Professional Documents
Culture Documents
10/05/2021
15
PORODICA
25/03/2021
7
PUTOVANJA
02/04/2021
6
KOŽA, KOSA, NOKTI
Koža lica: kom tipu pripada vaša koža? Izborite se sa masnom i problematičnom
kožom
13/04/2021
6
BIOSKOP
17/04/2021
6
RECEPTI
05/05/2021
6
Tokom komunikacije sa učenicima, primećeno je da sistem zavisnih rečenica
ide pod ruku sa sistemom glagolskih oblika kada je u pitanju omraženost od
strane učenika. Razlog tome je dvostruk. Najpre, zavisne rečenice zaista
jesu teška oblast u okviru srpskog jezika. Ima ih dosta i potrebno je zapamtiti
mnogo veznika, priloga, zamenica i vezničkih spojeva pomoću kojih se
prepoznaju. Drugi i daleko problematičniji razlog jeste taj što većina profesora,
budući da je opštepoznato kako je ovo nevoljena tema, brzo ,,preleti“ preko
nje. Ne posveti joj se dovoljno pažnje, profesori se ne potrude dovoljno i da na
adekvatan način prikažu učenicima ovaj sistem, pa tako on zauvek ostaje
nejasan, dosadan i težak.
Problem kulminira onda kada dođe vreme polaganja završnog ispita iz srpskog
jezika na kraju osmogodišnjeg školovanja. Tada naši maturanti ponovo
shvataju koliko ne vole ovu oblast, koliko je komplikovana, a na proveri znanja
je ima dosta. I šta sad? Moramo je naučiti da ne bismo izgubili bodove, jer
obično bude više od jednog pitanja u vezi sa zavisnim rečenicama. Ali kako da
naučimo? Predstavićemo u nastavku najlakši način pomoću kojeg se mogu
shvatiti te toliko nezgodne zavisne rečenice.
Komunikativna rečenica
Primer
Milena je došla kući nakon što joj se završio trening, pa je odmah skinula ranac i
oprala ruke, sela za sto da jede, a onda se posvetila domaćem zadatku, ne
razmišljajući o sutrašnjoj utakmici.
Predikatska rečenica
Primer
Milena je došla kući nakon što joj se završio trening, pa je odmah skinula ranac i
oprala ruke, sela je za sto da jede, a onda se posvetila domaćem zadatku, ne
razmišljajući o sutrašnjoj utakmici.
Primer
Ušla je u kuću, noseći kutiju u rukama. Pročitavši knjigu, dugo je razmišljala o njoj.
Slušati muziku svakog dana, zdravo je i opuštajuće.
Podvučeni glagolski oblici, dakle, nemaju sposobnost formiranja
predikatske rečenice. Oni ostaju na polju sintagme, koja je za stepenik
niži nivo od predikatske rečenice.
One se dalje dele na zavisne i nezavisne. Nezavisne su one koje same imaju
komunikativnu funkciju, dovoljne su da prenesu poruku, odnosno ,,mogu da
stoje samostalno“. Sa druge strane, zavisne su samo sastavni deo ili član više
rečenice, nedovoljne su da obrazuju komunikativnu misao i ,,ne mogu da stoje
samostalno“, već se oslanjaju na druge nezavisne rečenice koje moraju biti
pored njih.
Zavisne rečenice
Primer
Rekla sam joj da nam oni rade iza leđa. Rekla sam joj istinu.
One se, kako im samo ime kaže, odnose na neki pojam iz više rečenice i bliže
ga određuju. I ova vrsta rečenica ima svoje podvrste.
Prvu podvrstu čine rečenice koje počinju zamenicama koji, čiji, kakav, koliki i
veznikom što (Maša ima talenat za slikanje kakav se retko viđa, Milan ima
druga koji je profesor matematike).
Ukoliko se rečenica odnosi na neki mesni ili vremenski pojam, ona može
započeti zameničkim prilozima gde, odakle, kad. U tom slučaju, ovi prilozi se
mogu zameniti zamenicom koji i to nam pokazuje da je reč o odnosnim
rečenicama (To je momenat kada čovek shvati suštinu života = To je momenat
u kojem čovek shvati suštinu života).
Označavaju mesto vršenja radnje u okviru više rečenice i, kao takve, imaju
službu priloške odredbe za mesto. Dobijaju se kao odgovor na pitanje Gde?.
Počinju zameničkim prilozima za mesto gde, kuda, odakle ( Našli smo se gde
smo se i dogovorili, Išli smo kuda smo naumili, Pojavio se odakle ga nismo
očekivali).
Vremenske rečenice
Mogu imati dva različita značenja. Ako se dobijaju na pitanje Kad?, onda imaju
značenje vremena, a ako se dobijaju na pitanje Koliko dugo?, onda znače
meru vremena. U prvom slučaju prepoznajemo ih po veznicima kad, dok,
pošto, čim i vezničkim spojevima nakon što, samo što, tek što, pre nego što
(Kad smo videli naše igrače, svi smo skočili na noge; Pre nego što su izašli,
čuo se gromoglasan aplauz). Tada one imaju službu priloške odredbe za
vreme.
Na značenje mere vremena ukazuju nam veznici dok, otkad, otkako i takve
vremenske rečenice imaju službu priloške odredbe za meru vremena (Otkako
smo se preselili, imamo mnogo više komšija).
Namerne rečenice
Pokazuju svrhu ili cilj više rečenice i uglavnom imaju službu odredbe cilja.
Prepoznatljive su po vezniku da (sa prezentom i potencijalom) i kako (sa
potencijalom) i rečci li (s odričnim potencijalom). Na primer: Da bismo završili
na vreme, moramo krenuti ranije; Kako bi pobedio u trci, trenirao je svakog
dana; Dugo je štedeo novac ne bi li kupio sebi novi bicikl.
Uslovne rečenice
Počinju veznicima ako, ukoliko, kad (s potencijalom), da ili imaju rečcu li,
iskazuju uslov za vršenje radnje više rečenice i imaju službu priloške odredbe
uslova. Primeri: Ako osetim potrebu, ja ću ti se javiti; Kad bismo bili oprezniji,
bilo bi manje nezgoda.
Dopusne rečenice
Pokazuju nam da se radnja više rečenice odigrava uprkos onome što one
znače. Kao takve, one imaju funkciju dopusne odredbe. Počinju veznicima
iako, mada, premda i izrazima uprkos tome što i pored toga što (Iako smo
znali kakav će ishod biti, mi smo se potajno nadali pobedi; I pored toga što je
bilo najavljeno loše vreme, igrači su izašli na teren).
Poredbene rečenice
Posledične rečenice
Postoje tri glavna, opšta pravila kod korišćenja zapeta u vezi sa zavisnim
rečenicama:
1) Ako se zavisna rečenica nalazi na početku više rečenice, tj. nalazi se u
inverziji, ona se obavezno odvaja zapetom (Dok smo čekali autobus, ispričao
mi je kako su se upoznali).