Kamatnjak i potražnja za novcem

- cijena novca=tržišni kamatnjak – odrednica štednje, investicija i potrošnje

Cijena novca i prinosi na tržištu

- smanjenje k.s.-> povećanje potražnje za bankovnim kreditima
- povećanje k.s. -> porast ponude bankovnih kredita

- L – raspoloživa sredstva za pozajmljivanje

- tržište dužničkih vrijednosnica – važan segment financijskog tržišta
- državne obveznice, korporacijske obveznice, trezorski zapisi i komercijalni zapisi
- za poduzeća ili državu koja pribavljaju sredstva prodajom obveznica, poželjno je da trošak
financiranja bude što niži -> kamatna stopa
- krivulja potražnje je padajuća funkcija kamatnjaka jer poduzeća i država pribavljaju veći
iznos sredstava za pozajmljivanje u uvjetima nižih kamatnih stopa
- krivulja ponude je rastuća funkcija kamatnjaka jer su nositelji ponude spremni držati veći
iznos obveznica ukoliko je prinos od ulaganja veći

- VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA:

- DISKONTNI FAKTOR – pokazuje sadašnju vrijednost jedne novčane jedinice primljene u
godini t
- sadašnja vrijednost izjednačava budući novčani tok sa sadašnjim ulaganjem; koristi se za
uspoređivanje novčanih tokova različitih oblika imovine
- sadašnja vrijednost budućeg novčanog toka utvrđuje se diskontiranjem

- uz pozitivnu vrijednost kamatnjaka, SV budućeg primitka jedne kune je manja od jedan;

 - SV niza budućih primitaka od dužničkog instrumenta jednaka je zbroju SV svih budućih
primitaka

- PRINOS DO DOSPIJEĆA:
- kamatna stopa uz koju je današnja vrijednost dužničkog instrumenta jednaka SV svih
njegovih budućih primitaka
- imovina će se držati do dospijeća i sve će se periodične isplate reinvestirati po stopi prinosa
do dospijeća

- ZAJAM S FIKSNOM ANUITETSKOM OTPLATOM:

- KUPONSKA OBVEZNICA:
- prinos do dospijeća uzima u obzir zbroj sadašnjih vrijednosti svih budućih isplata fiksnog
iznosa kuponske kamate te sadašnju vrijednost konačne isplate nominalne vrijednosti
obveznice
- npr. državne obveznice i obveznice korporacija

- današnja vrijednost kuponske obveznice je jednaka zbroju sadašnjih vrijednosti budućih

isplata
- F je fiksni iznos godišnje kuponske kamate i utvrđuje se putem kuponske kamatne stope kao
postotak od nominalne vrijednosti obveznice
- tijekom razdoblja držanja isplaćuje se kuponska kamata, a na kraju razdoblja još i nominalna
vrijednost obveznice
- kuponska kamatna stopa je fiksna i unaprijed definirana, a prinos do dospijeća se mijenja
ovisno o promjenama na financijskom tržištu
- tržište obveznica bilježi rast prinosa do dospijeća u uvjetima općeg pomanjkanja likvidnosti i
oskudice novca koje odražava porast svih tržišnih kamatnjaka
- prinos do dospijeća promijenit će se svaki put kad dođe do promjene tržišne cijene obveznica,
koja se autonomno formira ovisno o kretanju ponude i potražnje za obveznicom u odnosu na
alternativne oblike imovine

- prinos do dospijeća jednak je kuponskoj kamatnoj stopi kad je trenutačna tržišna cijena
obveznice jednaka njezinoj nominalnoj vrijednosti
- kad je cijena obveznice niža od nominalne vrijednosti, prinos do dospijeća veći je od kuponske
stope
- postoji inverzan odnos kretanja cijene obveznice i kretanja prinosa do dospijeća; ako dođe do
porasta zahtijevanog prinosa do dospijeća-> cijena obveznice će se smanjiti; ako dođe do
smanjenja prinosa do dospijeća-> cijena obveznice će se povećati

- ako dođe do porasta prinosa do dospijeća, smanjuje se sadašnja diskontirana vrijednost svih
budućih kuponskih isplata i vrijednost konačne isplate nominalne vrijednosti -> smanjenje
potražnje za obveznicom-> smanjenje cijene

- konzola – vječna obveznica s vječnom fiksnom kuponskom isplatom, bez dana dospijeća i bez
otplate glavnice

- DISKONTNE OBVEZNICE I TREZORSKI ZAPISI:

- ne isplaćuju kuponsku kamatu, nego se na dan dospijeća isplaćuje nominalna vrijednost

- prodaja novoemitiranih diskontnih obveznica i trezorskih zapisa se obavlja uz diskont koji

treba osigurati interes investitora u visini kapitalizacije po zahtijevanoj stopi tržišnog prinosa do
dospijeća takve vrijednosnice
- na sekundarnom tržištu njima se trguje ispod nominalne vrijednosti, pri čemu sa
skraćivanjem vremena do dospijeća vrijednosnice tržišna vrijednost konvergira nominalnoj
vrijednosti

- TEKUĆI PRINOS:
- omjer godišnje kuponske isplate C i trenutačne tržišne cijene obveznice P
- aproksimacija prinosa do dospijeća
- duži rok do dospijeća -> bolja aproksimacija
- kad je P=N-> tekući prinos je jednak kuponskoj kamatnoj stopi i prinosu do dospijeća
- kad je P bliže N-> tekući prinos je bolja mjera aproksimacije
- tekući prinos i prinos do dospijeća kreću se u istom smjeru
- kad se tržišni kamatnjaci povećaju -> cijena obveznica se smanjuje
Determinante potražnje za imovinom
- oblici imovine se razlikuju s obzirom na očekivani povrat, rizik i likvidnost
- novac – najlikvidniji oblik imovine
- manji oblik likvidnosti imaju štedni raspoloživi depoziti, oročeni depoziti, trezorski zapisi,
komercijalni zapisi, državne obveznice, dionice i korporacijske obveznice
- BOGATSTVO – zbroj vrijednosti ukupne financijske i realne imovine
- potražnja za imovinom raste kad raste bogatstvo
- pojedinci odlučuju u kojem će obliku držati svoje bogatstvo
- uz nepromijenjenu razinu bogatstva, potražnja za određenim oblikom imovine mijenja se
ovisno o očekivanom povratu i drugim karakteristikama te imovine u odnosu na druge oblike
imovine

- atraktivnost ulaganja ovisi o očekivanom povratu, riziku i likvidnosti u odnosu na druge oblike
- to su ujedino i temeljne odrednice potražnje za imovinom

- LIKVIDNOST – sposobnost brzog i lakog pretvaranja određene imovine u novac, bez gubitaka i
troškova
- ceteris paribus, potražnja za određenim oblikom imovine bit će veća što je imovina
likvidnija u usporedbi s drugom imovinom

- OČEKIVANI POVRAT – mogući dobitak od držanja određenog oblika imovine tijekom

definiranog razdoblja
- ceteris paribus, potražnja za određenim oblikom imovine bit će veća što je veći očekivani
povrat te imovine u odnosu na očekivani povrat drugih oblika imovine
- utvrđuje se kao ponderirani prosjek dvije ili više mogućih stopa povrata na ulaganja, pri
čemu su ponderi definirani vjerojatnošću ostvarivanja određenih stopa povrata u definiranom
razdoblju držanja imovine

- Ri predstavlja omjer zarade od imovine i kupovne cijene imovine

- s aspekta dohotke od imovine uzima se u obzir razlika u cijeni imovine na početku i
na kraju razdoblja držanja te primitci koje držanje imovine donosi vlasniku, tj. kapitalni
dobitak/gubitak i dividende, kamate, rente…

- u slučaju kuponske obveznice:

- KAPITALNI DOBITAK/GUBITAK= stopa promjene cijene imovine koju imatelj drži od vremena
t do vremena t+k, tj. razlika između prodajne i nabavne cijene vrijednosnice u odnosu na
nabavnu cijenu
- promjene monetarnih i kreditnih agregata se indirektno odražavaju na ostvarene povrate od
držanja određene imovine
- ekspanzija -> rast cijena imovine, npr. obveznice i dionice
- ceteris paribus, niže očekivane kamatne stope povećavaju očekivani povrat od ulaganja u
obveznice i dionice
- ceteris paribus, porast potražnje za imovinom rezultira porastom tržišne cijene tih oblika
imovine u odnosu na druge

- restrikcija – smanjenje stope očekivanog povrata na obveznice i dionice -> pad potražnje za
imovinom
- stopa kapitalnog gubitka> tekući prinos -> očekivani povrat od ulaganja je negativan što
nepovoljno utječe na kretanja potražnje i buduće cijene tih oblika imovine

- što je duži rok do dospijeća, veći je kamatni rizik

- TRAJANJE – mjera osjetljivosti tržišne vrijednosti obveznice na promjenu kamatnih stopa

- mjeri efektivno dospijeće imovine, odnosno prosječnu starost tijeka primitaka od
dužničkog instrumenta
- ponderirani prosjek dospijeća svih novčanih isplata/primitaka od imovine

- rizik vezan uz neizvjesnost ostvarivanja očekivanog povrata predstavlja važnu odrednicu

potražnje za imovinom
- što je veći rizik, manja je potražnja za imovinom
- doduše postoji dio ulagača koji nema averziju prema riziku pa je kod njih funkcija
potražnje drukčije definirana
- mjeri se standardnom devijacijom -> što je veća st. devijacija, veći je i rizik imovine

Ponuda i potražnja na tržištu obveznica

- ravnoteža se postiže kad je količina traženih obveznica jednaka količini ponuđenih
- KRIVULJA POTRAŽNJE – padajuća funkcija cijene obveznica, što znači da je tražena količina
obveznica veća uz nižu tržišnu cijenu
- potražnja za obveznicama se smanjuje kad se povećava kamatnjak

- KRIVULJA PONUDE – rastuća funkcija jer su uz višu cijenu izdavatelji voljni ponuditi na prodaju
veći broj obveznica
- negativno korelirana s kretanjem kamatnjaka -> povećanje cijene zaduživanja
- POMACI KRIVULJE POTRAŽNJE ZA OBVEZNICAMA:
- porast bogatstva -> povećanje potraživane količine obveznica- pomak krivulje potražnje
udesno
- očekivanje rasta tržišnih kamatnjaka -> smanjenje potražnje za obveznicama s dužim rokom
dospijeća – pomak krivulje potražnje ulijevo
- niži očekivani kamatnjaci -> povećavaju očekivani povrat na ulaganje u dugoročne obveznice,
povećavaju potražnju za dugoročnim obveznicama – pomak krivulje potražnje udesno
- porast očekivane stope inflacije -> pomicanje krivulje potražnje ulijevo jer se smanjuje realna
stopa očekivanog prinosa
- porast volatilnost cijena obveznica -> povećava nesigurnost, smanjuje potražnju – krivulja
potražnje se pomiče ulijevo
- povećana volatilnost cijena na tržištu dionica ili druge alternativne imovine -> povećanje
potražnje za obveznicama – pomak krivulje potražnje udesno
- porast likvidnosti obveznica u odnosu na niži stupanj likvidnosti drugih oblika imovine pomiče
krivulju potražnje za obveznicama udesno
- veća likvidnost alternativnih oblika imovine u odnosu na likvidnost obveznice pomiče krivulju
potražnje ulijevo

- POMACI KRIVULJE PONUDE OBVEZNICA:

- očekivana profitabilnost investiranja sredstava pribavljenih emisijom i prodajom
obveznica na tržištu; porast mogućnosti za profitabilno investiranje -> porast ponude – pomak
krivulje udesno
- mogućnosti za profitabilno ulaganje su povećane u uzlaznoj fazi poslovnog ciklusa,
država emitira više javnog duga
- porast proračunskog deficita koji se financira porastom javnog duga djeluje na rast
ponude državnih obveznica i pomiče krivulju ponude udesno

- očekivana stopa inflacije – realni kamatnjak je jednak razlici između nominalnog kamatnjaka
i očekivane stope inflacije
- kad je očekivana stopa inflacije visoka -> realni kamatnjaci su puno niži od nominalnih, što
povećava motiv poduzeća, države i drugih emitenata za većim zaduživanjem
- očekivanje veće stope inflacije povećava ponuđenu količinu obveznica i pomiče krivulju
ponude obveznica udesno

- djelovanje porasta očekivane stope inflacije na tržišnu ravnotežu:

- porast očekivane stope inflacije pomiče krivulju potražnje ulijevo, a ponude udesno
- krajnji rezultat je neizvjestan jer ovisi o količini pomaka
- ako je pomak krivulje udesno veći od pomaka ulijevo -> ravnotežna količina obveznica bit će
veća
- ako je pomak ulijevo veći od pomaka udesno -> ravnotežna količina obveznica bit će manja

- kamatnjaci se na tržištu obveznica ponekad koriste kao prediktori budućeg inflacijskog pritiska
- kad rastu kamatnjaci na dugoročne instrumente može se očekivati da će doći i do povećanja
kratkoročnih kamatnjaka
- KRETANJA KAMATNJAKA U FAZI EKSPANZIJE POSLOVNOG CIKLUSA:
- povećana gospodarska aktivnost pogoduje razvoju novih mogućnosti profitabilnog
investiranja i povećava interes poduzeća i države za financiranjem putem emisije obveznica
- veći dohodak i bogatstvo stanovništva povećavaju potražnju za različitim oblicima imovine
- pomak krivulje ponude i potražnje udesno -> povećanje ravnotežne količine obveznica, ali je
krajnji učinak na cijenu neizvjestan
- ako je pomak ponude udesno veći od pomaka potražnje -> cijena obveznica će se smanjiti
- ako je pomak potražnje udesno veći od pomaka ponude -> cijena obveznica će se povećati

Potražnja za novcem – preferencija likvidnosti i ponašanje kamatnjaka

- oportunitetni trošak držanja novca je visok i time veći što je viša stopa povrata na ulaganja u
alternativne oblike imovine
- OT držanja novca – propuštena korist koju je imatelj novca mogao ostvariti da je držao dionice,
obveznice ili drugu alternativnu imovinu manjeg stupnja likvidnosti

- potražnja za novcem=preferencija likvidnosti (1936. – John Maynard Keynes)

- pristup preferencije likvidnosti -> potražnja za novcem kao alternativa držanju drugog oblika
imovine nižeg stupnja likvidnosti
- originalna teorija – samo jedan alternativni oblik imovine=obveznice
- kasnije razvijene teorije – potražnja novcem nasuprot potražnje za brojnim drugim oblicima
imovine kao što su dionice, obveznice, realna dobra, itd.
- Keynes analizira novac kao oblik imovine, a raniji teorijski pristupi su ga promatrali isključivo
kao sredstvo razmjene

- TRANSAKCIJSKA VARIJANTA KLASIČNE KVANTITATIVNE TEORIJE NOVCA:

- klasična kvantitativna teorija novca – tumači povezanost promjena količine novca i razine
cijena

- M – količina novca
- V – transakcijska brzina optjecaja novca
- P – opća razina cijena
- T – obujam transakcija (količina)

- u situaciji monetarne ravnoteže vrijedi da je ponuda novca jednaka potražnji pa se

transformacijom jednadžbe dobiva izraz funkcije potražnje za novcem:
 - potražnja za novcem u klasičnoj teoriji definirana je u terminima količine novca koju ljudi
drže za potrebe obavljanja razmjene i ovisi o:
- nominalnoj vrijednosti kupljene robe i usluga, što je jednako umnošku P i T
- o brzini optjecaja novca koja mjeri obrtaj određene količine novca upotrijebljene za
kupovinu roba i usluga

- potražnja za novcem će se povećati ukoliko dođe do povećanja obujma transakcija izraženih u

tekućim cijenama PT ili ako se smanji brzina optjecaja
- potražnja za novcem nije određena kretanjem kamatnjaka
- polazi se od pretpostavke da su institucionalni čimbenici koji utječu na potražnju za novcem u
KR gotovo fiksni, a da se u dugom roku vrlo malo i sporo mijenjaju

- stabilna i predvidiva brzina optjecaja novca koja se u KR može tretirati kao konstanta
- klasičari vjeruju da privreda uvijek funkcionira u uvjetima pune zaposlenosti i potencijalnog
proizvoda
- pretpostavka o savršenoj fleksibilnosti cijena i nadnica te Sayov zakon prema kojem ponuda
robe automatski stvara odgovarajuću potražnju robe
- sve što je proizvedeno, ujedno je i potrošeno
- obujam transakcija T jednak je ukupnoj proizvodnji Q, tj. jednak je realnom dohotku

- novac je neutralan na realna kretanja, budući da svako povećanje ponude novca rezultira
isključivo porastom opće razine cijena, dok realne kategorije ostaju nepromijenjene
- u klasičnoj teoriji promjene nominalne količine novca nemaju nikakav učinak na formiranje
ravnotežne razine realnog kamatnjaka

- Fisherov efekt – nominalni kamatnjak jednak je sumi realnog uvećanog za očekivanju stopu
inflacije, pri čemu je očekivana stopa inflacije mjera kompenzacije koju štedište i investitori
očekuju s obzirom na smanjenje vrijednosti nominalne količine novca u uvjetima inflacije , tj.
predstavlja stopu očekivanog gubitka kupovne moći novca

- agregatna štednja je rastuća funkcija realnih kamatnjaka i odgovara funkciji ponude sredstava
raspoloživih za pozajmljivanje Ls
- agregatne investicije su padajuća funkcija realnih kamatnjaka i odgovaraju funkciji potražnje
sredstava za pozajmljivanje Ld
- ravnotežno stanje na tržištu sredstava za pozajmljivanje uspostavlja se uz realni kamatnjak kod
kojeg je željena štednja jednaka željenim investicijama
- realni kamatnjak > ravnotežni -> višak ponuđenih sredstva za pozajmljivanje koji će se samo
korigirati tako da će dio nositelja novčanog suficita pristati pozajmiti novac i uz nižu cijenu pa će
realni kamatnjak konvergirati ravnotežnoj razini
- kad su željene investicije veće od štednje -> dio nositelja novčanog deficita pristat će uzajmiti
novac uz više kamatnjaka
- odljev iz toka dohotka i potrošnje se ponovno vraća u taj tok u obliku investicija

- DOHODOVNA VARIJANTA KVANTITATIVNE TEORIJE NOVCA:

- potražnja za novcem zbog predostrožnosti
- potražnja za novcem u Marshallovoj teoriji jednaka je dijelu nominalnog dohotka koji ljudi
žele držati u obliku novca

- Marshallov koeficijent k označava dio nominalnog dohotka koji pojedinci žele držati u obliku
novca, ovisno o pogodnostima i osjećaju sigurnosti koji im držanje novca donosi, zatim o
očekivanjima pojedinaca i njihovom ukupnom dohotku te OT koji proizlaze iz držanja novca

- MONETARNI UČINCI U TRANSAKCIJSKOJ I DOHODOVNOJ VARIJANTI KVANT. TEORIJE NOVCA:

- uz pretpostavku pune zaposlenosti, krivulja agregatne ponude predstavlja okomitu crtu
povučenu na razini proizvodnje pri punoj zaposlenosti ys=y0
- krivulja agregatne potražnje određena je funkcijom:

- ona pokazuje sve kombinacije različitih razina cijena i razina proizvodnje (realnog dohotka)
uz koje je ukupna potražnja za novcem jednaka nominalnoj novčanoj ponudi
- tamo gdje agregatne ponude presijeca agregatnu potražnju, uspostavlja se ravnoteža, tj.
ravnotežna razina cijena:

- ravnotežna razina cijena ostvaruje se u točki u kojoj je tražena količina novca Md=ky0P0
jednaka ponuđenoj količini novca SB Ms=M0
- povećanje ponude novca u modelu uzrokovat će pomicanje krivulja agregatne potražnje
udesno te pomak krivulje novčane ponude prema gore
- ukoliko se novčana ponuda poveća s razine M0 na razinu
- uz konstantan koeficijent k (brzinu optjecaja novca) te nepromijenjenu razinu potencijalne
proizvodnje (realnog dohotka y0), promijenjene količine ponude novca imaju proporcionalan
učinak na razinu cijena
- u procesu monetarnog uravnoteženja potražnja za novcem raste proporcionalno porastu
razine cijena (str 289. grafovi)

- KEYNESOVA KLASIFIKACIJA MOTIVA DRŽANJA NOVCA:

- naglašavanje veze između potražnje za novcem i kretanja kamatnjaka
- potražnja za novcem se dijeli na 3 komponente koje se razlikuju s obzirom na motiv držanja
novca: transakcijska potražnja za novcem, potražnja za novcem zbog neizvjesnosti i
špekulativna potražnja za novcem

- transakcijska potražnja: određena je visinom planiranih izdataka za potrošnju i investicije,

odnosno obujmom novčanih transakcija i čimbenicima koji određuju njihovu veličinu i
učestalost
- na prvom mjestu je to visina dohotka
- transakcijska potražnja za novcem je rastuća funkcija dohotka
- povećava se što je veća vremenska nepodudarnost između novčanih primitaka i izdataka
- najveća je ako se svi izdaci javljaju neposredno prije primitaka, pa pojedinac mora cijelo
vrijeme držati novac u visini plaćanja, dok je najmanja ako se novčani izdaci javljaju neposrebno
nakon primitaka

- potražnja za novcem radi neizvjesnosti: određena je razinom očekivanih transakcija u

budućem razdoblju -> rastuća funkcija dohotka
- oblik potražnje za novcem kao imovinom -> ljudi drže kao novac instrument pohrane
zaliha vrijednosti bogatstva
- kamatnjak međusobno povezuje dohodak i bogatstvo
- prema Keynesovoj originalnoj teoriji postoje 2 pojavna oblika bogatstva: obveznice i novac
- ako raste tržišni kamatnjak, očekivani povrat na držanje obveznica negativan, ljudi će
radije držati novac nego obveznice -> špekulativna potražnja za novcem je negativno korelirana
s kretanjem kamatnjaka
- KEYNESOVA ZAMKA LIKVIDNOSTI: stanje izrazito niskih kamatnjaka i vrlo visokih cijena
obveznica kad javnost uopće nije zainteresirana za kupovinu obveznica, dok je potražnja za
likvidnom imovinom beskonačno velika -> vodoravni, tj. savršeno elastični dio funkcije
potražnje za novcem (str. 294)
- suprotan ekstrem je prikazan okomitim dijelom krivulje potražnje za novcem u kojem je
špekulativna potražnja jednaka nuli pa je držanje novca vezano uz motiv transakcijske potražnje
za novcem
- takvo je stanje moguće u uvjetima vrlo visokih kamatnjaka i niskih cijena obveznica kad
javnost nije zainteresirana za držanje imovine u likvidnoj formi nego beskonačno preferira
držanje obveznica

- između 2 ekstrema nalazi se stanje kombiniranog portfelja imovine i kombiniranih motiva

držanja novca prisutan u teoriji portfolio potražnje za novcem koju su razvili neokeynesijanci

- ukupna potražnja za novcem negativno je povezana s kretanjem kamatnjaka i pozitivno s

kretanjem dohotka
- Keynes je smatrao da ljudi žele držati određeni iznos realne količine novca pa je ukupnu
potražnju za novcem izrazio funkcijom preferencije likvidnosti oblika:

- iz toga slijedi da je brzina optjecaja novca pozitivno povezana s kretanjem kamatnjaka

- teorije preferencije likvidnosti dokazuje da brzina optjecaja novca nije konstanta i da je
nestabilnosti brzine optjecaja novca tim veća što je veća nestabilnost kamatnjaka

- imovinske teorije: postkeynesijanske teorije i teorije monetarizma

- James Tobin – model portfolio potražnje za novcem
- Milton Friedman – teorija monetarizma kao odgovor na Keynesovu revoluciju koja je osporila i
nadopunila klasičnu teoriju
- kontrarevolucija na Friedmanovu teoriju je reformulirana teorija koja dokazuje valjanost
određenih postavki Fisherove kvantitativne teorije novca i osporava Keynesovu teoriju
potražnje za novcem
- REFORMULIRANA KVANTITATIVNA TEORIJA NOVCA:
- polazi od opće teorije potražnje za imovinom, zbog čega se potražnja za novcem promatra
kao funkcija dohotka, ukusa i preferencija te očekivanih povrata na alternativne oblike imovine
- pojedinci mogu držati bogatstvo u 5 oblika imovine koji su konkurentni s obzirom na oč.
povrat:
- novac – donosi očekivani povrat rm definiran bankovnim kamatama na transakcijske
depozite ili pogodnosti koje banke pružaju klijentima
- obveznice – donose očekivani povrat rb u oblicima periodičnih primitaka od kamata te
kapitalnog dobitka/gubitka zbog promjene tržišne vrijednosti obveznice
- dionice – donose očekivani povrat re u oblicima periodičnih primitaka dividendi te
kapitalnog dobitka/gubitka zbog promjene tržišne vrijednosti
- fizička dobra – kod kojih je očekivani povrat definiran očekivanom stopom inflacije koja
mjeri kapitalne dobitke/gubitke od držanja robe u uvjetima rasta/pada tržišnih cijena robe i
pada/rasta realne vrijednosti novca
- ljudski kapital – donosi očekivani povrat koji je teško direktno utvrditi

- potražnja za novcem bit će veća što je manja pozitivna razlika između očekivanog povrata na
nenovčanu imovinu i očekivanog povrata na držanje novca
- potražnja za novcem je pozitivno povezana s promjenama dohotka

. formula str. 298.

- potražnja za novcem kod Friedmana je stabilnija nego kod Keynesa zbog stabilnosti
permanentnog dohotka i stabilnosti razlike između očekivanog povrata na nenovčane oblike
imovine u odnosu na očekivani povrat na držanje novca
- potražnja za novcem je vrlo malo osjetljiva na promjene kamatnjaka
- kretanja potražnje za novcem je predvidivo i može se aproksimirati funkcijom:

- brzina optjecaja novca raste u fazi ekspanzije

- u Friedmanovoj teoriji brzina optjecaja novca nije konstanta, ali je njezino kretanja predvidivo
dok god postoji predvidivost odnosa tekućeg dohotka te stabilnost potražnje za novcem koja
nije osjetljiva na promjene kamatnjaka