Professional Documents
Culture Documents
Društvene mreže su, kao fenomen XXI veka, u potpunosti izmenile način na koji ljudi
međusobno komuniciraju (biraju partnere, čestitaju rođendane, upoznaju nove ljude...).
Njihova popularnost se može jednostavno objasniti, ako se ima u vidu činjenica da se u
savremenim uslovima, koje karakteriše ubrzavanje tempa svakodnevnog života,
komunikacija među ljudima svodi na razmenu brzih poruka. To će biti tema ove nastavne
jedinice.
Slika 6.1.
Zbog činjenice da društvene mreže pod svojim okriljem okupljaju ogromnu populaciju
korisnika, ova forma virtuelnih zajednica na internetu postala je izuzetno interesantna za
kompanije svih veličina širom sveta u smislu sprovođenja raznovrsnih marketinških
aktivnosti.
Vrednost potrošača se obično definiše kao očekivani profit od prodaje proizvoda i usluga koji
kompanija smatra da će ostvariti tokom dužeg vremenskog perioda, održavanjem kontakta
sa potrošačem (preduzimanjem neophodnih mera koje će od njega načiniti lojalnog
potrošača).
Pitanje koje se postavlja je od kojih faktora zavisi mrežna vrednost potrošača, odnosno koji
potrošači će imati veliku mrežnu vrednost iz ugla kompanije. Faktori se mogu
sistematizovati.
Pitanje
a) kredibilitetu
b) fleksibilnosti
c) konverziji
Slika 6.3.
Ukoliko korisnici poznaju proizvode i usluge kompanije i imaju pozitivno mišljenje o njima, u
situaciji kada su im ti proizvodi i usluge potrebni, oni sigurno neće tragati na internetu za
proizvodima i uslugama nepoznatih kompanija, već će ih kupiti od dotične kompanije. Isto
tako, kada njihovim prijateljima budu potrebni takvi proizvodi i usluge, oni će preporučiti
dotičnu kompaniju. Dakle, pozitivni efekti za kompaniju su brojni.
Slika 6.4.
Problem u vezi sa primenom ove tehnike marketinga na društvenim mrežama je u tome što
se, ukoliko se ne sprovodi pažljivo, može smatrati spamom. Ukoliko kompanija bude
identifikovana i označena kao spamer, efekti po njenu reputaciju biće katastrofalni. Da bi se
izbeglo poistovećivanje ove tehnike marketinga sa spamom, neophodno je u njenom
sprovođenju voditi računa o tome da ljudima treba pružiti informaciju o proizvodu ili usluzi
koja im je potrebna, a ne treba ih zatrpavati informacijama o, za njih, nebitnim servisima.
Primer jednog takvog viralnog sadržaja je T-Mobile Plaza dance, koji možete pogledati na
sledećem videu:
https://www.youtube.com/watch?v=VQ3d3KigPQM
Ipak, ukoliko sadržaj poprimi karakter viralnog, efekti na poslovanje kompanije će biti
odlični. Kompanija će dosegnuti do miliona korisnika, što će doprineti ojačavanju brenda i
povećanju prodaje.
Ova tehnika se preporučuje u situaciji kada kompanija želi i može da izdvoji ponekad i
značajna sredstva za kreiranje viralnih sadržaja i u situaciji kada proizvodi i usluge koji se
na ovakav način promovišu nisu posebno atraktivni.
Servisi za Social Bookmarking su liste koje sadrže linkove ka internet resursima, koje
korisnici smatraju korisnim. Liste su organizovane prema temi, kategoriji ili nekom drugom
kriterijumu.
Primeri ovakvih servisa su Delicious, Digg i na desetine drugih. Suština tehnike promocije
na servisima za Social Bookmarking je u tome da se kompanija, odnosno njeni proizvodi i
usluge, nađu na naslovnoj strani tj. da budu što bolje rangirani na ovim sajtovima.
Kako bi to zaista i bilo ostvareno, neophodno je da postoji određeni viralni sadržaj, o kom
smo maločas pričali, što znači da se ova tehnika primenjuje u kombinaciji sa tehnikom
kreirannja sadržaja viralnog karaktera. Osim toga, potrebno je identifikovati uticajne
korisnike servisa za social bookmarking i privoleti ih da podrže proizvode i usluge
kompanije.
Kao što smo već spomenuli, najveći nedostatak tehnike brend menadžmenta na društvenim
mrežama je činjenica da se zasniva na dugogodišnjem građenju poverenja i saradnje sa
ciljanom populacijom. Umesto toga, tehnika promocije preko uticajnih članova društvenih
mreža podrazumeva maksimizaciju koristi koja proističe iz uticaja i poverenja koje su oni
kao članovi društvenih mreža godinama gradili, u promociji proizvoda i usluga kompanije.
Rezime
Vrednost potrošača se obično definiše kao očekivani profit od prodaje proizvoda i usluga koji
kompanija smatra da će ostvariti tokom dužeg vremenskog perioda, održavanjem kontakta
sa potrošačem (preduzimanjem neophodnih mera koje će od njega načiniti lojalnog
potrošača).