SEMINARSKI RAD

Tema: Beograd
 Beograd -stanovništvo

Beograd je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno,

znanstveno i gospodarsko središte. Nalazi se na ušću Save u Dunav, na mjestu
razgraničenja jugoistočne i srednje Europe. Jedan je od najstarijih bizantskih gradova.

Prema službenom popisu stanovnika iz 2011. godine urbano područje grada ima oko

1.250.000 stanovnika, dok područje utjecaja ima oko 1.700.000 stanovnika.

Prva naselja na području današnjeg Beograda datiraju iz prapovijesne Vinče, oko 4.800

godina pr. Krista. Sam Beograd osnovali su Kelti, u 3. stoljeću prije pr. Krista. Kasnije je
postao rimsko naselje Singidunum.

Prvi put je postao srpska prijestolnica 1403. godine. Prijestolnicom moderne Srbije

postao je 1841., iako su utvrđeni dio grada Turci napustili tek 1867., a turska zastava
skinuta 1878. Tijekom 20. stoljeća bio je prijestolnica nekoliko različitih
južnoslavenskih država.

Danas je Beograd po broju stanovnika četvrti grad u jugoistočnoj Europi,

nakon Istanbula, Atene i Bukurešta.

Stari hrvatski izvori ga zovu Biograd na Dunavu. Isto su ga ranije tako zvali i Srbi
ijekavci.


ZEMLJ
OPIS


Beograd Page 2
Beograd predstavlja svojevrsno raskrižje putova između Zapadne Europe i Orijenta.
Smješten je u sjevernom dijelu Središnje Srbije, na ušću Save u Dunav te
okružen Vojvodinom s tri strane. Središte grada nalazi se na desnoj obali Dunava i
desnoj obali Save. Na lijevoj obali Dunava počinje Banatska ravnica na kojoj se
nalaze Borča i Krnjača, slabije naseljena sjeverna predgrađa. Između desne obale
Dunava i lijeve obale Save nalaze se Novi Beograd, Zemun i Surčin, gdje prolazi bivša
granica Habsburške monarhije i Osmanskog carstva. Rijeke Dunav i Sava imaju
nekoliko ada - riječnih otoka. Najpoznatije su Veliko ratno ostrvo (na samom ušću)
te Ada Ciganlija na Savi. Urbana površina grada iznosi 359,96 četvornih kilometara, dok
šire gradsko područje obuhvaća prostor od 3.222,68 četvornih kilometara.

Klima
Klima je umjerena kontinentalna. Prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 12,3 °C.
Najtopliji mjesec je srpanj s prosječnom temperaturom od 21,8 °C, dok je
najhladniji siječanj s prosjekom od 0,6 °C. Beograd godišnje u prosjeku ima oko
25 dana s temperaturom većom od 30 °C. Prosječna godišnja količina padalina iznosi
oko 680 milimetara po četvornom metru. Broj sunčanih sati godišnje iznosi oko 2.025.
Najsunčaniji mjeseci su srpanj i kolovoz, a najmračniji prosinac i siječanj, s tek 2 do 3
sunčana sata dnevno. Za zimu je karakteristična košava, vrlo hladan vjetar koji dodatno
spušta temperature zraka.

Reljef

Središte grada nalazi se na uzvišenom i relativno brdovitom terenu. Najviša točka grada
je brdo Torlak s 303 metra nadmorske visine. Južno od gradskih granica nalaze
se planine Avala (511 m) i Kosmaj (628 m). Područja Novog Beograda, Zemuna,
Batajnice, Surčina, Borče i Krnjače reljefno su niža te uglavnom ravna zbog djelovanja
vode tijekom prošlosti.

Beograd Page 3
 Promet

B
eograd predstavlja jedno od raskrižja važnih europskih putova. Smješten je na
sjecištu europskih koridora br. 10 i br. 7. Tako se koridor 10 proteže
od Zagreba preko Beograda u smjeru Niša, dok koridor 7 vodi
iz Budimpešte preko Beograda u smjeru Soluna.[25] Na metropolitanskom području
grada nalazi se 10 mostova, te jedan most u izgradnji. Važan korak bit će i
dovršenje Beogradske obilaznice, projekta koji bi trebao rasteretiti ceste u središtu
grada.

Mostovi na rijeci Savi su (navedeni uzvodno):

 Brankov most (cestovni)
 Stari savski most (cestovni i tramvajski)
 Gazela (cestovni)
 Stari željeznički most (željeznički)
 Novi željeznički most (za prometovanje gradske i prigradske željeznice)
 Most na Adi (cestovni i za planirano prometovanje gradske i prigradske željeznice)
 Ostružnički most (cestovni)
 Ostružnički most (željeznički)
 Most Obrenovac – Surčin (cestovni)

Mostovi na Dunavu su: (navedeni uzvodno)

 Pančevački most (cestovni i za prometovanje gradske i prigradske željeznice )

 Kineski most prijateljstva (cestovni, u izgradnji, planirano dovršenje izgradnje je
krajem 2014. godine)

Beograd Page 4
Važnu ulogu imaju i linije državnih i međunarodnih vlakova. Beograd je vrlo dobro
povezan s mnogim domaćim (Kragujevac, Novi Sad, Niš, Subotica) i međunarodnim
odredištima.

Obrazovanje i kultura

Trg Republike

Srpska akademija znanosti i umjetnosti

Beograd Page 5
 Sveučilišna knjižnica Svetozar Marković

U Beogradu postoji 195 osnovnih i 85 srednjih škola. Od osnovnih, postoji 162 redovnih,

14 specijalnih, 15 umjetničkih i 4 škole za osnovno obrazovanje odraslih. Srednjoškolski
sustav obuhvaća 51 stručnu srednju školu, 21 gimnaziju, 8 umjetničkih i 5 specijalnih
škola. 230.000 upisanih učenika obrazuje 22.000 zaposlenih u više od 500 zgrada koji
pokrivaju oko 1.100.000 četvornih metara funkcionalnog prostora.[28] U Beogradu
postoje dva državna sveučilišta i više privatnih ustanova za više i visoko
obrazovanje. Sveučilište u Beogradu nastalo je od Velike škole, osnovane 1808.,[29] a
službeno je utemeljeno 1905. godine. Godine 1973. umjetničke akademije prerasle su u
fakultete umjetnosti, a Umjetnička akademija postala je Sveučilište umjetnosti, drugo
samostalno sveučilište u gradu.[30] Danas grad ukupno ima više od 70.000 studenata, a
prema nekim neslužbenim izvorima taj se broj penje i do 90.000. Najznačajnije gradske
knjižnice su Narodna knjižnica Srbije, Beogradska sveučilišna knjižnica i Beogradska
gradska knjižnica.

Međunarodni beogradski sajam knjiga jedna je od najstarijih i najvažnijih književnih

manifestacija u regionu. Njegov osnovni cilj je pružanje mogućnosti izdavačima,
autorima, knjižarima, bibliotekarima, distributerima knjiga, kompanijama za
multimediju i drugim akterima, da uspostave kontakte, razmene iskustva, sklope
poslovne dogovore i ostvare druge vidove poslovne i kulturne saradnje. Svi izdavači iz
Srbije i najugledniji izdavači iz regiona na Sajmu predstavljaju svoju godišnju izdavačku
produkciju.

Beograd Page 6
Pored izlagačkog, na Sajmu se organizuje i bogat prateći program: konferencije,
predavanja, okrugli stolovi,susreti sa piscima, radionice...

Zgrada ministarstva prometa i Muzej željeznice

Sport

Beograd Page 7
 Stadion Marakana

Štark arena

Na području grada postoji oko 1.000 športskih objekata od kojih mnogi svojim
kapacitetom zadovoljavaju potrebe održavanja gotovo svih vrsta velikih športskih
događanja.[44] Među njima se nalazi 8 većih stadiona, 18 športskih centara,[45] 6 plivališta,
6 većih športskih dvorana,[46] 1 hipodrom i 1 golf klub.

Tijekom povijesti Beograd je bio Ciganlija (nekada ada,

domaćin sljedećih velikih športskih danas poluotok na rijeci Savi), najveći je
manifestacija: Europsko prvenstvo u beogradski športsko-rekreativni
Košarci 1961., Ada kompleks.

Beograd Page 8
Ostali važniji športski objekti u gradu u Europi, maksimalnog kapaciteta
su: 25.000 mjesta)
 Športsko rekreacijski centar
 Marakana (nogometni stadion koji
Tašmajdan (u sklopu kojeg su
koristi FK Crvena zvezda, kapaciteta
košarkaška dvorana Hala
55.000 sjedećih mjesta. Srpska
Pionir kapaciteta 7.000 sjedećih
nogometna reprezentacija ovdje igra
mjesta, plivalište kapaciteta 2.500
većinu domaćih utakmica.)
sjedećih mjesta te ledena dvorana
 Stadion Partizana (stadion koji
kapaciteta 2.000 sjedećih mjesta)
koristi FK Partizan, kapaciteta 33.000
Ovaj grad dom je i dva najveća sportska
sjedećih mjesta)
društva u Srbiji – Crvene zvezde i
 Beogradska arena (jedna od najvećih
Partizana.
višenamjenskih športskih dvorana
.

Sadržaj

Uvod.......................................................................................................................... 2

Geografske karakteristike........................................................................................3

Promet.........................................................................................................................4

Obrazovanje i kultura...............................................................................................5

Sport..............................................................................................................................8

Beograd Page 9