Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti

Rani i predškolski odgoj i obrazovanje
Akademska godina 2022./2023.

KULTURNI KAPITAL RODITELJA DJECE PREDŠKOLSKE

DOBI I KASNIJI USPJEH U OBRAZOVANJU

Ime i prezime studenta: Lea Ljubičić

Studijski program: Sociologija odgoja i obrazovanja, 1. semestar
Ime i prezime nositelja kolegija: Edgar Buršić
Pula, siječanj 2023
Sadržaj
1. Uvod....................................................................................................3
2. Istraživanje kulturnog kapitala.............................................................4
3. Pierre Bourdieu (1.8.1930.-23.1.2002.)...............................................6
4. Pripadanje klasi i razine obrazovnog postignuća................................7
5. Mladi u obrazovnom sustavu hrvatske................................................8
5.1 Primjena Bouderieuve teorije na hrvatsko društvo........................9
6. Zaključak...........................................................................................10
7. Literatura...........................................................................................11
 1. Uvod

U današnjem svijetu je potrebno mnogo vještina da bi se uspjelo.

Roditelji djeci predškolske dobi mogu pomoći da se uspostave temelji za
uspjeh u obrazovanju putem stvaranja kulturnog kapitala. Istraživači su
također pokazali da je kulturni kapital roditelja povezan s razlikama u
obrazovanju po socioekonomskom statusu. Na primjer, obitelji s višim
socioekonomskim statusom obično će imati više kulturnog kapitala, što
će rezultirati većim uspjehom njihove djece u obrazovanju. Istraživanje
također pokazuje da je obiteljski kulturni kapital značajan čimbenik u
određivanju uspjeha u obrazovanju djece predškolske dobi. Ovim se
istraživanjem potvrđuje važnost kulturnog kapitala u stvaranju uspjeha u
obrazovanju djece predškolske dobi. U sociologiji, kao i u drugim
znanostima, postoje različite paradigme1 kroz koje se obrazovanje može
promatrati. Nadalje, sociolozi se dijelom slažu, a dijelom ne slažu u tome
kako objasniti svrhu i pristup obrazovanju. Pokušavaju odgovoriti na
pitanja i objasniti kako funkcionira veza između obrazovnog i
ekonomskog sustava. Objasniti postoji li dublji problem nejednakih
obrazovnih mogućnosti.

1
Paradigma – skup osnovnih pretpostavki ili pravila koje uzimamo zdravo za gotovo

3
 2. Istraživanje kulturnog kapitala

U radu Ž Bonete, A Čamber Tambolaš i Ž Ivkovića iz 2017., istraživači su

proučavali kako kulturni kapital roditelja može utjecati na uspjeh u
obrazovanju djece predškolske dobi. Ustanovili su da kulturni kapital
roditelja značajno utječe na uspjeh učenika u obrazovanju. Na primjer,
roditelji s višim obrazovanjem i većim kulturalnim kapitalom obično će
imati djecu koja će biti uspješnija u obrazovanju od djece roditelja s nižim
obrazovanjem i manjim kulturnim kapitalom. U radu Ž. Bonete, A.
Čamber Tambolaš i Ž. Ivkovića iz 2017. godine istražuje se potencijalno
utjecanje kulturnog kapitala roditelja na uspjeh u obrazovanju djece u
predškolskoj dobi. Istraživači su analizirali dostupne podatke iz pet
zemalja, uključujući Hrvatsku, Švedsku, SAD, Japan i Argentine.
Rezultati istraživanja pokazuju da je kulturni kapital roditelja izuzetno
važan za uspjeh djece u obrazovanju. U usporedbi s dječjim vršnjacima
koji su imali manje uspješne roditelje, djeca s roditeljima s višim
kulturnim kapitalom pokazala su značajno veći napredak u obrazovanju.
Međutim, istraživanje pokazuje da postoje značajne razlike u uspjehu u
obrazovanju među dječjim vršnjacima s istim kulturnim kapitalom
roditelja, što sugerira da je i druge faktore potrebno uzeti u obzir u
razmatranju obrazovnih rezultata djece u predškolskoj dobi. Stoga je
važno da se roditelji čija djeca pohađaju predškolski program razumiju
važnost kulturnog kapitala i njegovog utjecaja na obrazovanje njihove
djece u najranijoj fazi života. U posljednjih nekoliko godina, istraživanja
koja se bave utjecajem roditeljskog kulturnog kapitala na uspješnost
djece predškolske dobi u obrazovanju sugeriraju da je dobro razvijen
roditeljski kulturni kapital važan čimbenik u smanjenju razlika u
obrazovanju između djece različitih socioekonomskih statusa. U radu J.
Fodolović (2021) istraživači su proučavali utjecaj roditeljskog kulturnog
kapitala na uspješnost djece predškolske dobi u obrazovanju.
Istraživanje je pokazalo da postoji jaka veza između roditeljskog
kulturnog kapitala i uspjeha djeteta u obrazovanju, ali da tu vezu utječu i
druge okolnosti. Na primjer, istraživanje je pokazalo da je kvalitetno
vrijeme provedeno s djetetom također važan čimbenik u uspjehu djeteta
u obrazovanju. Na temelju ovog istraživanja zaključeno je da roditelji
mogu imati značajan utjecaj na uspješnost djeteta u obrazovanju ako
pruže dovoljno roditeljskog kulturnog kapitala i kvalitetno vrijeme s
djetetom. U svakom slučaju, ovi rezultati ukazuju na to da roditelji imaju
važnu ulogu u pružanju svojoj djeci prednosti u obrazovanju i uspjehu.

4
Kulturni kapital roditelja značajan je za uspješno obrazovanje djece u
predškolskoj dobi. Istraživanja su pokazala da kvalitetna književna
kultura i trikovi riječi koje roditelji dijele s djecom u ranim godinama mogu
dovesti do povećanja uspjeha u kasnijem životu. Osim toga, roditelji koji
posvećuju vrijeme i trude se da pruže potporu djeci kroz ruti ranog
učenja i aktivnosti, često postižu veću radost u razvoju, učenju i
ostvarivanju uspjeha. Kako se isprepliću utjecaj kulture, jezika i
književnosti s podrškom koju pružaju roditelji, može biti značajno za
obrazovanje djece u ranoj dobi i njihov kasniji uspjeh.

5
 3. Pierre Bourdieu (1.8.1930.-23.1.2002.)

Francuski filozof i sociolog koji je svoje znanje stekao u Parizu. U svom

je radu u sociologiju uveo pojmove habitusa, polja i kapitala i na tome
izgradio svoju makro sociološku teoriju suvremenog društva. Veliku
važnost pridavao je obrazovnim institucijama i njihovom utjecaju na
estetski ukus pojedinca. sa socioekonomskim statusom pojedinca.
Također je pokušao dokazati svoju teoriju razlikovanjem kolokvijalnog
jezika od formalnog jezika. Kroz svoj život i rad isticao je svoje
provincijsko podrijetlo i kako je to oblikovalo njegove poglede i stavove
prema sociologiji. Iz tako skromnih okolnosti završio je u elitnoj pariškoj
školi u kojoj su njegovi buržoaski vršnjaci prošli znatno bolje.U svojoj
bogatoj karijeri Bourdieua su, među ostalim, zanimali problemi
obrazovanja, posebice visokog obrazovanja te kako se postupa sa
različitim društvenim slojevima u sustavu obrazovanja. Uveo je tri vrste
kapitala, a to su društveni, ekonomski i kulturni kapital. Kulturni kapital
odnosi se na pojedinca i njegove vrijednosti, prednost kod ovoga kapitala
ponovno će imati djeca čiji roditelji također imaju visoki kulturni kapital.
Ekonomski kapital je objektivan i odnosi se na broj dobara koje pojedinac
posjeduje. Društveni kapital odnosi se na titule pojedinca i to one
akademske. Pierre je bio veliki kritičar obrazovanja i ponajviše ga je
smetala eliminacija studenata radničkih obitelji. Dolazi do zaključka kako
škola ne služi ničemu drugom nego isticanju razlika socijalno i
ekonomskog statusa. Bourdieu sam ističe kako ne mora uvijek samo
bogat i iz prestižne obitelji imati uspjeh na sveučilištu, on je pravi primjer
kako niža klasa nije ništa manje vrijedna.

6
 4. Pripadanje klasi i razine obrazovnog postignuća

Za Pierra Bourdiea ekonomski kapital nije jedini faktor koji treba uzeti u
obzir da bi se ljudi klasificirali u različite socioekonomske klase.
Klasificirani akteri dijele ne samo objektivne mogućnosti kao što su
prihod ili zanimanje, već i neke subjektivne odrednice kao što je kulturni
ukus. Kada Bourdieu definira klasu, on je poistovjećuje sa zanimanjima,
stoga položaj osobe u svijetu proizvodnje određuje prakse kojima se
svakodnevno bavi, a koje u konačnici dovode do stvaranja određene
vrste navika. Priroda posla određene osobe također uzima u obzir
mnoge druge faktore kao što su dob, spol ili nacionalnost, koji često
ukazuju na položaj određene osobe u društvu. S jedne strane su
samozaposleni koji imaju visoku razinu obrazovanja i najbolje prihode. Ti
ljudi dolaze iz vladajuće klase, imaju puno i troše, ne samo na
gospodarska dobra. Imati malo i trošiti malo. Mali svakodnevni poslovi
poput popravaka. Treću skupinu čine kvalificirani radnici i nekvalificirani
poljoprivrednici koji imaju najniži prihod i razinu obrazovanja te su gotovo
uvijek iz nižih slojeva. On zaključuje da odnos između dva glavna
čimbenika, kulturnog i ekonomskog kapitala, smješta čovjeka u svijet
različitih kulturnih preferencija. Na primjer, imućni članovi više klase
dijele istu razinu obrazovanja i habitusa - to jest, svjetonazore,
ponašanja i postupke koji proizlaze iz internalizacije određenog sustava.

7
 5. Mladi u obrazovnom sustavu hrvatske

U današnjem hrvatskom društvu mladi su prepoznati kao posebna i

integrirana društvena skupina. Za razliku od prethodnih generacija,
nekoliko je čimbenika pridonijelo stvaranju društvenog okruženja u kojem
se mladi nalaze. To se također odnosi na globalnu ekonomsku i
gospodarsku krizu koja je zahvatila mnoga područja društvenog života.
Treba uzeti u obzir i otegnute okolnosti odrastanja u tranzicijskom
društvu kojem je nakon socijalizma i planskog gospodarstva trebalo
vremena da se prilagodi tržišnom gospodarstvu i parlamentarnoj
demokraciji. Domovinski rat, čije se razorne materijalne i društvene
posljedice osjećaju i danas, stvorio je mlad, ali nedovoljno funkcionalan
demokratski sustav. Osim društvenih nemira, mladi ljudi također trebaju
osobno rasti i živjeti u skladu s očekivanjima odraslih. Istodobno je
paradoksalno da moraju i držati društvo u nekakvom kontinuitetu i
predstavljati promjenu koja pridonosi njegovom poboljšanju. Oni moraju
preuzeti vodstvo i dokazati svoju prilagodljivost u današnjem dinamičnom
društvu, ali će također preuzeti očekivane društvene uloge. Konkretno,
posljednjih godina u Hrvatskoj je prisutan trend povećanja šanse djece
čiji su roditelji visokoškolski obrazovani za upis na visoko obrazovanje,
dok se s druge strane bilježi pad broja upisane djece s završeni fakulteti
čiji su roditelji nižeg stupnja obrazovanja. Kako obrazovanje u Hrvatskoj
samo pridonosi reprodukciji pojedinih klasa što pridonosi održavanju
postojećih nejednakosti i nemogućnosti društvene mobilnosti.

5.1 Primjena Bouderieuve teorije na hrvatsko društvo

8
Kombinacija kulturnog kapitala i akademskog uspjeha opsežno je
proučavana u Republici Hrvatskoj. Dok se neke studije fokusiraju na
kulturu koju preferiraju mladi u suvremenom hrvatskom društvu, druge se
fokusiraju na obrazovne mogućnosti pojedinaca u odnosu na kulturni
kapital koji im je na raspolaganju. Ono što je zajedničko objema
studijama je da se bave konceptom kulturnog kapitala Pierrea Bourdieua
i da njegovu teoriju uzimaju kao polazište. Klasne razlike stečene
obiteljskom socijalizacijom tako odgovaraju razlikama u prilagodbi na
školski sustav, a time i individualnom uspjehu. S obzirom na kulturni
kapital koji imaju, mogu koliko-toliko kvalitetno odgovoriti na potrebe
nastavnika. Bourdieu pojašnjava da se u modernim društvima
nejednakosti reproduciraju upravo kroz međugeneracijski prijenos
kulturnog kapitala. Nadalje, vjeruje da je prijenos kulturnog kapitala u
središtu reprodukcije nejednakosti u modernim društvima. Prema
Bourdieuovoj tezi o reprodukciji u učionici, djeca u višim razredima imat
će više kulturnog i ekonomskog kapitala da ih ranije izlože matematici i
dobit će više poticaja od učitelja u kasnijem obrazovanju nego djeca u
nižim razredima. Također je zanimljivo vidjeti koliko je važno pohađanje
srednje škole u srednjoškolskom kurikulumu ovisi o kulturnim
mogućnostima obitelji, ostala područja učenja ovise o ekonomskoj
situaciji obitelji, pa će matematika, koja je zastupljenija u srednjoškolskim
nego u srednjoškolskim programima, biti dostupna djeci višeg sloja jer
češće se opredjeljuju za srednjoškolske programe, čime se povećavaju
šanse za njihovo učenje. Kao što Bourdieu tvrdi, ta su djeca socijalizirana
u okruženju koje im nudi ne samo ekonomski nego i kulturni kapital;
imaju bolji pristup Internetu i ostaloj literaturi, uvijek u vezi sa stupnjem
obrazovanja roditelja (koje je u pravilu više) i stvarnim materijalnim
objektima kojima raspolažu njihove obitelji, npr. enciklopedije i priručnike.
Na taj način brže i lakše stječu znanja koja im omogućuju bolje
pozicioniranje u poslovnom svijetu, a ujedno im osiguravaju bolji
društveni status i veću reputaciju.

6. Zaključak

Mnoga istraživanja u području obrazovanja ukazuju na povezanost

kulturnog kapitala i obrazovnih postignuća pojedinca. Ovaj seminar

9
temeljila sam na teoriji Pierrea Bourdieua i na konceptu kulturnog
kapitala koji je u središtu njegova istraživanja i teoretiziranja. Također
Bourdieu je jedan od rijetkih sociologa koji je tijekom svog školovanja iz
prve ruke iskusio važnost sociokulturnih razlika između viših i nižih
slojeva društva za obrazovni sustav. Bourdieu je prvi upotrijebio koncept
habitusa kako bi objasnio da učenici iz različitih klasa i s različitim
kulturnim kapitalom drugačije percipiraju, procjenjuju i razumiju društveni
svijet, tj. ta se razlika internalizira u procesu socijalizacije. Od rane dobi
djeca iz viših klasa stječu utjelovljeni i objektivizirani kulturni kapital koji
se razlikuje od kulturnog kapitala svojih vršnjaka iz niže klase. Kulturu
okoline integriraju u svoj habitus u dodiru s ukusima svojih roditelja.
Također nudi visok ekonomski kapital koji im olakšava pristup ovoj vrsti
kulture. Sa svoje strane, učenici viših razreda imaju kulturološke
predispozicije koje im omogućuju lakši napredak u učenju jer je kapital
koji im je na raspolaganju pogodan za akademsku zajednicu. Odnos
između kulturnog kapitala i akademskog uspjeha dokazan je u mnogim
istraživanjima provedenim u Republici Hrvatskoj. Kao u francuskom
društvu Bourdieuove ere, tako i u današnjem hrvatskom društvu, kulturni
ukusi roditelja kroz rano obrazovanje uvelike određuju kulturne navike i
sklonosti djece. Sve do ovog seminara nisam obraćala toliko pažnju na
obrazovni program škola te također nisam shvaćala da su razlike i u
današnje vrijeme vidljive. Socioekonomsko podrijetlo roditelja također je
presudan čimbenik uspjeha u obrazovanju, budući da je istraživanje
pokazalo da učenici s višim socioekonomskim statusom, roditelji s višim
stupnjem obrazovanja i boljim poslovima postižu bolje rezultate. Ovo
definitivno potvrđuje Bourdieuovu tezu da obrazovanje pridonosi samo
reprodukciji određenih klasa.

7. Literatura

10
Ž Boneta., A Čamber Tambolaš., Ž Ivković."Oblici roditeljskoga
glazbenog kulturnog kapitala i glazbena socijalizacija djece rane i
predškolske dobi."https://hrcak.srce.hr/clanak/269588
"Ekonomska socijalizacija“:
https://repository.ufri.uniri.hr/en/islandora/object/ufri%3A961/datastream/
PDF/view
https://hr.wikipedia.org/wiki/Pierre_Bourdieu
https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/odgoj-i-obrazovanje/109
https://mzo.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/PristupInformacijama/
eSavjetovanja-2019/Smjernice%20za%20vrednovanje%20procesa%20i
%20ostvarenosti%20odgojno-obrazovnih%20ishoda%20-
%20eSavjetovanje%204-12-2019.pdf
https://mzo.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/PristupInformacijama/
eSavjetovanja-2019/Smjernice%20za%20vrednovanje%20procesa%20i
%20ostvarenosti%20odgojno-obrazovnih%20ishoda%20-
%20eSavjetovanje%204-12-2019.pdf

11