UNIVERZITET CRNE GORE Maj, 2020.

godine
EKONOMSKI FAKULTET PODGORICA
SMJER: MENADŽMENT
PREDMET: ORGANIZACIONO PONAŠANJE

ISTRAŽIVAČKI RAD
TEMA: Stavovi zaposlenih u vrijeme krize izazvane
virusom Covid19

MENTORI: dr Milorad Jovović

mr Nikola Mišnić STUDENT: Katarina Medunjanin
66/17
UVOD:

 U vrijeme pandemije virusa COVID-19 koji je gotovo paralisao čitav svijet i

kada su svi medicinski timovi stavljeni u pun pogon kako bi liječili zaražene
pacijente, postoje i oni koji su svoj rad usmjerili ka istraživanju vakcine koja bi
pomogla u rješavanju problema.

„Stručnjaci koji su angažovani na razvoju vakcina rade nezapamćenom brzinom

još od kada je prva genomska sekvenca virusa COVID-19 oslobođena u januaru,
dok je prvi volonter primio vakcinu iRNK-127 korporacije Moderna Inc prošle
nedjelje. Bilo je potrebno svega  63 dana da se od selekcije viralne sekvence
dođe do prve faze testiranja, u kojoj će 45 dobrovoljaca primiti tri različite doze
tokom perioda od šest nedjelja, u cilju dobijanja inicijalnih podataka o
bezbjednosti i verifikovanja da vakcina uspješno proizvodi odgovor imunog
sistema na viralni DNK“.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi 41 istraživačku grupu i farmaceutsku

kompaniju koje trenutno rade na razvoju vakcine.

 Od infekcije korona virusom izliječeno je više od 400.000 ljudi, prema

poslednjim podacima.Ukupan broj oboljelih je 1.773.301, dok je preminulo
108.477 ljudi, ali je svakog dana broj izliječenih sve veći.

Pandemija virusa COVID-19 proširila se u 210 zemalja na svetu, a najveći broj

oboljelih je u SAD gde je više od pola miliona zaraženo korona virusom.
Zbog navedenih razloga, u daljem tekstu ćemo analizirati podatke uzetih od
ispitanika kako bismo utvrdili svavove zaposlenih u vrijeme svjetske krize
izazvane virusom Covid19.
 1. ISTRAŽIVANJE LIČNIH KARAKTERISTIKA ZAPOSLENIH I
NJIHOVIH PERFORMANSI TOKOM ZDRAVSTVENE KRIZE

Prije nego što počnem realizaciju same teme, predmet mog istraživanja jeste
sadržan u samom naslovu rada: Stavovi zaposlenih u vrijeme krize virusom
Covid19. Pri tom, želim da dam objašnjenje nekih pojmova, tako da postoji
jedinstveno razumijevanje termina koje ću u radu koristiti. Osoba sa unutrašnjim
lokusom kontrole teži da preuzima odgovornost za svoje postupke i najčešće
vjeruje da je odgovorna za ono što im se dogodi u životu.Samo-efikasnost
predstavlja vjerovanje u sposobnost organizovanja i izvršenja akcija potrebnih
da bi se ostvario određeni pretpostavljeni tip aktivnosti. Samopoštovanje je
moguće doživjeti kada neko sagledava samoga sebe i kod sebe nalazi neke
pozitivne karakteristike koje sam visoko cijeni. Kao što poštujemo druge kada
ocjenjujemo da su ljudi sa određenim kvalitetima koje visoko cjenimo, na isti
takav način se samopoštujemo kada sebe tako ocenjujemo. Neurotične osobe su
osobe koje su zapravo manje tolerantne na stres. Kada su u stresnim situcijama
one se destabilišu reaguju anksiozno, depresivno, razdražljivo, impulsivno, čak i
agresivno.Istraživanje smo podijelili na pol, godine i radno mjesto na kom
zaposleni rade.Povodom toga smo našim ispitanicima postavili određena pitanja
vezana za njihove lične stavove i razmišljanja, kako bismo uvidjeli postoji li
doza straha u preduzeću od virusa Covid19 i kako zaposleni obavljaju svoje
uobičajne poslove u preduzeću.
Istraživanje je provedeno na teritoriji Crne Gore u Maju , 2020. godine
Ukupan broj ispitanika: 11
Starosna struktura: manje od 30 godina (9 ispitanika), 46-55 (1 ispitanik) i
više od 56 godina ( 1 ispitanik).
Polna struktura: 8 žena i 3 muškarca.
Radno mjesto zaposlenog: Menadžer (6 ispitanika) i Pomoćne djelatnosti ( 5
ispitanika).
Tokom Covid19 krize radim od: Kuće (9 ispitanika) i Na poslu/terenu ( 2
ispitanika).
Prednosti: anonimnog karaktera, ne traži puno vremena ispitaniku, razne
metode popunjavanja.Nedostaci: gubitak osobnog karaktera, zloupotreba
podataka, gubitak kvalitetnih međuljudskih odnosa, tehnički nedostaci.
U ovom dijelu ćemo navesti pitanja koja smo postavili našim zaposlenima da
odgovore, putem online ankete.Anketa se sastoji od 12 pitanja koja su lična i
individualna za svakog zaposlenog.

Siguran sam da u životu dobijem uspjeh kakav sam

zaslužio.
Ponekad se osjećam potišteno.
Kada nešto pokušam, obično i uspijem.

Ponekad kada u nečemu ne uspijem, osjećam se

bezvrijedno.

Zadatke završavam uspješno.

Ponekad ne osjećam da imam kontrolu nad mojim poslom.

Sve ukupno, zadovoljan sam sobom.

Imam sumnji u odnosu na moje sposobnosti.

Ja određujem šta će se desiti u mom životu.

Ne osjećam da imam kontorolu na uspjehom u karijeri.

Sposoban sam da se izborim sa najvećim dijelom mojih

problema.

Postoje vremena kada stvari izgledaju beznadežne za mene.

U ovom dijelu istraživačkog rada ćemo predstaviti rezultate istraživanja i dati

analizu dobijenih rezultata. Nije bilo lako obraditi sve ove odgovore, jer su se
mogli upoređivati po mnogim osnovama. Tako je svako pitanje moglo biti
upoređeno na osnovu pola, godina , mjestu na kojem zaposleni radi i sl.
 2. PROSJEČNE OCJENE LIČNIH KARAKTERISTIKA
ZAPOSLENIH I NJIHOVIH PERFORMANSI

Tabela 1: Prosječni interni lokus kontrole

Siguran sam da u životu dobijem uspjeh kakav sam zaslužio.

4,36

Ponekad ne osjećam da imam kontrolu nad mojim poslom.

2,91

Ja određujem šta će se desiti u mom životu.

4,09
Prosječni interni lokus kontrole 3,79

Na osnovu prve tabele možemo vidjeti da na prvu konstataciju „ Siguran sam

da u životu dobijem uspijeh kakav sam zaslužio“ je prosječan nivo 4,36 što
nam govori o tome da su zaposleni itekako sigurni u sebe i svoje kvalitete.Na
drugu konstataciju „ Ponekad ne osjećam da imam kontrolu nad mojim
poslom“ je prosječan nivo 2,91 iz čega možemo vidjeti je i upola manji od
predhodne konstatacije.Na treću konstataciju „ Ja određujem šta će se desiti u
mom životu“ je prosječan nivo 4,09 što je itekako veliki broj na skali od 1-
5.Prosječni interni lokus kontrole iznosi 3,79 na osnovu čega možemo zaključiti
da je kontrola zaposlenih unutar preduzeća velika.

Tabela 2: Prosječan nivo samopoštovanja

Ponekad kada u nečemu ne uspijem, osjećam se bezvrijedno.

3,09

Sve ukupno, zadovoljan sam sobom.

4,64

Ne osjećam da imam kontorolu na uspjehom u karijeri.

2,18
Prosječan nivo samopoštovanja 3,30
Druga tabela nam prikazuje o prosječnom nivou samopoštovanja i on iznosi
3,30.Nivo samopoštovanja je na srednjem nivou.Pa prvu konstataciju „
Ponekad kada u nečemu ne uspijem, osjećam se bezvrijedno“ , prosječan nivo
iznosi 3,09 iz čega zaključujemo da naši ispitanici, odnosno zaposleni prvi
prvom problemu izgube volju i motivaciju, ako ne uspiju u rješavanju
problema.Druga konstatacija „ Sve ukupno, zadovoljan sam sobom“ , prosječan
nivo iznosi 4,64 što je skoro u najvećem nivou.Treća konstatacija „ Ne osjećam
da imam kontrolu na uspjehom u karijeri“ , prosječan nivo je 2,18, veoma
mali.Što nam govori da naši zaposleni itekako imaju kontrolu na njihovim
uspjehom.

Tabela 3: Prosječan nivo samo-efikasnosti

Kada nešto pokušam, obično i uspijem.

4,36
Zadatke završavam uspješno.
4,55
Sposoban sam da se izborim sa najvećim dijelom mojih problema.
4,18
Prosječan nivo samo-efikasnosti 4,36

Treća tabela nam prikazuje prosječan nivo samo-efikasnosti koji iznosi 4,36 ,
čak i više od polovine.Što nam govori da su naši zaposleni itekako samo-
efikasni.Na prvu konstataciju „ Kada nešto pokušam, obično i uspijem“ naši
zaposleni su u prosjeku odgovorili sa 4,36 , na drugu konstataciju „ Zadatke
završavam uspješno“ sa 4,55, opet više od polovine.Dok na treću konstataciju „
Sposoban sam da se izborim sa najvećim dijelom mojih problema“ , prosječan
nivo je bio malo manji sa 4,18.

Tabela 4: Prosječan nivo neurotičnosti

Ponekad se osjećam potišteno. 3,09

Imam sumnji u odnosu na moje sposobnosti.

1,45

Postoje vremena kada stvari izgledaju beznadežne za mene.

2,91
Prosječan nivo neurotičnosti 2,42
Četvrta tabela nam prikazuje prosječan nivo neurotičnosti, i on iznosi 2,42 , što
nam govori o tome da je neurotičnost veoma mala.Na prvu konstataciju
„ Ponekad se osjećam potišteno“ zaposleni su u prosjeku odgovorili sa 3,09 što
je na srednjem nivou neurotičnosti.Druga konstatacija koja je glasila „ Imam
sumlji u odnosu na moje sposobnosti“ u posjeku iznosi 1,45 što je itekako mali
nivo procentualno.Treća konstatacija je bila veća procentualno od druge i
iznosila je 2,91 na konstataciju „ Postoje vremena kada stvari izgledaju
beznadežne za mene“.

Tabela 5: Prosjek performansi na poslu

Pitanje: Prosječna ocjena

Tokom perioda krize izazvane virusom Covid19 uspio sam da

isplaniram svoj posao tako da bude izvršen na vrijeme. 3,64
Tokom perioda krize izazvane virusom Covid19 planiranje posla
je bilo optimalno. 3,64
Tokom perioda krize izazvane virusom Covid19 imao sam na
umu rezultate koje sam morao da ostvarim na poslu. 3,64
Tokom perioda krize izazvane virusom Covid19 uspio sam da
izdvojim glavna od sporednih tema na poslu. 3,64
Tokom perioda krize izazvane virusom Covid19 znao sam kako
da postavim prioritete na poslu. 3,82
Tokom perioda krize izazvane virusom Covid19 sposoban sam
da radim dobro uz minimalno vrijeme i napor. 4,18
Tokom perioda krize izazvane virusom Covid19 saradnja sa
kolegama je bila produktivna. 3,45
Tokom perioda krize izazvane virusom Covid19 preuzimao sam
dodatne odgovornosti na poslu. 3,36
Tokom perioda krize izazvane virusom Covid19 započinjao sam
nove zadatke sam, kad bih završio stare. 3,55
Tokom perioda krize izazvane virusom Covid19 preuzimao sam
na sebe izazovne zadatke na poslu kada ih je bilo. 3,82
Tokom perioda krize izazvane virusom Covid19 trudio sam se
da znanje o poslu osavremenim. 3,55
Tokom perioda krize izazvane virusom Covid19 došao sam do
kreativnih rješenja za nove probleme na poslu. 3,45
Tokom perioda krize izazvane virusom Covid19 tražio sam nove
izazove na poslu. 3,27
Tokom perioda krize izazvane virusom Covid19 radio sam više
nego što se od mene očekivalo. 3,27
Tokom perioda krize izazvane virusom Covid19 aktivno sam
učestvovao na radnim sastancima. 2,55
Tokom perioda krize izazvane virusom Covid19 aktivno sam se
trudio da poboljšam svoje performanse na poslu. 3,45
Performanse na poslu prosjek: 3,50

Petu tabelu smo formirali na osnovu 16 pitanja koje smo postavili zaposlenima
odnosno ispitanicima kako bismo testirali njihova razmišljanja i vidjeli kako se
oni snalaze u različitim situacijama.Prva četiri pitanja nose isti prosječni nivo
koji iznosi 3,64 , odnose se na pitanja da li su zaposleni uspjeli da isplaniraju
svoj posao tako da bude izvršen na vrijeme, kako je planiranje posla bilo
optimalno, da su naši zaposleni imali na umu rezultate koje moraju da ostvare
i kako su uspjeli da izdvoje glavne od sporednih tema.Ostali prosjeci su
približno manji ili veći od 3,64.Imamo jedan veliki prosjek koji iznosi 4,18. Na
pitanje „ Da li sam sposoban sam da radim dobro uz minimalno vrijeme i
napor“ gdje možemo doći do zaključka da su zaposleni itekako efikasni.Dok
prosječan procenat na pitanje „ Da li ste aktivno učestvovali na radnim
sastancima?“ iznosi 2,55 što nam govori da zaposleni i nisu baš motivisani u
rad u grupama tokom virusa Covid19.Prosječan nivo performansi na poslu
iznosi 3,50 što je na srednjem nivou.

3. PERFORMANSE ZAPOSLENIH PO KATEGORIJAMA

Tabela 6: Prosjek performansi po osnovu pola

Polovi: Prosjek performansi

Muški 3,33

Ženski 3,56

Ukupan prosjek 3,50

Šesta tabela na prikazuje odnos prosjeka performansi na poslu sa muškog i

ženskog aspekta.Kod muškaraca prosjek iznosi 3,33, dok je kod žena taj nivo
malo veći sa 3,56.Možemo zaključiti da su žene bolje u performansima na poslu
za malu razliku od muškaraca.Ukupan prosjek muškaraca i žena iznosi 3,50.

Tabela 7: Prosjek performansi po osnovu godina

 Godine ispitanika: Prosjek performansi:
46-55 3,19
Manje od 30 3,56
više od 56 3,31
Ukupan prosjek 3,50

Sedma tabela nam prikazuje godine ispitanika koje smo podijelili u tri grupe:
-manje od 30 godina, 46-55 i više od 56 godina
Ukupan prosjek na nivou performansi godina je isti kao i u prošloj tabeli i on
iznosi 3,50.Kod ispitanika od 46 do 55 godina, prosječan nivo je 3,19% , kod
ispitanika manjih od 30 godina iznosi 3,56, dok kod ispitanika starijim od 56
godina procenat je 3,31.Iz čega dolazimo do zaključka da je najveći broj
ispitanika mlađi od 30 godina.

Tabela 8: Prosjek performansi po osnovu radnog mjesta

Radno mjesto ispitanika: Prosjek performansi:

Menadžer 3,74

Pomoćne djelatnosti 3,21

Ukupan prosjek: 3,50

Osma tabela nam prikazuje radno mjesto ispitanika gdje možemo da vidimo da u
našoj tabeli imamo 2 radna mjesta a to su: Menadžer i Pomoćne
djelatnosti.Prosjek Menadžera performansi na radnom mjestu iznosi 3,74 , dok
je kod pomoćnih djelatnosti 3,21 .Možemo zaključiti da je više zaposlenih na
radnom mjestu Menadžer.Ukupan prosjek na radnom mjestu ispitanika iznosi
3,50.

Tabela 9: Prosjek performansi po osnovu pozicija odakle rade

 Pozicija odakle rade tokom pandemije: Prosjek performansi:

Na poslu/terenu 3,44

Od kuće 3,51

Ukupan prosjek: 3,50

Deveta tabela nam prikazuje odakle zaposleni rade prilikom pandemije virusa
Covid19.Da li je to na poslu/terenu ili od kuće.Prosjek zaposlenih koji rade na
poslu iznosi 3,44 , dok je prosjek zaposlenih koji rade od kuće 3,51.Po čemu
možemo zaključiti da je razlika relativno mala i da imamo skoro jednak broj
onih koji rade na poslu i onih od kuće.Ukupan prosječan broj iznosi 3,50 , što je
na srednjem nivou.

Tabela 10: Prosjek performansi po osnovu straha od virusa Covid19

Strah ispitanika od virusa Covid19: Prosječne performanse:

Nije me previše strah za moje zdravlje 3,31

Strah me je za moje zdravlje 3,84

Vrlo sam uplašen za svoje zdravlje 3,25

Ukupan prosjek: 3,50

Deseta tabela nam prikazuje o tome koliki je strah ispitanika tokom virusa
Covid19.Imamo 3 odgovora na to pitanje.Na prvi odgovor „ Nije me previše
strah za moje zdravlje“ prosječan nivo zaposlenih iznosi 3,31 , na drugi
odgovor „ Strah me je za moje zdravlje „ prosječan nivo iznosi 3,84 , dok je
treći odgovor „ Vrlo sam uplašen za svoje zdravlje“ je procentualno najmanji i
iznosi 3,25.Na osnovu ovih podataka možemo zaključiti da najveći procenat
ima drugi odgovor, i da su zaposleni itekako zabrinuti za svoje zdravlje.Ukupan
prosjekan performansi straha od virusa Covid19 iznosi 3,50 , po čemu
zaključujemo da je doza straha velika.

Tabela 11: Prosjek performansi po osnovu uticaja krize u kompaniji

 Prosječne
Uticaj krize izazvane pandemijom na kompaniju/organizaciju u kojoj rade: performanse:

Mali 3,71

Srednji 3,42

Ukupan prosjek: 3,50

Jedanaesta tabela nam prikazuje koliki je uticaj krize u kompaniji/organizaciji

tokom virusa Covid19.Imamo dvije kategorije: male i srednje
kompanije.Prosječan nivo uticaja krize kod malih kompanija iznosi 3,71, dok
kod srednjih u prosjeku iznosi 3,42.Iz priloženoga možemo zaključiti da je veći
uticaj krize kod manjih kompanija i da su one više ugrožene.Ukupan prosječan
performans uticaja krize u kompaniji u kojoj zaposleni rade iznosi 3,50.Što nam
govori da kriza itekako postoji, i da je na srednjem nivou.

4. PRIKAZ DEMOGRAFSKIH KARAKTERISTIKA I

KARAKTERISTIKA LIČNOSTI

Tabela 12: Prosječni interni lokus kontrole po osnovu radnog mjesta

Radno mjesto: Prosječni interni lokus kontrole:

Menadžer 4,17
Pomoćne djelatnosti 3,33
Ukupan prosjek: 3,79

Dvanaesta tabela nam prikazuje prosječni interni lokus kontrole u odnosu na

radno mjesto na kom ispitanici obavljaju svoje zadatke.Sa aspekta „Menadžera
„prosječan interni lokus iznosi 4,17, iz čega možemo zaključiti da su većina
ispitanika Menadžeri u nekoj firmi.Drugo radno mjesto „ Pomoćne djelatnosti“
iznosi 3,33, što je malo manji procenat.Ukupan prosječan interni lokus iznosi
3,79, što nam pokazuje da su ispitanici uvjereni u sebe i da imaju odgromnu
kontrolu nad svojim poslom.
Tabela 13: Prosječan nivo samopoštovanja po osnovu godina
 Godine: Prosječan nivo samopoštovanja:

46-55 4,33

Manje od 30 3,22

više od 56 3,00

Ukupan prosjek: 3,30

Trinaesta tabela na prikazuje prosječan nivo samopoštovanja na osnovu

godina.Mladji od 30 godina (3,2) , kao i stariji od 56 godina(3,00) imaju skoro
jednak nivo samopoštovanja.Dok ispitanici od 46-55 imaju najveći prosječan
nivo samopoštovanja i on iznosi 4,33 , što nam govori da ljudi u srednjim
godinama najviše imaju samopoštovanja i vjere u sebe.

Tabela 14: Prosječan nivo samo-efikasnosti po osnovu toga odakle rade

Tokom Covid19 krize radim: Prosječan nivo samo-efikasnosti:

Na poslu/terenu 3,83
Od kuće 4,48
Ukupan prosjek: 4,36

Četrnaesta tabela na prikazuje prosječan nivo samo-efikasnosti na osnovu

mjesta od kojeg ispitanici obavljaju svoje zadatke.Da li je to na poslu ili od
kuće? Vidimo da je veći broj ispitanika koji radi od kuće sa 4,48, na osnovu
čega zaključujemo da zaposleni itekako imaju dozu straha za sebe i svoje
najbliže, i da svoje obaveze obavljaju od kuće koliko su u mogućnosti.Prosječan
nivo samo-efikasnosti iznosi 4,36 što nam govori da su naši ispitanici itekako
samo-efikasni i odgovorni u raznim situacijama, pa čak i tokom krize izazvane
virusom Covid19.
 Tabela 15: Prosječan nivo neurotičnosti po osnovu godina

Pol: Prosječan nivo neurotičnosti:

Muški 2,22

Ženski 2,50

Ukupan prosjek: 2,42

Poslednja tabela ali ne i manje bitna od prethodnih nam prikazuje prosječan

nivo neurotičnosti sa aspekta polova. Muški prosječan nivo neurotičnosti
iznosi 2,50 i on je malo veći od ženskog, koji je 2,22 . To nam govori da su
muškarci u većoj mjeri manje tolerantniji na stres i više podložni reakcijama kao
što su agresija, impusivnost i emocionalna nestabilnost.Prosječan nivo ukupnog
nivoa neurotičnosti je 2,42 što nam govori da je neurotičnost mala kod
ispitanika.

ZAKLJUČAK:

Osnovni zaključci do kojih sam došla govore da situacija sa stavovima

zaposlenih u vrijeme krize izazvane virusom Covid19 nije sasvim
zabrinjavajuća, ali nije ni posebno dobra. U pogledu strukture, čini se da
ispitanici mlađi od 30. godina imaju manji strah za zdravlje povodom virusa
Covid19. Gledano po polu, žene imaju veću kreativnost od muškaraca. Pri
gledanosti koje je preduzeće više ugroženo uticajem krize virusa Covid 19 , nam
pokazuje da su manja preduzeća više ugoženija i da se teže snalaze. Iz intervjua,
saznali smo je veći broj onih koji rade od kuće, na što smo jako zadovoljni. Jer
nam to pokazuje koliko su naši ispitanici odgovorni i da ne žele da ugrožavaju
druge. Ispitanici smatraju da svoje zadatke završavaju uspješno i bez velikih
poteškoća. Po svemu dolazimo do zaključka da naši ispitanici itekako imaju
svoje stavove i ciljeve koje uspješno završavaju uprkos svemu. Još jednom smo
dokazali da smo dostojanstvena i civilizovana nacija, i da smo savjesno i
adekvatno pristupili organizovanju svakodnevnih aktivnosti, uprkos ovom
virusu koji je obuhvatio cijeli svijet.

Literatura:

 http://univerzitetpim.com/wp-content/uploads/2016/11/Organizaciono-ponasanje.pdf
 https://www.vaspsiholog.com/2015/06/sta-je-zapravo-neuroticnost/
 https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=37041
 http://milivojevic.info/samopostovanje-i-samozadovoljstvo/

 https://sr.wikipedia.org/sr-ec/Samoefikasnost