Doc.dr.sc.

Drago Pupavac

Organiziranje odjela za HRM i mjesto

funkcije zaštite zdravlja i sigurnosti na
radu u organizacijskoj shemi
U poduzećima u kojima je sigurnost važna
 U poduzećima u kojima je sigurnost od
iznimne važnosti

CEO

Odjel (stručnjak)
za zdravlje i
sigurnost

Proizvodnja Marketing Financije

Zakonska rješenja čl. 20 Zakona o radu
 Poslodavac koji zapošljava do uključivo 49 radnika, poslove
zaštite na radu, može obavljati sam ako ispunjava propisane
uvjete ili obavljanje tih poslova može ugovoriti ugovorom o
radu sa stručnjakom zaštite na radu.
 Poslodavac koji zapošljava 50 do uključivo 249 radnika,
obavljanje poslova zaštite na radu obvezan je ugovorom o
radu ugovoriti sa stručnjakom zaštite na radu.
 Poslodavac koji zapošljava 250 ili više radnika, obavljanje
poslova zaštite na radu, obvezan je ugovorom o radu
ugovoriti s jednim ili više stručnjaka zaštite na radu.
 Različiti nazivi
 Industrijski higijeničar
 Menadžer rizika
 Menadžer sigurnosti
 Stručnjak zaštite na radu
(I.stupnja i II.stupnja)
 Inženjer sigurnosti
U RH
 Kad je u pitanju stručni status stručnjaka za zaštitu na radu:
 56,44 % je samostalnih stručnjaka za zaštitu na radu,
 Voditelji službe za zaštitu na radu čine 22,70 %,
 stručnjaci za zaštitu na radu u sastavu službe za zaštitu na
radu 20,86 % ispitanika.
Profil stručnjaka zaštite na radu
Profil stručnjaka zaštite na radu
Obrazovni profil
 Stručnjaci zaštite na radu najčešće su osobe koje su po svom
obrazovanju:
 završili stručni ili sveučilišni studij sigurnosti, smjer zaštite na
radu, zaštite od požara i dr.,
 a mogu biti i inženjeri/magistri drugih struka poput strojarstva,
elektrotehnike i kemije.
 Uz navedeno temeljno obrazovanje preduvjet za stjecanje
statusa stručnjaka zaštite na radu, a time i mogućniat
obavljanja poslove zaštite na radu, stječe se nakon polaganja
stručnog ispita.
 Poslovi
 Istraživanje nesreća
 Rad sa timovima za hitne intervencije
 Zaštita okoliša
 Ergonomska analiza i prilagodba rada
 Zaštita od požara
 Procjena opasnosti
 Upravljanje opasnim tvarima
 Kontrola opasnosti za zdravlje i život
zaposlenika
 Inspekcije/Audit
 Vođenje odgovarajućih evidencija
 Usklađivanje s propisanim standardima
zašite na radu Stručnjacima zaštite na radu poslodavci uz
 Obuka obavljanje poslova zaštite na radu često
puta dodjeljuju i druge poslove ;zaštita
okoliša, zaštita od požara, integralna
sigurnost, ljudski resursi i sl.
Poslovi u RH
 Podaci vezani za opseg poslova stručnjaka za zaštitu na radu
pokazali su da 9,28 % stručnjaka za zaštitu na radu obavlja
strogo samo poslove iz područja zaštite na radu. Uz zaštitu na
radu i poslove iz područja zaštite od požara obavlja 25,77 %,
zatim, poslove zaštite na radu i zaštite okoliša 6,75 %, a
istovremeno poslove zaštite na radu, zaštite od požara i
zaštite okoliša obavlja 24,54 % stručnjaka za zaštitu na radu.
Uz to, čak, ih 33,13 % obavlja i poslove iz raznih područja
zaštite te još i druge poslove. Često puta visina plaće ne ovisi
o proširenom djelokrugu poslova.
 „Moja plaća“
Prosječna neto plaća specijalista za zaštitu na radu (uglavnom
rade samostalno), kreće se u rasponu od 597 do 1 129 € i nalazi
se na 257. mjestu po rangu plaće.

Prosječna mjesečna plaća koordinatora zaštite na radu

(menadžerski posao) iznosi 650 do 1 365 € i nalazi se na 151.
mjestu po rangu plaća.

Plaća za iste i slične poslove u državnim i javnim institucijama

kreće se u rasponu od 1 262 do 1 860 €, uz niz drugih
materijalnih prava koja proizlaze iz kolektivnih ugovora.
 Nagrađivanje - očekivanje
• novčana stimulacija na plaću za uspješan rad je najvažnija
(68,10 %) željena dodatna stimulacija za rad koju stručnjak za
zaštitu na radu očekuje u poslovnoj organizaciji.
• školovanje na račun poslodavaca (19,63 %),
• dodatni plaćeni slobodni dani za uspješan rad (3,68 %),
• javna priznanja i nagrade za uspješan rad (3,07 %) ,
• životno osiguranje (2,45 %), te
•ostalo je istaknuto u 3,07 %.
 Upravljanje funkcijom sigurnosti - planiranje
 „Dobro planiran posao je
dobro obavljen posao“.
„Dobro planiran posao je
napola obavljen posao“.
 Ciljevi funkcije sigurnosti
trebaju biti kompatibilni s
ciljevima poduzeća i trebaju
ih podupirati. Menadžment
će poduprijeti one ciljevi i u
onoj mjeri u kojoj oni
podupiru ciljeve
organizacije.
 Svrhe organizacija su
različite i zbog toga imaju
različite vrste ciljeva.
 Cilj organizacije mora biti
sljedeće – proizvodnja sve
boljeg proizvoda po sve
nižoj cijeni.
 Dobit ne može biti cilj.
Dobit mora biti
nusproizvod.
5 najčešćih ciljeva

Prodaja veća od 5 milijardi $ (19 kompanija)

 1. Profitabilnost 89%
 2. Rast 84%
 3. Društvena odgovornost 74%
 4. Kvaliteta proizvoda i usluga 68%
 5. Blagostanje zaposlenih 58%
 5 najčešćih ciljeva
Prodaja ispod 500 milijuna $ (27 kompanija)
 1. Profitabilnost 93%
 2. Rast 85%
 3. Efikasnost 67%
 4. Tržišni udio 68%
 5. Financijska stabilnost 58%
Upravljanje funkcijom sigurnosti - planiranje
 Planiranje uključuje nekoliko koraka: prvo, stručnjak sigurnosti
treba predvidjeti potrebe odjela za sigurnost u narednom
razdoblju.
 Planiranje se temelji na podacima iz prošlosti o zabilježenim
nesrećama (uspjesima i pogreškama) i korištenim resursima.
 Utvrđeni planovi često postaju standardi prema kojima
praktičar može procijeniti izvedbu programa sigurnosti.
 Stručnjak treba predvidjeti potrebne resurse koji će odgovoriti
potrebama te podnijeti zahtjev. Ovo je dio proaktivnog za
razliku od reaktivnog pristupa sigurnosti.
 Stručnjak sigurnosti ne čeka da se incidenti dogode, već
unaprijed predviđa i planira rješavanje problema.
Upravljanje funkcijom
sigurnosti - planiranje

 Budžet predstavlja prikaz

očekivanih rezultata izražen u
brojkama.
 Planiranje budžeta nužno je
svake godine.
 Resursi potrebni za
postizanje zadataka bit će
dodijeljen na temelju toga
koliko dobro izvršenje
zadatka pomaže organizaciji
da postigne svoje ciljeve.
 Važna je osobnost i osobne
ambicije stručnjaka ZNR, a
ponekad i politika.
 Organiziranje funkcije zaštite zdravlja i sigurnosti na radu

 Kakvi su odnosi i tko tu

koga ne podnosi?
Probajmo razumjeti te odnose da
surađuju i bolje se podnose
Odnosi sa linijskim menadžerima
 Linijski menadžeri imaju sve
ovlasti.
 Stručnjak zaštite zdravlja i
sigurnosti na radu ima nema
funkcionalne ovlasti
 Stručnjak zaštite zdravlja i
sigurnosti na radu ima uslužnu i
savjetodavnu zadaću.
 Idealno je da izravno izvješćuje
predsjednika uprave
 Kada je stručnjak zaštite zdravlja i
sigurnosti na radu podređen
menadžeru za ljudske resurse tada
raste mogućnost sukoba interesa i
zanemarivanja sigurnosti.
 Stručnjak zaštite zdravlja i
sigurnosti na radu prati
sigurnost u poduzeću,
uspoređuje ono što je našao
na terenu sa postavljenim
standardima i savjetuje
linijske menadžere o
mogućim korektivnim
akcijama koje je potrebno
poduzeti s motrišta
unaprjeđenja sigurnosti.
 Nitko od zaposlenika nije
oslobođen brige o sigurnosti i
izgradnje jake kulture sigurnosti
 Primjer
 Karlo je voditelj radne grupe od
10 zaposlenika koji rade u
proizvodnom pognu.
 Njegova zadaća je osigurati
kvalitetnu proizvodnju na
siguran način.
 SZZS primijetio je da jedan od
Karlovih radnika ne koristi
zaštitnu opremu. Kako
postupiti?
 Houston, We have a problem.
 SZZS nije prijetnja već potencijalni izvor
pomoći linijskim menadžerima i
zaposlenicima da bolje obave određeni
posao.
 Zaposlenici su se žalili Karlu da im je
nova respiratorna maska prevruća i da
im je teško raditi s njom.
 Karlo se savjetuje sa SZZS.
 Oprema se mora nositi u suprotnom
prijeti mogućnost oboljevanja dišnih
putova.
 Rješenje: ½ sata rada
 Kontrola
 Promatranje i usporedba  Opaženi rezultati se
opaženih rezultata i uspoređuju s rezultatima
postavljenih standarda. od prošle godine,
 Kontrola se provodi kroz postojećim pravnim
inspekcije, audite, propisima, objavljenim i
promatranjem što se interno razvijenim
događa u poduzeću, standardima.
intervjuima sa  Odstupanja se bilježe i
zaposlenicima i razvijaju planovi za njihovo
menadžerima, otklanjanje. Planove
bilježenjem podataka. odobrava menadžment.
 Kontrola
 SZZS mora prihvatiti činjenicu da
se njegovi zahtjevi natječu s
onima iz proizvodnje, marketinga
i drugih odjela unutar poduzeća
za koje menadžeri vjeruju da
bolje pridonose iskorištavanju
resursa.
 Ako menadžment nije uvjeren da
sigurnost ne pridonosi
organizaciji ili vjeruje da neće
rezultirati zadovoljavajućim
povratom neće poduprijeti takve
programe.
 Cost-benefit analiza
 Audit prevencije i zaštite od požara
 Je li poduzeće spremno za
možebitni požar skladišta?
 Procjena pokazuje da se požar
skladišta događa jednom u 200
godina, a gubitak bi bio 400 000 €.
 1/200=0,005×400000=2000 – iznos
koji je poduzeće spremno investirati
u zaštitu od požara u toj godini.
 Povrat od 15 %
 Jednomjesečna inspekcija
Ocjena doprinosa odbora ZR u RH ekonomičnosti i
uspješnosti ukupnog poslovanja organizacije
 Slučaj Malibu
 Na Božić 1993., Patricia Anderson vozila se kući s
polnoćke sa svoje četvoro djece na zadnjem sjedalu
svojeg „chevrolet malibua“ iz 1979. godine.
Najmlađem je djetetu bilo šest, a najstarijem
petnaest godina. Dok je Patricia čekala zeleno
svjetlo, drugi je automobil udario straga u njezin
„malibu“, koji se zbog toga zapalio. Patricia
Anderson i njezina djeca dobile su ružne opekline
drugog i trećeg stupnja (vozač drugog automobila
bio je pijan i izvukao se s manjim ozljedama). Na
troje djece opekline su zahvatile više od 60% tijela,
a jednoj djevojčici morali su amputirati šaku. Iako
je Patricia Anderson bila sretna što nitko nije
poginuo – „moram zahvaliti Bogu što smo moja
djeca i ja preživjeli“ – pokrenula je tužbu protiv
General Motorsa okrivivši tvrtku za eksploziju i
požar.
 Njezini su odvjetnici tvrdili da „malibuov“
rezervoar za gorivo nije bio dovoljno zaštićen od
posljedica sudara.
 Slučaj Malibu
 „Prema nalazu suda, postoje jasni i uvjerljivi dokazi da je kod ove marke i tipa
automobila tuženik smjestio rezervoar iza osovine kako bi maksimalno povećao
dobit ne vodeći računa o javnoj „sigurnosti“, napisao je sudac i time utvrdio da GM
krši postojeće zakone.
 Rezervoar „malibua“ iz 1979. koji je vozila Patricia Anderson nalazio se 28 cm od
stražnjeg branika. Rezervoar većeg tipa iz prethodne godine bio je 51 cm od
stražnjeg branika. Prema uputama kompanije iz 1969., rezervoar je trebao biti
najmanje 43 cm od stražnjeg branika. Osim toga, na tipu iz 1979. godine nema
metalnog ojačanja između rezervoara i stražnjeg dijela vozila, koje se standardno
ugrađivalo u tip iz prethodne godine.
Ivey Memo
 “ Ivey je u izvještaju pomnožio 500 smrtnih slučajeva na
godinu u GM-ovim automobilima zbog požara s 200 000
$, iznosom koji bi po njegovoj procjeni GM potrošio na
zakonske odštete za svaki potencijalni smrtni slučaj, te
podijelio umnožak s 41 000 000, odnosno s tadašnjim
brojem GM-ovih vozila na američkim cestama.
 Zaključio je da svaki smrtni slučaj zbog požara stoji GM-u
2,40 $ po automobilu.
 Cost-benefit analiza
Investicija Projekt A 250 000 € Investicija Projekt B 260 000 €
Investicija A Investicija B Sadašnja vrijednost*
Novčani tok Novčani tok Godina diskontna stopa i=8%
100000 90000 1 0,926
90000 90000 2 0,857
80000 90000 3 0,794
70000 90000 4 0,735

Godina Investicija A Investicija B

83340=0,926×90
1 92600=0,926×100000 000
77130=0,857×90
2 77130=0,857×90000 000
71460=0,794×90
3 63520=0,794×80000 000
66150=0,735×90
4 51450=70000×0,735 000
Ukupno 284700 298080
Minus početna investicija 250000 260000
Neto sadašnja vrijednost 34700 38080
Komunicirajmo menadžerima razumljivim jezikom
 Kao istaknuti stručnjak zaštite na radu
II. stupnja razvili ste trogodišnji
program zaštite na radu u svom Tablica 1. Pregled očekivanog novčanog toka
poduzeću. Provođenja programa predloženog programa zaštite na radu
zahtijeva početne troškove u iznosu od Godina 0 1 2 3
30 000 €. Nakon prve godine troškovi Predviđenji priljev novca 0 18500 18500 18500
upravljanja zaštitom na radu bit će veći Predvišeni odljev novca
Predviđeni neto novčani
30000
-30000
6000
12500
6000
12500
6000
12500
za 6 000 €. No, kako će doći do tok
značajnog smanjivanja broja nezgoda i
nesreća na radu novi sustav upravljanja
omogućit će godišnje uštede u iznosu Koristeći podatke iz tablice izračunaj neto
od 18 500 €. Svi iznosi dati su u sadašnju vrijednost predloženog programa
sadašnjim vrijednostima. U tablici 1 sigurnosti uz pretpostavku da trošak kapitala
dat je pregled novčanog toka (diskontna stopa) iznosi 10 %.
potrebnog za provođenje cost-benefit
analize.
Mala pomoć
Godina 0 1 2 3
Predviđeni priljev novca 0 18500 18500 18500
Predviđeni odljev novca 30000 6000 6000 6000
Predviđeni neto novčani tok -30000 12500 12500 12500
Sadašnja vrijednost 1 €
(p=1/(1+i)n 1 0,9091
Sadašnja vrijednost = buduća
vrijednost × p -30000 11363,75
Neto sadašnja vrijednost
predloženog programa -30000 -18636,3
 AUDIT
Audit prve strane - poznat i kao
unutarnja revizija.
Audit druge strane - poznat i kao
revizija dobavljača.
Audit treće strane - poznat kao
revizija certifikacije.
 Glavni alat za praćenje sigurnosti je
AUDIT - sustavan, neovisan i
dokumentiran proces prikupljanja i
vrednovanja objektivnih dokaza o
ispunjavanju i zadovoljavanju kriterija
prema kojima se audit provodi.
 Vrši se najčešće prema sljedećim
kategorijama:
 rad u skladu sa procedurom
 osobna zaštitna sredstva
 alat i oprema
 čistoća pogona
 položaj tijela – ergonomija
 protupožarna zaštita.
Primjer obrazca za kategorije, potencijalnu vrstu
ozljeda i stupnju usklađenosti
Sustavni slojeviti audit
Sustavni audit-nastavak
Vođenje
 SZZS nije izravno uključen u
vođenje u poduzeću izuzev
ako su mu dodijeljeni ljudi ili
novčana sredstva.
 Ova funkcija pripada linijskim
menadžerima.
 Idealno, SZZS dodijeljeni su
odgovarajući resursi i budžet
za sigurnost kako bi pomogao
linijskim menadžerima u
ostvarivanju ciljeva.
 Budžet za sigurnost trebao bi
iznositi od 2 do 3% prihoda
od prodaje.
 Karlo vjeruje da bi
zaposlenici na radu bili
sigurniji kada bi nosili zaštite
kacige na radu.
 Trošak nabave zaštitnih kaciga
iznosi 600 €.
 Obraća se SZZS koji vjeruje
u opravdanost ovoga ulaganja
i odobrava ga.
 Činjenica da SZZS kontrolira
proračun stavlja ga u poziciju
da može ne samo verbalno
već i financijski poduprijeti
Karlov zahtjev.
Kadroviranje
 Mogućnost da se zaposle  Važno je da praksa
produktivni i kreativni ljudi organizacije bude u skladu s
preduvjet je za rast i razvoj afirmativnim akcijama
organizacije. propisanim zakonima
 Ako posao zahtijeva snagu i (zapošljavanje osoba s
izdržljivost SZZS treba se invaliditetom i sl.
pobrinuti da je to unijeto u
opis posla.
 Kandidati koji ne
udovoljavaju tim
zahtjevima bit će izuzeti iz
daljnje selekcije.
Komuniciranje i vrednovanje sustava

 SZZS treba biti sposoban  Važno osigurati uključenost

komunicirati jezikom
razumljivim menadžerskom i
ne menadžeskom osoblju.
 To od njega zahtijeva
interdisciplinarna znanja
(računovodstva, ekonomije,
proizvodnje, teorije
kvalitete).
 Važno je umijeće javnog
govora i prezentacijskih
vještina.
SZZS u organizaciju na svim
razinama.
 1. top menadžment treba
istaknuti važnost sigurnosti u
organizaciji i osigurati
odgovarajuću razinu potpore
zaštiti zdravlja i sigurnosti
zaposlenika.
 2. SZZS mora biti shvaćen
kao integralni dio
menadžment tima poduzeća.

KOMUNICIRANJE, KOMUNICIRANJE, KOMUNICIRANJE