321Umjetnost brončanog doba Brončano doba je prapovijesno razdoblje koje traje od oko 2 000 g. pr.

Kr. do 750 g. pr. Kr. Doba koje je obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.
[7] Što se tiče slikarstva tog razdoblja, najbolji primjer su Nordijski pećinski crteži. Ti crteži nisu neka
značajna umjetnička djela, a niti nesumnjivo odraz određenih pravila. Uglavnom ih se promatra i
uspoređuje s ostalim pronađenim zajednicama. Promatranjem tih crteža često se ne može razjasniti da li
predstavljaju mitske praslike ili tek opetovanje takvih slika u kultnim običajima. U svakom slučaju radi se
o dokumentarnim stilovima koji nisu imali zadatak da označe određene likove i njihovu djelatnost.
Upravo na taj način su u pećinskim crtežima sačuvane neke od živih umjetničkih disciplina. Discipline
pradavnine, poput plesa koji se ubraja u arhajski oblik života i izraza. One nikako ne dopuštaju samovolju
vrlo malo novih, slobodnih izuma, pošto podliježu strogim pravilima posvećene tradicije. Kod takvih
crteža, slikar ne može nastupiti na drugi način kad crta slične prizore. Na pećinskim crtežima u
Kallsangenu pojavljuju se maskirani ljudi poput ptica. Krila, rep i kljunovi jasno daju do znanja da se radi
o pticama. U kultnim povorkama i kultnim plesovima nimalo nije neobično preodijevanje u životinjske
vrste. U ovom primjeru možda postoji neka povezanost s prodorom ptice iz srednje Europe. Sve ono što
je sačuvano na nordijskim nalazištima izvedeno je vrlo slobodno. „Mali ukras iz Glasbacka vjerojatno je
kopija ptičje maske kakve su se nosile prilikom ceremonija. Tu je, posve protuprirodno, naročito istaknut
kljun – stilizacija koja je moguća i vjerojatna samo na nekoj maski ili obrazini.„ U likovnim motivima
srodnost počiva na zajedničkom i sličnom načinu života i postupaka, koji se u zonama gdje nema slika
mogu zaključiti samo iz arheoloških nalaza. U tom pogledu glavnu ulogu igra još uvijek oružje i to upravo
baš ono veliko oružje. Lako shvatljivo je i psihološki i historijski da oružje ima i u slici i u kultu veliku
prednost ispred oruđa. Još se čak i u srednjem vijeku oružju, odnosno maču pridaje čvrsto obrazložena
pravna i simbolička funkcija. Međutim, najstarija oružja su koplja, bodež, buzdovan i sjekira. Prema
pećinskim crtežima oni u kultnim slikama uvijek zauzimaju najistaknutije mjesto. Dobar primjer su crteži
na ligurskim pećinama, gdje prikazuju muškarce koji nose neku vrst helebarda, naizgled neizmjerno
uvećanih. [3]