dvostruku
fleksiju":
N grad-država
Što je jedincatost fleksije? G grada-države
To je kriteriji koji govori da gramatička riječ
može sama po sebi činiti cio iskaz tj. može
se pojaviti izolirana. Tu je riječ o onome što
Bloomfield zove minimalnom slobodnom
formom. Te riječi su članovi, veznici,
prijedlozi i klitike.
Iznimka: u konsituativnim iskazima, tj.
dijeljenje složenica ili prijedložnih izraza u
dijalogu.
A: Grah s kobasicom ili bez?
Što je izdvojivost? B: Sa!
To su oblici složeni od dviju ili više jedinica
Što su perifrastični, opisni, složeni ili koje možemo smatrati riječima, a iskazane
analitički oblici? su perifrazom.
U hrvatskom su glagolski perifrastični oblici
perfekt, pluskvamperfekt, futuri, kondicionali i
Navedi i objasni perifrastičke glagolske pasivni oblici. Pomoćni glagoli ovdje imaju
oblike. funkciju lica.
Što je perifrastična komparacija i To je složeni komparativ koji dolazi s
navedi primjere? prilozima manje/više. Manje brz, više brz.
Navedi primjer perifrastične deklinacije. Idem baki - Idem kod bake.
Što su jednostavni, nesloženi ili Oblici koji su nesloženi i imaju samo jednu
sintetski oblici? jedinicu koju smatramo riječju.
To je jedinica koja je domena određenog
Što je fonološka ili fonetska riječ? fonološkog procesa u kojem jeziku (Trask).
 Što je odlučujući fonološki proces u
hrvatskom kod određivanja fonološke
riječi?
Kad je fonološka riječ veća od
gramatičke?
Kakva može biti naglasna cjelina koja
čini fonološku riječ u hrvatskom?
Koji su kriteriji određivanja fonološke
riječi?
Objasni segmentalna, odsječna
obilježja.
Koji elementi dovode u pitanje svaku
odredbu riječi?
Što je leksička jedinica ili listem?
Što može biti leksička jedinica ili
listem?
Kako zovemo riječ u kineskom jeziku?
Kakvu riječ imaju svi jezici?
Što je rječnik u odredbi leksema?
Zbog čega Martinet izbjegava termin
riječ i koji termin rabi?
Što su otvorene vrste riječi?
Što su zatvorene vrste riječi?
Jedan naglasak.
Kad uz naglašenu riječ stoji klitika.
Može biti:
a) manja od gramatičke riječi (baka-servis)
b) jednaka gramatičkoj riječi (živjeti)
c) može ju činiti više gramatičkih riječi (ne
brijem se)
a) naglasak, uopće prozodija
b) fonološka pravila
c) segmentalna, odsječna obilježja
To su npr. struktura sloga, pauze i sl.
Npr. u nekim australskim jezicima korijen ili
sufiks mora imati jedan ili više slogova, ali
fonološka riječ mora imati barem dva sloga.
Klitike, frazemi, eventualno poslovice i citati.
Svaka jedinica leksikona i skup obavijesti o
njoj koje govornik memorira.
a) leksem (baka)
b) klitika (li)
c) afiks (bak-ic-a)
d) frazem (otegnuti papke)
e) višerječnice (kiselo mlijeko)
f) poslovice i uzrečice (bolje vrabac u ruci
nego golub na grani)
g) pojedini citati (tko je jamio-jamio)
Sintaktičkom jedinicom.
Fonološku i gramatičku.
To je zamišljen idealan mentalni rječnik ili
leksikon koji idealan izvorni govornik nosi u
umu.
Izbjegava ga zbog višerječnica te rabi termin
autonomna sintagma.
Otvorene vrste riječi su one koje imaju velik
broj članova i lako primaju nove. Imenice i
glagoli su uvijek otvorene vrste u svim
jezicima svijeta.
Zatvorene vrste riječi one su koje imaju
malen broj članova i teško i rijetko dobivaju
nove.

Koje su otvorene, a koje zatvorene
vrste riječi u hrvatskome?
Koje su promjenjive, a koje
nepromjenjive vrste riječi u
hrvatskome?
Što su samoznačne (autosemantične)
vrste riječi?
Što su suznačne (sinsemantične) vrste bilo samostalnim riječima bilo rečenici. To su:
riječi?
Što je leksem?
Putem čega se ostvaruje leksem?
Što je paradigma?
Kakvi elementi mogu biti od kojih se
grade riječi tj. morfovi?
Kakvi mogu biti afiksalni morfovi?
Što je fleksija?
Što je derivacija?
Koji su kriteriji za razluku fleksije i
derivacije?
Što su inherentna ili unutarnja
obilježja?
Što su obilježja slaganja?
Otvorene su: glagoli, imenice, pridjevi, prilozi,
eventualno prijedlozi, veznici, čestice, uzvici.
Zatvorene su: brojevi i zamjenice
Promjenjive su: glagoli, imenice, pridjevi,
zamjenice, prilozi i brojevi.
Nepromjenjive su: čestice, uzvici, prijedlozi,
veznici.
One koje imaju samostalno značenje i mogu
stajati samostalno. To su: glagoli, imenice,
pridjevi, prilozi i brojevi.
One koje nemaju samostalno značenje i ne
mogu stajati samostalno, nego se pridružuju
zamjenice, prijedlozi, veznici, uzvici i čestice.
Ukupnost oblika i značenja jedne riječi.
Putem oblika riječi.
Predvidljiv i pravilan niz oblika riječi jednog
leksema.
Mogu biti leksički ili korijenski i afiksalni.
Fleksijski (oblični) i derivacijski (tvorbeni).
Nauk o oblicima iste riječi. Ona se bavi
sintaktički uvjetovanom rječogradbom.
N glav-a
G glav-e
Nauk o tvorbi oblika riječi novih leksema i
nije u izravnoj vezi sa sintaksom.
N glav-ic-a
G glav-ic-e
a) leksičko značenje i kategorija vrste riječi
b) uvjetovanost sintakse i relevantnost za
sintaksu
c) blizina korijenskom morfu i otvorenost za
daljnju derivaciju
d) zatvorenost i otvorenost popisa afikasa
e) stalnost i apstraktnost značenja afikasa
f) produktivnost i proizvodnost
Ona su koja se tiču oblika riječi sama. Npr.
pripadnost imenice kojoj sklonidbi.
Ona su koja su određena obilježjima drugog
oblika unutar iste konstrukcije. Npr.
podudaranje pridjevskih i imeničkih afikasa u
padežu i rodu ili podudaranje lica i broja

Što su konfiguracijska, relacijska,
upravljana ili strukturna obilježja?
Objasni kriterij prečenja derivacije.
Objasni kriterij produktivnosti.
Što je morfom?
Navedi 4 razlike između prototipnih
fleksijskih i derivacijskih afikasa.
Što je to otvorenost prema Charlesu
Hockettu?
Što je gramatika?
Što je produktivnost ili proizvodnost u
širem smislu?
Što je produktivnost ili proizvodnost u
užem smislu?
zamjenice s licem i brojem glagolskih oblika.
Ona su koja su određena mjestom koje oblik
riječi u sintaktičkoj konfiguraciji zauzima.
Npr. obilježje padeža kad je ovisan o
upravljanju glagola.
Fleksija priječi derivaciju, sama derivacija
ne. Kriterij je u izravnoj vezi s jedincatošću
fleksije. Fleksija je zadnji korak u gradbi
oblika.
Iznimka: hrvatske zamjenice sa sufiksoidom
-god, gdje je fleksijski morf bliže korijenu:
N tko-god
G k-oga-god
D k-omu-god
Fleksija je produktivna, derivacija
poluproduktivna. Dakle, fleksijski afiksi mogu
se pričvrstiti na bilo koju odgovarajuću bazu,
dok kod derivacijskih afikasa nije neobično
da postoji nepopunjena ili "nelogična"
praznina.
To je skup ili niz različitih morfema s istom
službom.
Npr. -b- u seoba i -idb- u selidba.
a) fleksijski afiks neće promijeniti leksičko
značenje i kategoriju vrste riječi, derivacijski
će ostvariti novi leksem i promijeniti
kategoriju vrste riječi
b) fleksijski će biti sintaktički uvjetovan i
relevantan, dok derivacijski neće
c) fleksijski afiks će doći poslije
derivacijskog, bit će dalje o korijena, dok će
derivacijski biti bliže korijenu od fleksijkog
d) fleksijski afiks ima stalno i apstraktnije
značenje, dok derivacijski ima nestalnije i
konkretnije značenje
Otvorenost je to da je izvorni govornik
sposoban razumjeti i proizvesti neograničen
broj iskazau svome jeziku, uključujući one
koje nikad nije čuo.
Prešutno, podrazumljeno znanje pravila i
načela koje o svome jeziku govornici nose u
umu.
Sposobnost rječogradbenog postupka da se
njime proizvode novi oblici riječi.
Sposobnost pojedinog morfološkog obrasca
ili pojedinog morfa da sudjeluje u gradbi
 novih oblika riječi.
Otvorenost, plodnost, poopćenost,
Koje pojmove razlikujemo unutar pojedinčevu i zajedničku produktivnost,
proizvodnosti? prigodnu ili okazionalnu gradbu i sl.
Što je otvorenost ili dostupnost ili To je sposobnost postupka ili uzorka da
pristupačnost? bude uporabljen u gradbi novih oblika.
To je mjera u kojoj neki postupak sudjeluje u
gradbi oblika, odnosno količina novih oblika
koji se tim postupkom stvaraju. Otvoren
Što je plodnost ili izdašnost ili postupak može biti plodan, slabo plodan ili
probitačnost? neplodan.
To je mjera u kojoj se rezultat kojeg
postupka očituje u postojećim oblicima.
Što je poopćenost ili općost ili generaliziranost je zapravo mjera
generaliziranost? nekadašnje otvorenosti i plodnosti.
To je oblik riječi koji se kuje prigodno ili
slučajno,ovisno o potrebi komunikacijske
situacije. Ne ulazi u opći leksik jer za njim ne
postoji opća potreba. Npr. čovjetina (R.
Što je okazionalizam ili prigodnica? Marinković).
To je novokovani oblik riječi koji nastaje
svjesno. Hoće li ući u opći leksik ovisi o
potrebi jezične zajednice, jezičnoj normi,
Što je neologizam ili novotvorenica? čestoti uporabe i sl.
To je riječ za koju imamo samo jednu
potvrdu u korpusu, najčešće u jednog pisca
Što je hapaks? ili u jednom rječniku.
One sprječavaju proizvodnju novih oblika
nekim morfološkim postupkom. One su:
Što sprječavaju zapreke ili blokade i sinonimija, homonimija, fonološke,
koje su? morfološke, semantičke i estetske.
Sinonimija je otprijašnje postojanje sinonima,
odnosno riječi s istim onim značenjem koje
bi imala novoskovana riječ. Spada pod
zapreke ili blokade proizvođenju novih
oblika.
Npr. u hrvatskom bi prema glagolima pisati i
učiti mogle nastati riječi pisalac i učilac sa
značenjem "koji piše" i "koji uči", ali ne
nastaju jer postoje riječi pisac i učenik.
Prema jelen bi mogla nastati riječ jelenica,
Što je sinonimija? ali ne može jer postoji riječ košuta.
Što je homonimija? Homonimija je otprijašnje postojanje
homonima, odnosno istozvučne riječi
drugačijeg značenja. Spada pod zapreke ili

Što su fonološke zapreke?
Što su morfološke zapreke?
Što su semantičke zapreke?
Što su estetske zapreke?
Što je morfologija?
Kako Bloomfield definira riječ?
blokade proizvođenju novih oblika.
Npr. Babić kao izbjegavanje neutralizacije
spominje masa-masovan, da ne bi došlo do
neutralizacije s mastan-masni.
Npr. glagolska imenica od gl. V. vrste ima
sufiks -jenje koji jotira korijen, kao maziti-
maženje, suziti (učiniti užim) - suženje. no
medicinski termin pri kojem oči suze nije
suženje već suzenje, bez jotacije, kao u gl. I.
vrste.
U hrvatskom se počesto zbog alomorfije
izbjegavaju pojedini vokativni gramatemi i
zamjenjuju drugoma: V - Novak-e -> Novak-
u ili Novak - ᴓ
Ne provode se pojedine morfonološke
promjene: L krle/t/ci -> krletki
Čest je slučaj da se pozamjljene baze
vladaju drugačije od domaćih, odnosno na
njih se pričvršćuju drugačiji afiksi.
Npr. sufiks -ist će doći na pozamjljene baze,
tek u par primjera na domaće: gitarist -
vezist. Sufiks -aš neće imati takvo
ograničenje: zelenaš-mafijaš.
U glagola na -ira-ti sufiks će doći na
pozajmljene baze, tek u par primjera na
domaće: bankrotirati - živcirati.
Npr. pridjevi tvoreni složeno-sufiksalno
prema uzorku pridjev+spojnik+imenica+ᴓ
koji znače svojstvo koje proizlazi iz kakva
neotuđivo posjedovana imeničkog pojma
npr. dugokos ili bjeloput. Zbog te neotuđive
posjedovanosti nemoguće su tvorbe kao
dvostan "koji ima dva stana" i sl.
Npr. imamo 12 mjeseci u godini, ali nema
načina da nastane riječ za 13.
Kadšto se iz estetskih razloga novotvoreni
oblik ne uspijeva proširiti u opći leksik iako je
načinjen u skladu s kakvim plodnim
uzorkom.
Npr. u nas postoji riječ postotak koja je
češća od posuđene - procent, ali obrnuto je
kod domaće riječi potisućak čija uporaba je
skoro nikakva naspram strane riječi promil.
Npr. milijuner-milijunaš naspram milijarder -
milijardaš je češća u uporabi.
Lingvistička disciplina koja proučava
morfeme i njihovo neposredno kombiniranje
Kao najmanju jedinicu koja ima značenje
 kad stoji sama
Apstraktni pojam koji obuhvaća sve oblike
Što je leksem? riječi
Što je kanonski oblik leksema? Oblik riječi koji se navodu u rječniku
Što je leksem kod Martineta? Leksički morfem
Što je fonološka/fonetska riječ? Naglasna cjelina
Oblik riječi koji je dio paradigme uz
Što je flektivna riječ (obličnica)? pridodane morfološko-sintaktičke oznake
Koje su vrste riječi promjenjive u Imenice, glagoli, pridjevi, prilozi, brojevi,
hrvatskome? zamjenice
Koje su vrste riječi nepromjenjive u
hrvatskome? Prijedlozi, veznici, čestice, uzvici
Koje su vrste riječi u hrvatskome
samoznačne? Imenice, glagoli, brojevi, prilozi, pridjevi
Što je morfem? Najmanja jezična jedinica koja ima značenje
Što je leksički morfem? Nositelj osnovnog značenja riječi
Na što se odnose prva i druga Rastavljanje na morfeme, rastavljanje na
artikulacija? foneme
Što je monem? Morfem (Martinet)
Što je morf? Izraz morfema
Različita realizacija istog morfema, ne
Što je alomorf? mijenja se značenje
Glavni leksem, predstavlja leksički unos u
Što je lema? rječnik
Što je pojavnica? Svako pojedinačno pojavljivanje oblika riječi
2 se morfosintaktička oblika pojavljuju u
Što je sinkretizam? istome obliku
Različnica? Jedinstveni oblik pojavnice
Pojavnica? Svako pojedinačno pojavljivanje oblika riječi
Lematizacija? Svođenje pojavnica na njihove leme
Oblici neke riječi koji se ne mogu dovesti u
međusobnu vezu na temelju morfoloških
Supletivi? pravila (čovjek-ljudi)
Sufiks? Afiks koji se domeće
Prefiks? Afiks koji se premeće
Infiks? Afiks koji se umeće
Cirkumfiks? Afiks koji omeđuje osnovu
Transfiks? Diskontinuirani afiks
 Koje vrste afiksa postoje u hrvatskom
jeziku?
Koji derivacijski afiksi ne mijenjaju vrstu
riječi izvedenice u hrvatskome?
Što je derivacija (izvođenje)?
Slaganje (kompozicija)?
Koja su dva uvjeta komplementarne
distribucije morfova?
Amalgamirani morf?
Flektivni morfem?
Derivacijski morfem?
Oblična osnova?
Tvorbena osnova?
Koje vrste afiksa postoje?
Tamnoplav?
Subordinativna/koordinativna
složenica?
Gluhonijem? Subord/Koord?
Vodomjer? Endocen/egzocen?
Cjepidlaka? Endocentr/egzocen?
Prefiks, sufiks, interfiks
Prefiks
Rječotvorni postupak kojim se iz jedne riječi
pomoću afiksa stvara nova riječ
Tvorba riječi od minimalno dvije osnove
Ne smije se poklapati okolina, okolina ne
smije mijenjati njihovu funkciju i značenje
Morf koji realizira više morfema
Morfem koji tvori oblik neke riječi
Morfem koji tvori novu riječ
Osnova na koju se dodaje flektivni nastavak
Osnova na koju se dodaje derivacijski afiks
Sufiks, prefiks, interfiks, cirkumfiks, transfiks,
infiks
Subordinativna
Koordinativna
Endocentrična
Egzocentrična