Motori SUS su dobili ime po tome što se sagorijevanje goriva obavlja u samom motoru ( cilindru).

Vrlo široko polje primjene motora

SUS, uslovilo je svojim raznovrsnim zahtjevima i veliki broj vrlo različitih tipova i konstrukcija motora SUS. Zbog toga se u nastavku
daje podjela motora sui prema nekim od osnovnih kriterija.
Njihovu podjelu možemo izvršiiti:
A.Prema namjeni motora
1. Motori za transportne svrhe (automobilski, brodski, traktorski, lokomotivski, zrakoplovni, …)
2. Stacionarni motori (pogon u elektranama, pumpnim i kompresorskim stanicama, itd.)
3. Motori za sportska i trkaća kola i motocikle
B.Prema vrsti goriva
1. Motori na laka tečna goriva (benzin, benzol, kerozin, …)
2. Motori na teška tečna goriva ( dizel gorivo, mazut, ulje za loženje)
3. Motori na plinovita goriva (prirodni plin, propan butan,…)
4. Motori na miješana goriva-osnovno gorivo je plinovito, a za paljenje se koristi tečno gorivo (dual fuel engine)
5. Višegorivi motori (koriste laka i teška tečna goriva)
C.Prema načinu stvaranja smješe
1. Motori sa spoljašnjim stvaranjem smješe. Smješa se priprema prije ulaska u cilindar motora (tipičan predstavnik oto motor,
izuzev GDI oto motora).
2. Motori sa unutarnjim stvaranjem smješe. Gorivo i zrak se dovode odvojeno u cilindar, gdje se vrši miješanje (tipičan
predstavnik dizel motor).
D.Prema načinu paljenja smješe
1. Motori sa prinudnim paljenjem smješe sa električnom varnicom (oto motori),
2. Motori sa samopaljenjem smješe (dizel motori),
3. Motori sa paljenjem plinovitog goriva sa malom količinom tečnog goriva,
4. Motori sa prinudnim paljenjem bogate smješe u pretkomori.
E.Prema ostvarenju radnog ciklusa
1. Četverotaktne motore, gdje se radni ciklus obavi za četiri hoda klipa, ili dva puna obrtaja radilice motora,
2. Dvotaktne motore, gdje se radni ciklus obavi za dva hoda klipa ili jedan puni obrtaj koljenastog vratila (radilice).
F.Prema načinu regulacije
1. motori sa kvalitativnom regulacijom (kontroliše se dobava goriva) tipičan predstavnik dizel motor,
2. motori sa kvantitativnom (količinskom) regulaciom, gdje se kontroliše dobava mješavine gorivo – zrak, tipičan predstavnik
oto motor.
G.Prema brzohodosti
1. sporohode sa cm < 6,5 m/s
2. srednje brzohode sa 6,5 m/s < cm < 10 m/s
3. brzohode motore sa cm > 10 m/s gdje je: cm = 2 · s · n; (cm) – srednja brzina klipa; (n) – broj okretaja radilice motora
H. Prema odnosu hoda i prečnika klipa (s/D) motori mogu biti
1. Kratkohodi s/D ≤ 1 i
2. Dugohodi s/D > 1.
I. Prema načinu punjenja
1. Usisne motor, gdje se usisavanje zraka u motor vrši prirodnim putem na osnovu razlike pritiska u okolini i u radnom prostoru,
koja nastaje kretanjem klipa,
2. Nadpunjene motore, gdje se zrak prethodno sabije i kao takav dovodi u cilindar. Zrak se sabije u kompresoru, koji može biti
pogonjen od motora ili pogonjen od turbine, koju pokreću izduvni gasovi svojom ekspanzijom (tzv. Turbokompresor).
J. Prema načinu hlađenja postoje
1. Motori hlađeni tečnošću i
2. Motori hlađeni zrakom .
K. Prema načinu izvođenja motornog mehanizma
1. Motori sa krivajnim motornim mehanizmom i
2. Motori sa ukrsnom glavom. Motori kod kojih se radni ciklus obavlja sa obje strane klipa (motori dvostrukog dejstva) moraju
imati zatvorenu cilindarsku košuljicu sa obje strane i ukrsnu glavu. Uloga ukrsne glave je osim ostvarenja pravilne kinematike
klipne poluge i rasterećenje cilindarske košuljice od normalnih sila.
L. Prema konstruktivnom načinu izvođenja sistema razvođenja radne materije
1. Motori sa ventilskim razvodom;
2. Motori sa zasunskim razvodom i
3. Motori sa kombinovanim ventilsko-zasunskim razvodom.
M. Po broju, položaju i rasporedu cilindara
1. Prema broju cilindara na:
a) Jednocilindrične i
b) Višecilindrične.
2. Prema položaju cilindara:
a) Vertikalni-stojeći (slika 1.0. a))
b) Vertikalni-viseći (slika 1.0. b)),
c) Horizontalni (ležeći) (slika 1.1. a)) i
d) Kosi motor (slika 1.1. b)).
 3. Prema međusobnom rasporedu cilindara:
a) Redni (linijski motori) [slika 1.0. a)];
b) V motori [slika 1.2. b)];
c) Zvijezda motori [slika 1.2. a)];
d) Bokser motori [slika 1.3.];
e) W motor [slika 1.4.];
f) H motor [slika 1.5. a)];
g) X motor [slika 1.5. b)];
h) Linijski dvoklipni motor [slika 1.6. a)];
i) Δ motor [slika 1.6. b)]; itd.
4. Prema rasporedu klipova motori se dijele na:
a) Jednoklipne i
b) Protuklipne.
5. Prema djelovanju radnog fluida na klip:
a) Motori jednostrukog dejstva i
b) Motori dvostrukog dejstva.
6. Prema kretanju klipa:
a) Sa translatornim kretanjem klipa i
b) Sa rotacionim kretanjem klipa.
N. Klipni motori sa specijalnim izvođenjem
mehanizma prenosa snage.