MINERALI

Minerali su prirodne, čvrste, većinom anorganske tvari definiranog kemijskog sastava i

stalnih fizičkih svojstava. Najčešće su pravilne unutrašnje građe izražene kristalnom
rešetkom. Stabilni su unutar granica temperature, tlaka i kemijskog sastava okoline.
Prema postanku mogu biti magmatskog, sedimentnog ili metamorfnog porijekla.
Minerale u prirodi nalazimo kao:
a) kristalizirane tvari – kristale (pravilna unutrašnja građa);
b) amorfne tvari (nepravilna unutrašnja građa).

Slika 1. a) unutrašnja građa kristala je poput pravilne trodimenzionalne rešetke u čijim su

čvorovima materijalne čestice; b) amorfni minerali nemaju pravilnu unutrašnju rešetku

Jedno od temeljnih svojstava kristala je sposobnost rasta - kristali se povećavaju ili «rastu»
pravilnim slaganjem materijalnih čestica usporedno kristalnim plohama.

Fizikalna svojstva minerala se dijele na:

1) Kohezijska svojstva – vezana su za kristalnu rešetku minerala. U rešetki djeluje sila kohezije
(lat. cohaerere = „držati se skupa“).Utjecaj vanjskih sila remeti ravnotežu i izaziva promjene
koje mogu biti tipične za pojedine minerale.

TVRDOĆA:
- otpor čvrstog tijela (minerala) prema djelovanju mehaničke sile, i to prema utiskivanju, brušenju
ili paranju.

Mineral Mohs Para ih:

talk 1 nokat
gips 2 nokat
kalcit 3 Cu šljunak
fluorit 4 čelični nož
apatit 5 čelični nož
ortoklas 6 turpija
kvarc 7 turpija
topaz 8 paraju staklo
korund 9 Tablica 1. Mohsova ljestvica tvrdoće
dijamant 10

KALAVOST:
- pravilno lomljenje minerala po postojećim ili mogućim kristalnim plohama ako se mineral udari
čekićem. To svojstvo imaju minerali kod kojih je kohezija različita u različitim smjerovima.
LOM:
- nepravilno lomljenje minerala udarenog čekićem, koje nije usporedno s nekom njegovom
postojećom ili mogućom plohom. To svojstvo imaju minerali kod kojih je kohezija jednaka u
različitim smjerovima. Lom može biti: školjkast, neravan, zemljast...
-

Slika 2. Kalavost Slika 3. Lom

ELASTIČNOST:
- svojstvo minerala da se pod pritiskom savija, a prestankom pritiska vraća u svoj prvotni oblik.

SAVITLJIVOST:
- svojstvo minerala da se pod pritiskom savija i pritom deformira, a prestankom pritiska ne vraća
u svoje prvotno stanje.

KOVNOST:
- svojstvo minerala da se stanji, a ne puca ako se udari čekićem.

2) Optička svojstva minerala – ovise o svjetlosti, bilo to o refleksiji svjetlosti od površine

minerala, o apsorpciji svjetlosti u mineralu ili o prolasku svjetlosti kroz mineral.

PROPUŠTANJE SVJETLOSTI:
- neprozirni ili opâki minerali potpuno apsorbiraju svjetlost;
- prozirni minerali potpuno propuštaju svjetlost.

BOJA:
- posljedica je refleksije svjetlosti od površine minerala. Bezbojni minerali podjednako reflektiraju
sve valne duljine, a obojeni minerali različito reflektiraju različite valne duljine ili boje bijele
svjetlosti.

SJAJ:
- ovisi o refleksiji svjetlosti sa površine minerala, a može biti: voštan, smolast, svilenkast, biseran,
mastan, staklast, dijamantan, polumetalan i metalan.