PERFEKCIONIZAM I AKADEMSKI USPJEH "Have no fear of perfection- you'll never reach it" - Salvador Dali Perfekcionizam moe biti

zdrava tenja da se zadovolje visoki standardi postavljeni od samog sebe, roditelja ili poslodavaca, ali i neprekidno usmjerenje nerealnim ciljevima to dovodi do niskog samopotovanja. Mnoge osobe koje pate od perfekcionizma optereene su usamljenou zbog vlastite procjene da su nesavreni. Najee prekritino ocjenjuju sebe i svoja postignua. Najvea greska u miljenju kod perfekcionista javlja se uslijed dihotomije "sve-ili-nita". Perfekcionizam se u naem drutvu smatra pozitivnom osobinom pojedinca. No, koliko je takav stav zdrav nain razmiljanja za pojedinca? Osobe koje tee savrenstvu imaju problema s prihvaanjem svega to nije savreno, a budui da nita ne moe biti savreno, nita im nije dovoljno dobro. Neki strunjaci ak smatraju kako bi se perfekcionizam trebao smatrati zdravstvenim poremeajem kao i svaki drugi problem u ponaanju, poput opsesivnokompulzivnog poremeaja. Gordon Flett, svjetski poznati kanadski psiholog, prepoznaje tri vrste perfekcionista: 1. 2. 3. one koji su orijentirani prvenstveno na sebe same i samo od sebe oekuju savrenstvo one koji ga trae u drugim osobama u svojoj neposrednoj okolini trea vrsta, takozvani "drutveno uvjetovani" perfekcionisti koji vjeruju da drugi oekuju savrenstvo od njih.

Sr problema, prema Gordon-u Flett-u, lei u tome to perfekcionisti ne samo to imaju nerealne standarde i kriterije, ve procjenjuju sebe i druge prema tome jesu li dorasli tim izrazito velikim oekivanjima. Kod perfekcionista prepoznajemo nekoliko sljedeih negativnih osjeaja, misli, uvjerenja:

Strah od neuspjeha. Perfekcionisti esto izjednauju neuspjeh s osobnom vrijednosti. Strah od pravljenja pogreaka. Perfekcioniti najee izjednauju greke i neuspjeh. U strahu od injenja greaka proputaju mnoge prilike koje bi mogle uroditi plodom i dovesti do uspjeha i zadovoljstva. Strah od neodobravanja. Perfekcionisti esto misle da ako dopuste drugima da vide njihove nedostatke, vie nee biti prihvaeni. Pokuavajui biti savreni pokuavaju se zatiti od kritike, odbijanja i neslaganja. Sve-ili-nita stav. Perfekcionisti esto vjeruju da nisu vrijedni ako njihovo ponaanje i uspjesi nisu besprijekorni. Imaju problem s realnom procjenom, npr. etvorka ili trojka na ispitu su neuspjeh. Naglasak na rijei trebao/la bi, koje su stalno prisutne u njihovom rjeniku i slue kao kruta pravila koja upravljaju njihovim ivotima. Rijetko uzimaju u obzir svoje elje. Perfekcionisti vjeruju da drugi lako dolaze do uspjeha uz manje truda, pogreaka, emocionalnog stresa i uz vie samopouzdanja.

Iako sklonost ka savrenstvu moe biti od velike pomoi pri savladavanju tekih ivotnih prilika i izazova jer nudi svojevrsnu nit vodilju, standard koji se oekuje, ono moe biti i prepreka na privatnom i poslovnom planu. Perfekcionisti su skloni pretjeranoj kritinosti, nespremni su na kompromis pa najee nisu omiljeni u drutvu i s tekoom ostvaruju intimne veze jer puno oekuju od partnera. Na radnom mjestu pak gube previe vremena i energije na nebitne detalje i gube iz vida vanost cijelog projekta. Nerijetko smatraju kako se u nikoga ne mogu pouzdati da napravi posao kako treba pa su loi timski radnici, a kritike usmjerene prema njima teko prihvaaju. Takve osobe esto su radoholiari, teko se oputaju pa pate od tjeskobe koja moe voditi u depresiju i tee psihike probleme. Dobro je teiti prema savrenstvu, no treba biti svjestan da je ono neostvarivo i da su nesavrenosti upravo to to nas ini posebnima i jedinstvenima. Studij spada u specifinu ivotnu dob u kojoj se pred pojedinca postavljaju potpuno drugaiji zahtjevi od onih koji su se postavljali do tada. Pojedinac gubi sigurnost koju mu je pruala struktura i predvidljivost srednjokolskog obrazovnog sustava. Studentu se odjednom daje velika sloboda kreiranja vremena i obaveza te se od njega se trai samodisciplina jer se uinak najee mjeri samo jednom godinje. Podatak sa Zagrebakog sveuilita prema kojem samo 18% studenata zavrava studij u roku ukazuje na injenicu da tijekom studija veina studenata stekne iskustvo akademskog neuspjeha. Veina brucoa je do tada imala samo iskustvo kolskog uspjeha. Na studiju konkurencija i referentna grupa postaju mnogo ozbiljnije i tea. Odabrani su samo oni najbolji i usporeivati se s njima nije lako.

Whitmore (1980.) navodi da perfekcionistiko miljenje ini studente sklonijima loijem uspjehu jer oni ni ne zapoinju uenje i spremanje ispita ukoliko ne misle da e sve savreno nauiti. S obzirom na emocionalni stres, perfekcionizam moe uzrokovati osjeaj manje vrijednosti i depresivnosti kada ne doe do ostvarenja nerealnih ciljeva. Ponaanja perfekcionista tijekom studija:

Tenja tome da budu najbolji esta promjena raspoloenja koja ovisi o procjeni uspjenosti studiranja Stalno zamaranje brojkama Usmjerenost na budunost aljenje za prolou Teleskopsko promatranje uspjeha i neuspjeha Davanje apsolutnog prioriteta studiju Sve ili nita stav

Kada je osoba perfekcionist sklona je prekidanju izvrenja nekog zadatka do onog trenutka do kada se taj zadatak moe obaviti savreno. Drugi to percipiraju kao odgaanje, ali se zapravo radi o perfekcionizmu. Odgaanje je obrambeni mehanizam koji titi samopotovanje perfekcionistikog pojedinca, a do njega dolazi zbog mogunosti neuspjeha to rezultira pretjerivanjem, nespavanjem i sl. Uspjeh, naravno, izostaje. Odgaanje je kompleksan problem koji vodi do iracionalnih ponaanja:

Ne zapoinjanje projekata Nepredavanje seminarskih radova Zapoinjanje velikog broja projekata Usmjeravanje na samo jedan dio projekta

Za neuspjeh su odgovorni i:

Blokada pri pisanju Ispitna anksioznost

Uspjeni i neuspjeni studenti meusobno se razlikuju na dimenziji tenje za organizacijom i redom. Neuspjeni studenti imaju izraeniju potrebu za organizacijom i urednou u odnosu na uspjene studente, npr. da stol bude uredan, biljeke s predavanja budu savrene i sl., to je teko ostvarivo. U nemogunosti da udovolje toj potrebi odgaaju uenje i uspjeh u studiju izostaje. Kako se nositi s perfekcionizmom Prvi korak je mijenjanje stavova iz perfectionistikih u realne. Savrenstvo je nedostina iluzija.

Postavite realne ciljeve na temelju vlastitih potrebe i elja. Pri tome se osvrnite na uspjehe u prolosti. To e vam omoguiti postizanje realnih ciljeva i istovremeno dovesti do veeg osjeaja samopotovanja. Velike ciljeve podijelite u manje. Ispunjenje i dostizanje tog cilja najbolja je motivacija za dalje. Eksperimentirajte sa svojim standardima za uspjeh. Umjesto da teite stopostotnom uspjehu postavite nii cilj ostvarenja npr. 80%. Vidjet ete da ete preivjeti, svijet i ljudi ne funkcioniraju u stopostotnom savrenstvu. Usmjerite svoju panju na aktivnost, a ne samo na krajnji rezultat. Procijenite va uspjeh, ne samo u smislu to ste postigli, nego i u smislu koliko ste uivali zadatku. Osjeaj tjeskobe ili depresije percipirajte kao upozorenje i zapitajte se jesu li vai sadanji ciljevi i oekivanja realni. Suoite se sa svojim strahom i zapitajte se ega se bojite i to se nagore moe dogoditi. Shvatite da se mnoga pozitivna iskustva uena na grekama. Nije problem ako pogrijeimo ve ako na tim grekama ne uimo. Zapitajte se to moete nauiti iz vaih pogreaka. Izbjegavajte stav sve-ili-nita u odnosu na vae ciljeve. Nauite postaviti prioritete i rangirajte zadatke po vanosti. Za manje vane zadatke treba uloiti manje truda i energije.