Professional Documents
Culture Documents
Znacaj Geotehnickih Istrazivanja
Znacaj Geotehnickih Istrazivanja
U daljem tekstu vam cemo pokusati da obrazlozimo vaznost I zakonsku regulative vezanu za
inzenjersko-geoloska (geotehnicka) istrazivanja koju mozete prezentovani Investitoru.
Znacaj geotehnickih istrazivanja
Opšte je poznato, da je projektovanje objekata (posebno, objekata saobraćajne i druge
infrastrukture), postupno odlučivanje uz delovanje brojnih činilaca, kao što su: ekonomski,
tehnički, socijalni i drugi. Između tih brojnih činilaca, geotehnička svojstva terena, su od
posebnog značaja, jer u velikoj meri utiču na „izvodljivost“ (feasibility), i koštanje objekta.
Ova dva činioca uslovljavaju definitivnu odluku o projektovanju i građenju objekta. Stoga,
geotehnička istraživanja i ispitivanja, kao, i osmatranja, predstavljaju veoma značajan deo,
planiranja, projektovanja, građenja i održavanja objekta. U mnogim slučajevima geološki i
geotehnički uslovi, mogu presuditi za izbor varijantnog (projektnog) rešenja. To se naročito
odnosi na, izbor optimalnog koridora i trase puta, rešenja za provođenje puta, rešenja za
provođenje puta preko nestabilnih i malo nosivih terena, izbor načina građenja i tipa tunelskih
konstrukcija, načina fundiranja mostova i drugih objekata, stabilizacije kosina, obezbeđenje
lokalnih geološko - građevinskih materijala i dr. Geotehnička istraživanja su, takođe, osnova za
programe i projekte zaštite životne sredine, posebno zaštite (prirodnog), tla i podzemne vode.
Posledice nedostatka geotehnickih istrazivanja
U okviru namenske studije koja je sprovedena u Velikoj Britaniji pre nekoliko godina vršena je
analiza troškova koji su ostvareni tokom izgradnje pojedinih objekata. Uvidom u projektnu
dokumentaciju izvedenih objekata u okviru studije o geotehničkim istraživanjima zaključeno je
da je pri izvođenju objekata u vrednosti 40 miliona £, na geotehnička istraživanja utrošeno oko
150.000 £, što predstavlja 0,004% ukupno ugovorene sume za navedene objekte. Imajući u vidu
preporučene vrednosti utroška sredstava za geotehnička istraživanja koje iznose oko 1-3 %
(Clayton, 2005.) lako je ustanoviti potencijal za velike propuste. Daljom analizom navedene
projektne dokumentacije zaključuje se da je blizu 60% izvođača imalo teškoća u realizaciji
projekata uglavnom zbog nedovoljne istraženosti terena, što je uzrokovalo znatna kašnjenja,
veliko poskupljenja radova i negativan imidž pojedinih kompanija u javnosti. Nažalost, ovakvih
(sličnih) primera bilo je znatno više u prošlosti, a i danas se dešava, na širem (našem) prostoru,
pa i u svetu. Da se ovako nešto nebi dešavalo u praksi, s obzirom na značaj geotehnike u procesu
planiranja, projektovanja i izgradnje svakog objekta, geotehnička istraživanja treba, obavezno, da
prethode svakoj fazi – nivou planiranja i projektnih aktivnosti, odnosno oni čine (sastavni) deo
tehničke dokumentacije. A izvode se po programu (metodologija, vrsta i obim), u zavisnosti od
projektantskih ciljeva i zadataka, složenosti problema koje treba rešiti, kategorije i ranga objekta,
faze – nivoa projektovanja i dr. – uz poštovanje osnovnih principa istraživanja: postupnosti,
potpunosti, ravnomernosti i ekonomičnosti.
- Preduslov za izradu dobre tehničke dokumentacije su uz precizan geodetski snimak
terena kvalitetno i pravovremeno izvedena geotehnička istraživanja koja odgovaraju
zahvatu, tlu i fazi projektovanja.
OBRAZLOŽENJE:
- Elaborat nije izrađen u formi koja je ovim Pravilnikom propisana.
- Čitava poglavlja propisana ovim Pravilnikom nedostaju u Elaboratu i samim tim se
dovodi u pitanje merodavnost čitavog Elaborata.
OBRAZLOŽENJE:
- Elaboratu nedostaju određena poglavlja definisana ovim Pravilnikom kao što je
poglavlje ,,inženjerskogeološki uslovi narušavanja i zaštite geološke sredine’’.
Takođe, stepen izučenosti inženjerskogeoloških svojstava prikazan u Elaboratu ne
zadovoljava standarde struke.
- Primećeno je da u Elaboratu nisu prikazane fotografije istražnih bušotina, što nije u
skladu sa standardima struke, a samim tim se postavlja pitanje o istinitosti
izvedenih istraživanja (da li su te istražne bušotine zaista izvedene?).
- Sve gore navedeno može dovesti do neispravne interpretacije geološke sredine i to je
upravo primećeno u ovom Elaboratu. Postavlja se pitanje o postojanosti litološkog
sloja koji je nazvan ,,škriljac’’, jer ovaj sloj, na osnovu Tumača i Karte za list Novi
Pazar K34-30-ne postoji. Po navedenoj Karti i Tumaču, na ispitivanoj lokaciji treba
da se nalaze flišni sedimenti.
Na osnovu svega navedenog, može se zaključiti da izrađeni Elaborat ne bi prošao Tehničku
kontrolu.