RASPODJELA DOHOTKA I CIJENA PROIZVODNIH RESURSA

teorija raspodjele objašnjava kako se dohodak raspodjeljuju među članovima društva te podrijetlo dohodaka i
razlike u njihovoj visini
kad proizvodnom čimbeniku pripadne naknada za njegov dio stvorenog proizvoda on je ponovno spreman ući
u novi ciklus proizvodnje, pa to nazivamo reproduktivnom funkcijom raspodjele
upravo su dohoci glavni motiv pokretanja svih gospodarskih subjekata
to znači da raspodjela treba biti takva da potiče na intenzivan, produktivan i inovativan stvaralački rad
ta stimulativna funkcija raspodjele izuzetno je važna za efikasno funkcioniranje gospodarstva
danas prevladavajuća neoklasična ekonomija objašnjava odnose raspodjele pomoću tržišnog mehanizma
Osnovna zasluga za ovu teoriju pripada američkom ekonomistu Johnu Batesu Clarku koji je 1900. godine u
djelu „Raspodjela bogatstva“ izložio osnova načela teorije raspodjele na temelju granične proizvodnosti
inputa
dvije su glavne osobitosti razlika između potražnje za proizvodnim čimbenicima u odnosu na potražnju za
finalnim dobrima
potražnja za proizvodnim faktorima nije autonomna, nego je određena potražnjom finalnih dobara u čijoj
proizvodnji sudjeluje
zato je potražnja za proizvodnim inputima izvedena potražnja
također je međuovisna jer potražnja jednog inputa utječe i na potražnju drugog inputa
ključ raspodjele dohotka u tržišnom gospodarstvu je pronađen u teoriji granične proizvodnosti poduzeća
granični prihod nekog inputa je dodatni prihod koga zarađuje poduzeće upošljavanjem dodatne jedinice tog
inputa, dok se svi drugi inputi drže nepromijenjenima
pravilo najmanjeg troška tvrdi da su profiti maksimalni kada je granični proizvod po novčanoj jedinici izdanoj
za svaki input jednak kod svih inputa
pravilo supstitucije resursa podrazumijeva da će se resursi međusobno supstituirati dok se ne postigne najniži
trošak za određenu razinu outputa, odnosno najniži prosječni trošak po jedinici proizvoda
uz ostale uvjete nepromijenjene, resurs koji pojeftini povećati će svoj udio, a smanjiti udjele ostalih inputa
na kraju, novčana jedinica uložena u bilo koji resurs davati će isti prihod jer bi je inače trebalo usmjeriti u
resurs koji daje veći prihod
funkcija potražnje za nekim resursom pokazuje koliko će poduzeće potraživati tog resursa pri različitim
cijenama tog resursa
cijene čimbenika i dohoci nisu određeni slučajno, nego sile ponude i potražnje djeluju tako da stvore visoke
dohotke za one resurse koji imaju ili ograničenu ponudu, ili visoku potražnju koja proizlazi iz visoke
vrijednosti njihova graničnog proizvoda

1
TRŽIŠTE RADA
tržište rada ima svoje jedinstvene karakteristike
ponuda i potražnja radne snage ne funkcionira po istim principima kao ponuda i potražnja za bilo kojim
proizvodima
kad govorimo o ponudi usluge rada, očito je da je ona neodvojiva od radnika, odnosno onoga tko tu uslugu
nudi
cijena zato nije jedini čimbenik koji radnik uzima u obzir kad odlučuje hoće li iznajmiti svoju uslugu rada
radniku je jednako bitno kakvi su radni uvjeti na poslu, je li posao stabilan i sl., jer će tamo vjerojatno provoditi
osam sati dnevno
s druge strane, rad se potražuje zbog njegova doprinosa u stvaranju proizvoda i usluga za tržište, dakle,
potražnja za radom izvedena je iz potražnje za proizvodima koje stvara
od svih proizvodnih čimbenika danas se rad promatra kao najvažniji gospodarski resurs
pritom se ne misli samo na fizičke sposobnosti, već prvenstveno govorimo o intelektualnom kapitalu kao
ukupnosti njegovih znanja i vještina
upravo zbog tih osobitosti u odnosu na druga tržišta, država je na poseban način institucionalno regulirala
tržište rada
zakon o radu detaljno regulira prava i obveze svih sudionika na tržištu rada
međutim, za razliku od drugih tržišta na kojima država strogo štiti konkurenciju i zabranjuje udruživanje radi
dogovora o cijenama, na tržištu rada dozvoljeno je udruživanje radnika u sindikate, a poslodavaca u udrugu da
bi međusobno dogovarali plaće i druge uvjete sklapanja ugovora o radu

2
IZVOĐENJE INDIVIDUALNE PONUDE RADA
pojedinac racionalan izbor vrši na način da u odnos stavi korist od rada(vrijeme provedeno na poslu za koji se
prima plaća) i korist od dokolice (vrijeme provedeno izvan radnog mjesta –odmaranje, šetnja, čišćenje,
učenje...)
za koliko će se sati rada pojedinac odlučiti ovisi:

 njegovim osobnim preferencijama

 tržišnim informacijama
osobne se preferencije prikazuju krivuljama indiferencije
kod analize izbora između rada i dokolice krivulja indiferencije predstavlja različite kombinacije dohotka i sati
dokolice koje pojedincima donose jednaku korist, odnosno jednako zadovoljstvo
mapa indiferencija prikazuje sve moguće razine koristi
sva moguća zadovoljstva pri radu i dokolici nalazit će se na nekoj od krivulja indiferencije koje čine mapu
indiferencija
pritom će pojedinac maksimizirati svoju korist, odnosno bit će najzadovoljniji, dostižući najvišu krivulju
indiferencije
na odluku pojedinca o sudjelovanju na tržištu rada utječe i objektivno ili tržišno zadano budžetsko ograničenje
kod analize izbora između rada i dokolice budžetsko ograničenje predstavlja različitekombinacije dohotka i sati
dokolice koje pojedinac može ostvariti pri zadanoj nadnici
pojedinac će konačnu odluku o tome koliko raditi donijeti tako da odabere onu kombinaciju rada i dokolice
koja mu donosi najveće zadovoljstvo, vodeći pritom računa o budžetskom ograničenju

I -krivulje indiferencijekoje čine mapu indiferencija

W –budžetsko ograničenje
na odluku pojedinca o sudjelovanju na tržištu rada utječe
i objektivno ili tržišno zadano budžetsko ograničenje
kod analize izbora između rada i dokolice budžetsko
ograničenje predstavlja različite kombinacije dohotka i
sati dokolice koje pojedinac može ostvariti pri zadanoj
nadnici
pojedinac će konačnu odluku o tome koliko raditi
donijeti tako da odabere onu kombinaciju rada i
dokolice koja mu donosi najveće zadovoljstvo, vodeći
pritom računa o budžetskom ograničenju (na grafu
točka U1)

3
INDIVIDUALNA PONUDA RADA
ponuda rada jest količina rada koju je netko spreman ponuditi na tržištu rada u određeno vrijeme i pri
određenoj cijeni (nadnici), uz ostale uvjete nepromijenjene
iako je individualna funkcija ponude rada pojedinca očekivano rastuća, nakon neke razine događa se paradoks
zbog kojeg krivulja individualne ponude rada u jednom svom segmentu poprima negativan nagib
to znači da u jednom trenutku povećanje nadnice rezultira smanjenjem ponude rada
ovakvo se kretanje funkcije ponude rada može objasniti preko djelovanja efekta dohotka i efekta supstitucije
efekt supstitucije pokazuje kako pri porastu nadnice raste i broj sati koje pojedinac nudi na tržištu rada
Zašto?
ako raste nadnica, raste i oportunitetni trošak dokoličarenja (nadnica je zapravo cijena našeg vremena)
ako je nadnica porasla,pojedinac na poslu može zaraditi više, a ako on dokoličari propušta višu zaradu nego
prije
zbog porasta nadnice i djelovanja efekta supstitucije pojedinac će se odlučiti povećati količinu ponude rada
koju nudi na tržištu
EFEKT DOHOTKA
ako je nadnica porasla, a jednak je broj sati rada, pojedinac ostvaruje veći dohodak
tim dodatnim novcem pojedinac može potraživati više dobara i usluga
to znači da će se pojedinac odlučiti manje raditi, a više sati dokoličariti
zbog porasta nadnice i djelovanja efekta dohotka pojedinac će se odlučiti smanjiti količinu ponude rada koju
nudi na tržištu rada
Spomenuta dva efekta imaju suprotan utjecaj na kretanje količine rada koju pojedinac nudi na tržištu, što
grafički rezultira unatrag zakrivljenom krivuljom ponude

4
krivulja ponude u početku raste –rast nadnice dovodi do porasta količine ponude rada
Nakon određene točke (u3) krivulja se zakrivljuje prema unatrag – rast dnevnice dovodi do smanjenja količine
ponude rada
cijena rada, odnosno nadnica, najvažniji je, ali ne i jedini element koji utječe na ponudu rada
ostali elementi koji uz cijenu utječu na odluku o ponudi rada na tržištu jesu:
1. promjene u cijeni rada na ostalim tržištima
2. promjene u neradnom dohotku
3. nenadnički aspekt posla
4. potrebno vrijeme školovanja
5. očekivanja
6. preferencije

5
AGREGATNA PONUDA RADA
zbrajanjem individualnih ponuda rada dobivamo ukupnu, odnosno agregatnu ponudu rada na određenom
tržištu
radi se o rastućoj funkciji –rast nadnica utječe na rast ukupne ponude rada
ljudi imaju različitu uvjetnu nadnicu – najnižu razinu nadnice po kojoj su spremni prihvatiti posao

krivulja ponude rada S na tržištu prikazuje kako se mijenja količina rada koju radnici nude kada se mijenja
cijena rada
radnici su voljni povećati količinu rada s porastom plaća i obratno
na agregatnu ponudu rada utječu:
1. veličina stanovništva (prirodni priraštaj i migracije)
2. stopa participacije radne snage (što je stopa participacije radne snage veća, to je veća ponuda rada)
3. broj kvalificiranih ponuđača(npr. što više studenata diplomira na ekonomskom fakultetu bit će veća
ponuda ekonomista)
4. broj radnih sati (radni tjedan u Hrvatskoj iznosi 40 sati, a uz to je dopušteno raditi 10 sati
prekovremeno)

6
IZVOĐENJE INDIVIDUALNE POTRAŽNJE ZA RADOM
Potražnja za radom je izvedena potražnja
Potražnja za radnom nagom ovisi o potražnji za proizvodom, odnosno uslugom u čijoj je proizvodnji ili
pružanju usluge taj rad potreban
Budući da je rad input u proizvodnji ili pružanju usluga, on svojom cijenom utječe na cijenu gotovog proizvoda
Stoga, ako poraste cijena rada, porast će i cijena gotovog proizvoda koji je rezultat toga rada
Kako cijena gotovog proizvoda raste, potražnja za njim se smanjuje
Ako se smanjuje potražnja za proizvodom, njega će se manje proizvoditi, što znači da će se angažirati manje
inputa za njegovu proizvodnju
To u konačnici dovodi do smanjena potražnje za radom, a sve zbog porasta cijena rada
Potražnja za radom jest izvedena potražnja
Što to znači?
Da bi se proizveo automobil, osim strojeva, novca, tvornice itd. potrebni su i radnici
Ako nema potražnje za automobilima, oni se neće ni proizvoditi -> neće biti posla za automobilske radnike
Potražnja za radom ovisi o potražnji za proizvodom

7
INDIVIDUALNA POTRAŽNJA ZA RADOM
Individualna potražnja za radom jest količina rada koju su pojedinačni poslodavci spremni potraživati na
tržištu rada u određeno vrijeme i pri određenoj cijeni (nadnici), uz ostale uvjete nepromijenjene
Pritom vrijedi da porastom nadnice pada potražnja za radom, dok pad nadnice uzrokuje rast potražnje za
radom
Zbog mogućnosti međusobne supstitucije rada i kapitala pri porastu nadnice pada potražnja za radom i
obratno

 na osi apscise nazali se zaposlenost (broj radnika)

 na osi ordinate nalazi se nadnica
 pri nadnici od 20 kn potraživat će se 50 radnika
 točka A predstavlja količinu potražnje za radom

 pri porastu nadnice na 30 kn smanjit će se potražnja za radnicima -> potraživat će se 30 radnika

 točka B predstavlja novu količinu potražnje za radom
 pri novoj nadnici točka B predstavlja novu količinu potražnje za radom
promjene u potražnji individualnog poduzeća ne utječu na visinu nadnice, već poduzeće preuzima nadnicu
koja vrijedi na tržištu
koliko će pojedini poslodavac potraživati radnika ne ovisi samo o nadnici
na njegovu odluku utječu i neki drugi čimbenici:
1. proizvodnost
2. promjena tehnologije
3. promjena u cijeni ostalih čimbenika
4. očekivanja
5. preferencije