Solfeđo Udžbenik Za 3. I 4. Razred

Dr Zorislava Vasiqevi}
Mr Aleksandra Jovi}-Mileti}
Mr Milena Popovi}
S O L F E \ O
za tre}i i ~etvrti razred
osnovne muzi~ke {kole
ÊTVRTO IZDAWE
ZAVOD ZA UXBENIKE I NASTAVNA SREDSTVA

ISTO^NO SARAJEVO
2010.
Recenzenti
Dr Desanka Trakilovi},
redovni profesor na Akademiji umjetnosti Slobomir P u Bijeqini
Dr Ivana Hrpka,
docent na Fakultetu muzi~ke umetnosti u Beogradu
Glavni i odgovorni urednik

Marko A[ANIN
Urednik
Mirjana RILAK
Za izdava~a
Marko A[ANIN, direktor
Dragi u~enici,
Sigurno ste do sada nastupali na javnim ~asovima i malim koncertima

i dobili puno aplauza, na kojima vam od srca ~estitamo. Da biste u tre}em
i ~etvrtom razredu bili jo{ uspje{niji, bilo bi dobro da najprije ponovi-
te posqedwe dvije lekcije iz drugog razreda.
Osim toga, bilo bi dobro da nabavite tri sveske. U jednoj ispi{ite
nazive pjesama koje znate napamet, u drugoj sa~inite svoj rije~nik sa svim
muzi~kim terminima koje ste nau~ili do sada. Produìte ga i pro{irite
novim pojmovima. U tre}u svesku zapisujte nove vje`bice i pjesmice koje
}ete u~iti.
Savjetujemo vam da vje`bate dvoglasne primjere tako {to }ete jedan
glas svirati, a drugi glas pjevati. Tako|e, vje`bajte ritmi~ko ~itawe,
to }e vam pomo}i i u nastavi instrumenta. Donesite povremeno svoje no-
te iz kojih svirate na ~asovima instrumenta i ~itajte ih zajedno sa ci-
jelim razredom.
Ponavqajte ~esto pjesmice i vje`bice – u duru i istoimenom molu.
@elimo vam puno uspjeha u muzi~kom {kolovawu.

Tre}i razred
Prva lekcija
Obnavqawe: C-dur (G + F)
Obiqeì tetrahorde (u prvoj vje`bi) i terce (u drugoj).
Pomjerawe melodije
Po~iwemo narodnu melodiju kvartom.

Vje`bamo pomjerawe pjesme, odnosno transponovawe*.
Ja posejah lubenice Navadi se seka Dora, Ja uhvatih seku Doru,

pokraj vode Studenice. te nabere troja kola. odvedoh je svome dvoru.
* Vidi sa nastavnikom kako se sviraju akordi prema {iframa.
7
Pjevaj rije~ima i solmizacijom:
Durski tetrahord:
Svaki durski tetrahord moè da pripada qestvici ~ijim tonom zapo~iwe, kao
i qestvici ~ijim tonom zavr{ava.
Zajedni~ki tetrahordi:
Melodijski primjer otpjevaj kao da je u C-duru (zavr{etak pod 2.), a zatim u F-duru
(zavr{etak pod 1).
Umjereno brzo
4
8
Prepoznavawe motiva
Prepoznaj koji motiv nastavnik svira i odmah ga otpjevaj.
Sqede}a grupa motiva zavr{ava tonom fa (F-dur).
Dvije susjedne qestvice imaju po jedan zajedni~ki tetrahord: dowi tetrahord C-

dura pripada i F-duru, a gorwi tetrahord C-dura pripada i G-duru:
SUSJEDNE QESTVICE se razlikuju za jedan hromatski znak, a tonike su im uda-

qene za kvintu.
9
Vje`bice u G-duru u F-duru
Zadatak: dodaj dinami~ke znake.
Da li primje}uje{ koji trozvuci se koriste u sqede}oj melodiji?

Prona|i akorde i ispi{i wihove {ifre.
To su £ i ¤ stupaw.
10
Trozvuku na ¤ stupwu dodat je jedan ton.
Koji je to ton u sqede}oj vje`bi?
To je ton be (b).
On gradi sa kvintakordom ¤ stupwa ~etvorozvuk koji se naziva dominantni sep-
takord (jer se i trozvuk ¤ stupwa naziva dominanta).
11
Druga lekcija
Pomjerawe molske pjesmice (a–d)
Pjevao si u drugom razredu pjesmu o krokodilu Geni, i to uz pomo} nastavnika.
Vidi sada kako izgledaju note i pjevaj ih i solmizacijom i tekstom.
Krokodil Gena slavi ro|endan

Prema ruskoj dje~ijoj pjesmi
10
Krokodil~i} mali Gena

igra, peva ceo dan,
on sa svojim starim dru{tvom
slavi ro|endan!
Ipak, wemu ne{to smeta:

nema Sene, nije tu.
Krokodilske suze lije:
„Do|i meni ti!“
Do|e wemu mala Sena

i zapeva ceo svet,
pa on sada suza nema –
slavi ro|endan!
10a
Nau~i napamet solmizacijom. Sviraj akorde ali sada u d-molu.
12
Vje`ba br. 11 je u _________ .
11
12
* Andante sostenuto = ital. uzdràno hodaju}i
Slu{ajte i uo~ite razliku izme|u durske i molske terce na tonu re, a zatim izme-
|u durskog i molskog trozvuka na istom tonu:
13
Dok nastavnik svira malu tercu na tonu re, vi pjevajte melodijski pokret LA–SI
(b)–LA. Zatim, dok nastavnik svira veliku tercu na tonu re, vi pjevajte LA-SI (h)-LA.
Uo~ite razliku u zvuku (rije~ je o motivu

u molu i u istoimenom D-duru):
Obnavqawe: sekunda i terca
Sekunda moè biti velika i mala, ali i prekomjerna u harmonskom molu. Mala
sekunda je najmawe rastojawe izme|u dva tona (nalazi se tamo gdje su polustepeni u
qestvicama).
Velika sekunda je dvostruko ve}a od male, a prekomjerna sekunda (izme|u ¤£ i ¤££
stupwa u harmonskom molu) sadrì jedan i po stepen.
Napi{i velike sekunde navi{e i naniè od sqede}ih tonova.
Terca koju ste pjevali na tonici d-mola (d–f ) jeste mala. Kada se ton f povisi u
fis, terca postaje velika. Izra~unaj koliko stepena i polustepena ima mala terca, a
koliko velika.
Doma}i zadatak
1. Ispi{i sve tri vrste d-mola.

Pazi, prvi tetrahord je isti u sva tri oblika qestvice.
2. Ako je na prvom stupwu d-mola terca d-f, a d–fis durska terca, kako glasi cijela
qestvica D-dura (ima povisilice fis i cis)?
3. Ispi{i qestvicuD-dura!
Ispod terci u D-duru ispi{i koje su velike, a koje male.
14
Tre}a lekcija
Malo dur – malo mol
(C – c; d – D)
Najprije pjevaj kanon u C-duru, a potom u c-molu, tako|e solmizacijom.
Moderato
13
* Kanon je melodija koja je sama sebi i pratwa.
C-dur se razlikuje od c-mola prije svega po toni~noj terci. Osjeti}e{ ovu promje-
nu u Kuprenovom rondu.
Allegretto
14
15
Ako zna{ koji su tonovi od ¤ do £ stupwa (u a-molu), onda }e{ lako da dopuni{
navedene tetrahorde u c-molu:
PRIRODNA
HARMONSKA
MELODIJSKA
Sqede}a dva primjera nau~i napamet i ~esto ih pjevaj.
15
16
Kadenca
16
Ravnomjerno ~itawe – solmizacijom.
17
Sjetimo se poznate dje~ije pjesme u kojoj se javqa izmjena tonskog roda.
Zec kopa repu

Z.M.V., kolo prema narodnoj pjesmi
18
Zec kopa repu, a lisica cveklu.

Vuk im se prikrade, zeca da ukrade.
Zec baci repu, a lisica cveklu.
Brzo beì zeka, a pred wim je reka.
Vuka nije bilo, u snu im se snilo.
Sada zeka spava, wega boli glava.
17
No}ni straàr
19 d-mol
D-dur
d-mol
Isti primjer u oba tonska roda.

Prvo ponovi vje`bu br. 11 a potom je pjevaj i u D-duru.
20
Ispi{i do kraja D-dur qestvicu:
Obiqeì polustepene, tetrahorde i nau~i qestvicu napamet, kao i kadencu:
18
Pro{le godine si ovu pjesmu pjevao po sluhu, a sada je pjevaj iz notnog teksta
rije~ima i solmizacijom.
I{li smo u Afriku
21
4. Grize gladni papagaj,

Misli neko vo}e fraj.
Gledali smo ìrafu
misli meze uz kafu.
5. Ni{ta nisu kazali,

sve su za~as smazali,
ni{ta nisu slutili,
pa su se naqutili.
19
êtvrta lekcija
Utvr|ivawe: D-dur i druge durske lestvice
(D, G, A, B,)
Pjevajte uz pomo} nastavnika sqede}i primjer dok ga ne nau~ite napamet.
22
23
Utvr|ujemo tonalitet pjevawem sa lista.
24
20
25
Rebus
(Seksta)
21
Narodno pjevawe sa leè}im tonom izvodi se tako {to svi otpjevaju prvi stih,
a zatim pola razreda ostane na leè}em tonu dok druga polovina pjeva sqede}u strofu.
Poslije toga se glasovi smjewuju.
Bog ubio ~ukundedu
26
Bog ubio ~ukundedu

{to izmisli ovu igru,
ovu igru poskaku{u!
Bog ubio ~ukunbabu

{to izmisli ovu igru,
ovu igru po{etu{u!
22
Dopuni tetrahorde
Kada zna{ da su u duru isti tetrahordi na prvom i petom stupwu (polustepeni

na kraju), ispi{i tetrahorde koji nedostaju:
Izgovaraj qestvice koje si ispisao, i to uzlaznim i silaznim hodom. Ispod sva-

kog tona ispi{i stupaw rimskim brojem.
Ritmi~ko ~itawe (Dandelo) na utvr|enim slogovima fa-la (priprema vje`be br. 27).
Dvoglasni ritam za ~itawe u dvije grupe ili za svirawe na instrumentu sa uda-

qewem glasova za oktavu.
27
23
Pitawa
1. Kako glasi trozvuk na tre}em stupwu F-dura?

2. Gdje se u ovoj qestvici nalaze polustepeni?
3. Izgovori qestvicu u tercama uzlazno i silazno?
Otpjevajte sqede}u narodnu pjesmu dvoglasno.
Savila se vita loza vinova
28
Ve} to bilo dvoje: milo i drago.

Oni su se iz malena voleli.
I zajedno istu kwigu u~ili.
Do|e vreme da se mladi rastaju ...
24
Ritmi~ko ~itawe.
Dok odlomak ~ita{ ritmi~ki, zami{qaj kako zvu~i u D-duru.
29
25
Peta lekcija
Intervali
Interval je rastojawe izme|u dva tona u melodiji ili harmoniji. Kod intervala
razlikujemo: imena, veli~inu i zvu~nost. Sqede}i brojevi ozna~avaju imena intervala:
1 2 3 4 5 6 7 8
Ako brojeve od 1 do 8 ispi{emo na slede}i na~in, oni ukazuju na obrtaje intervala.
1 2 3 4
8 7 6 5
Brojevi od 1 do 4 odnose se na intervale do kvarte, a brojevi od 5 do 8 na inter-

vale od kvinte do oktave. To zna~i da su intervali do kvarte osnovni, a od kvinte do
oktave mogu biti wihovi obrtaji.
Svi ovi intervali – 1 (prima) i 8 (oktava), 2 (sekunda) i 7 (septima), 3 (terca)
i 6 (seksta), 4 (kvarta) i 5 (kvinta) – zajedno ~ine oktavu, {to zna~i da su jedno dru-
gome dopuna do oktave. Svaki od wih moè predstavqati osnovni interval.
Ovo su obrtaji intervala u linijskom sistemu. Ton koji se u osnovnom intervalu

nalazi doqe, u obrtaju }e se na}i gore. Interval koji se slaè sa osnovnim interva-
lom predstavqa wegov obrtaj sa kojim ima dopunu do oktave.
Vidimo sada kako to izgleda u linijskom sistemu:
26
Vjerovatno ste primijetili da intervali do kvarte i wihovi obrtaji, kada se sa-
beru brojevi, daju zbir devet, a ne osam, koliko iznosi oktava. To je zato {to se kod
svakog intervala broji (ra~una) i po~etni ton i zavr{ni ton. Na primjer, RE-SOL, pa
opet oba tona – SOL i RE. Nasuprot tome, u oktavi se svako mjesto broji samo jedanput:
Kao {to vidi{, sredwi ton (FA–F) broji se dvaput.
Imena intervala zavise od broja stupweva koje dva tona obuhvataju. Na primjer,
kvinta do-sol obuhvata rastojawe od pet uzastopnih tonova u linijskom sistemu ili
qestvici. Treba odmah znati da interval sa~iwavaju dva tona, a udaqewe od prvog do
posqedweg tona u kvinti obuhvata pet stupweva.
Intervali mogu biti veliki ili mali, a potom ~isti, umaweni ili prekomjer-
ni (vidjeti kasnije).
Prema zvu~nosti intervale dijelimo na skladne (konstantne) i neskladne (di-
sonantne). Skladni intervali ne traè kretawe, a neskladni teè da se razrije{e u
skladni interval. Na primjer, sekunda u tercu, septima u oktavu itd.
27
U~imo novu qestvicu. To je B-dur
B-dur qestvica ima sqede}e intervale:

Tri velike terce
i ~etiri male terce.
Ispi{ite stupweve ispod intervala:
Kvarte: sve su ~iste, osim kvarte na IV stupwu. To su tonovi ___________________ .

Ova kvarta u obrtaju daje umawenu kvintu. To su tonovi ___________ .
Zadatak
Dopuniti obrtaje intervala od kvarte do oktave.
Sjetimo se, samo dvije sekunde su male:
One u obrtaju daju dvije velike septime. To su:
Kako glasi dominantni septakord u B-duru? Po~iwe na tonu f ?
Ispi{i ovaj akord i razrije{i u prvi stupaw:
28
Obrati pa`wu na promjene vrste takta.
30
Pa joj {ap}u, pa joj lap}u, pa joj vele „hvala“

{to ih seka tako rano na doru~ak zvala.
Prije nego {to otpjevate primjer troglasno pjevajte spoqa{we glasove, a sred-
wi glas neka svira nastavnik.
Odmjereno, sve~ano
31
29
Pjevajte svi pjesmu I mama i tata da}e nama dukata u B-duru i pri tome kucajte
ritam objema rukama.
Najprije uvje`bajte obiqeèna mjesta u ritmi~koj etidi, gdje se javqaju skokovi.
Kada nau~i{ ritmi~ku etidu, kucaj je sa obje ruke.
Z. M. V., Solfe|o-ritam (dio)
32
33
Devet sam momi zalubil, mamo, ni edna nee za mene.

Dnes ka sam edna zalubil, mamo, lice joj belo, rumeno.
Lice joj belo, rumeno, mamo, ona mi legna na srce.
Ona mi legna na srce, mamo, idi je pra{taj za mene.
Zadatak
Nau~i intervale u B-duru.
30
[esta lekcija
Triola
Triola je ritmi~ka figura u kojoj se javqaju tri jednaka trajawa umjesto dva ili
~etiri.
Pjevaj pjesmu zajedno sa nastavnikom. Dok pjeva{, o{tro taktiraj na dva.
Dva se petla pobi{e
34
31
Ponovi pjesmu Dva se petla pobi{e i nau~i uz pomo} nastavnika Bizeovu Habaneru.
35
Nau~i napamet!
I leptir ima krila

Dje~ija pjesma
36
I leptir ima krila,

i leptir ima rep,
i leptir ima {arena krila.
Oh, kako je lep!
I leptir ima nosi},

i leptir ima nos,
i leptir ima maleni nosi}.
Oh, kako je lep!
32
Izvo|ewe ritmi~kih motiva kucawem
Kucaj zajedno s nastavnikom:
a) b)
v) g)
37
38
33
Prepoznaj koje motive nastavnik izvodi i ponovi ih kucawem:
Kada izvede{ sve ritmi~ke vje`be poku{aj da na jednom

motivu osmisli{ neku pjesmicu. Na primjer, za tre}i zadatak.
Uvje`baj ritmi~ko ~itawe kod ku}e.
39
40
34
îtawe akordâ (odozdo navi{e):
Po~ni da pjeva{ pjesmu sa nastavnikom, a zatim sâm.
Na sala{u
41
Ako nisi nau~io ranije, savladaj!
35
Sedma lekcija
Obnavqawe: u
Dva osnovna ritmi~ka oblika su:
Izve{}emo dvoglas A. @edala, najprije kako je zapisano (uz akordsku pratwu na-
stavnika), a potom sa suprotnim ritmom (e q ):
42
36
Prepoznajte i otpjevajte dvoglasne motive.
a) b)
v) g)
43
Obnavqawe i utvr|ivawe: dominantni septakord
Kao {to ¤££ stupaw qestvice – vo|ica – teì ka tonici, tako i dominantni sep-
takord koji u sebi sadrì vo|icu teì ka kvintakordu £ stupwa. Svaki ton dominan-
tnog septakorda razrje{ava se u najbliì ton kvintakorda £ stupwa, vo|ica u toniku
(zajedni~ki ton ostaje, septima dominantnog septakorda u tercu toni~nog kvintakor-
da, a kvinta u toniku).
37
Nau~i jo{ jedan primjer sa dominantnim septakordom:
44
45
Dvoglasni ritam.
46
38
Ispi{i {ifre intervala, a pored wih wihove obrtaje:
U sqede}em primjeru prepoznaj qestvicu, a zatim pjevaj. Akorde svira nastavnik!
47
Zamisli spajawe dva takta

u jednu cjelinu: 2 × u = 12
8
îtawe:
48
39
Sqede}a pjesma moè se taktirati na 2 (u), ali i na 4 (12
8 ):
U jednoj zimskoj no}i
49
40
Osma lekcija
Paralelne qestvice: D-dur – h-mol
Utvr|ivawe: intervali do kvinte
Kada izgovara{ kvarte i kvinte, znaj: tonovi koji grade ~iste kvarte i ~iste
kvinte su po~etni tonovi dvije susjedne qestvice (na primjer, F–C = ~ista kvinta,
D–G = ~ista kvarta)
U linijskom sistemu kvarte zauzimaju poloàj na liniji i u praznini, a kvinte
u prazninama ili samo na linijama, s tim {to se jedna od wih presko~i:
Nau~i uz pomo} nastavnika:
Nezgoda
Moderato
50
41
Kanoni
51
[tim i kadenca h-mola:
h-mol QESTVICA
– prirodna:
Harmonska i melodijska molska qestvica razlikuju se od prirodne po tonovima

gorwih tetrahorda.
– harmonska: – melodijska:
Rije~ „{tim“ ozna~ava odnos od kamertona (a1) do tonike potrebne qestvice.
42
Zadatak
Nau~i ritmi~ko ~itawe sa nastavnikom. Sqede}eg ~asa pjevaj sâm.
a)
b)
v)
Rebus
(Triola)
Kadenca D-dura u dva glasa.
52
Istu kadencu „pomjeri“ navi{e za malu tercu i pjevaj je sa razredom u dva glasa.
43
Prepoznajte u kojoj qestvici po~iwe, a u kojoj zavr{ava (kadencira) ova mazurka.
53
Naravno, prepoznali ste. To je paralelni h-mol.
Pjevaj u h-molu i nau~i napamet.
54
Vokaliza.*
55
* Vokaliza je melodija za glas ili instrument koja sadrì rje{avawe nekog tehni~kog problema.
44
Ponovi pjesmu Nezgoda i ~esto je pjevaj.
Zadatak
Dopuni taktove!
Ritmi~ku etidu nau~i dopola. Pri tom misli na h-mol. Do sqede}eg ~asa nau~i
je cijelu.
56
45
Pitawa iz teorije
• Na kom stupwu se nalazi ton fis u h-molu, na kom u D-duru, a na kom u G-duru?
• Kako glasi trozvuk na £, £¤ i ¤ stupwu u h-molu harmonskom?
• Izgovori i uzlazno i silazno tonove gorwih tetrahorda h-mola.
Ne zaboravi, u melodijskom molu su tonovi povi{eni i u silaznom kretawu!
Ispi{i {ifre ispod napisanih intervala:
Doma}i zadatak
1. Ispi{i h-mol harmonski u bas kqu~u.

2. Koji je toni~ni kvintakord D-dura i koliko je on udaqen od h-mola?
3. Na kom stupwu je trozvuk e-g-h u D-duru, a na kom u h-molu?
46
Deveta lekcija
Utvr|ivawe ritma. Lanac durskih kvintakorada.
Sinkopa na jedinici brojawa
Prepoznaj ritmi~ke motive.
a) b)
v) g)
Ritmi~ko ~itawe bez pjevawa:
57
Sqede}i primjer najprije nau~i ritmi~ki. Obrati pa`wu: tempo nije brz. Zatim
ga otpjevaj uz pomo} nastavnika. P. I. âjkovski,
Napolitanska pjesma,
adaptirano
58
47
Vje`bu ~itaj po frazama (ponavqaj za nastavnikom) i pri tom pazi na naglaske.
Savladajte je u sqede}ih nekoliko ~asova, a tada je cijelu vje`baj kod ku}e.
59
Napomena: Brojevi pokazuju mjesta gdje }e se praviti prekid u ~itawu. Uporedi ovu eti-
du sa kompozicijama koje svira{. Na|i sli~nosti.
48
Sinkopa na jedinici brojawa
Pjevajte pjesme Jeleno, devojko i I mama i tata, uz taktirawe na dva. Uz odsje~no

taktirawe na dva, izgovaraj cijelu sinkopu na jedan potez:
Pazi na nagla{avawe:
Doma}i zadatak
1. Koji durski kvintakordi imaju sqede}e tonove u sredini?
2. Kako sniàvawem terce od durskog kvintakorda postaje molski? To vje`baj i

lanac molskih kvintakorda!
Durski trozvuci, odnosno kvintakordi (jer se nalaze u obimu kvinte) povezani

su, i to tako {to se lanac kvintakorda kre}e odozdo navi{e:
Kao {to je poznato, durski kvintakordi nalaze se na £, £¤ i ¤ stupwu. Imena

dobijaju po svojim osnovnim tonovima: toni~ni – na £, subdominantni – na £¤ i domi-
nantni – na ¤ stupwu tonaliteta. Iz rasporeda ovih kvintakorda vidimo da su jedan
od drugog udaqeni za kvintu. Imaju po jedan zajedni~ki ton kojim se dodiruju.
49
Kada ovaj dio lanca kvintakorda nastavimo navi{e i naniè, dobi}emo ~itav
lanac. Najniì akord uvijek je subdominanta sqede}em kvintakordu, a za wim slijedi
dominantni (on je na vrhu, dominira u tonalitetu).
Izgovaraj trozvuke brzo – dok ne nau~i{

napamet. Koristi najlak{i ritam:
Doma}i zadatak
Nau~i napamet lanac durskih kvintakorada, ovog puta od As-dura do E-dura:
E – gis – H
A – cis – E
D – fis – A
G–H–D
C–e–G
F–a–C
B–d–F
Es – g – B
As – c – Es
Ili, ako ti je lak{e, nau~i lanac iz linijskog sistema:
50
Deseta lekcija
„Otkrivawe“ qestvice
(dur – paralelni mol, dur – istoimeni mol)
Koja je ovo qestvica?
60
To je B-dur, malo li~i i na paralelni g-mol!
B-dur g-mol
Ovu molsku qestvicu pjevati iz dijelova:
prirodna melodijska harmonska
Pjevaj skokove u tehni~koj vje`bi.
61
51
U narodnoj pjesmi posqedwi ton ne pripada ni duru mi molu:
62
Dominantni septakord u B-duru glasi:
Sjetimo se G-dura. Sada pazi da ton h pjeva{ dovoqno visoko; odmah zatim pjevaj
je u istoimenom molu:
63
Molska qestvica sa dvije snizilice je g-mol qestvica. Pjevajte kadencu i potom

toni~ni trozvuk i ~etvorozvuk na ¤££ stupwu:
52
Ova dva akorda (trozvuk na I stupwu i od VII stupwa
tri male terce) obuhvataju svih sedam tonova harmonskog
mola, a odnos izme|u wih moèmo predstaviti ovako:
Kada izgovori{ g-mol qestvicu u sekundama, naro~ito pazi da izme|u ¤ i ¤£ stup-

wa bude mala sekunda. Ona, kao most, povezuje ¤£ i ¤££ stupaw sa tonikom. Ispi{i do
kraja g-mol harmonski:
Uz pomo} nastavnika nau~i napamet Korelijevu melodiju.
64
Saslu{aj, prepoznaj i otpjevaj: G. Karan
a) b)
v) g)
53
Dok pjeva{ sqede}i primjer, obrati pa`wu na tonove MI–FA–SOL:
65
66
Ritmi~ko ~itawe
67
54
Jedanaesta lekcija
Utvr|ivawe: g-mol i obrtaji intervala
Pitawa
1. Kako glasi ~etvorozvuk na sedmom stupwu g-mola?
2. Od kojih je intervala sa~iwen?
a) ra~unaj od tona do tona
b) ra~unaj samo od najnièg osnovnog tona
To je _________
Pjeva cijeli razred 2–3 puta.
68
Zatvorite kwige i zapi{ite pjevani dio, makar samo po~etak.
Varirawe motiva iz veze ¤££–£
69
4. Koliko istih tonova imaju ¤££7 i ¤7?
55
Obrtaji intervala
U~ili smo na po~etku godine o intervalima. Najprije su uvje`bavane velike i
male sekunde u drugoj lekciji, zatim je re~eno da je interval rastojawe izme|u dva
tona (dva tona stoje jedan pored drugog) ili u harmoniji kada se dva tona pjevaju ili
sviraju jednovremeno. Potom smo naveli podatke o imenima intervala od prime do
oktave.
Utvrdili smo znawe o kvarti i kvinti, ali nismo posebno istakli kakvi su ovi
intervali po svojoj vrsti. Da pojasnimo – vidimo ponovo intervale do oktave:
Ovi brojevi predstavqaju intervale i wihove obrtaje. Zaokruèni brojevi nala-

ze se na po~etku i na kraju niza:
8 7 6 5
1 2 3 4
Svi ovi zaokruèni intervali su ~isti. Wih moèmo pove}avati ili smawiva-
ti, {to }e biti jasnije u daqem u~ewu. Brojevi 2/7 i 3/6, dakle, oni koji se nalaze u
sredini, mogu da budu ili veliki ili mali, a nikada ~isti.
56
Zamislimo da je oktava lonac od U isti takav lonac moèmo naliti
litra. U wega moè da stane samo litar sasvim malo te~nosti.
te~nosti.
Svako moè da vidi da je prostor od nivoa te~nosti do vrha vrlo veliki. To se

notama moè prikazati ovako:
Od gorweg tona f do kraja „lonca“ jeste veliki razmak!
Ako je po~etno rastojawe ne{to ve}e, onda }e dopuna do oktave biti mawa:
Evo sada pravila: mala sekunda (e–f) daje u obrtaju (f–e), {to je velika septima,
a velika sekunda (e–fis) daje u obrtaju malu septimu.
Mali intervali u obrtaju daju velike, a veliki u obrtaju daju male intervale.
O kvarti i kvinti bi}e rije~i kasnije. Za sada navedimo to da i kvarta i kvinta

imaju u svom sastavu po jedan polustepen.
57
Dvanaesta lekcija
Dvije vrste ritma.
Utvr|ivawe: durski i molski kvintakordi
Ritmi~ke jedinice mogu se dijeliti na 2.
Allegro
Ritmi~ke jedinice mogu se podijeliti i na 3:
Andantino
Jedinice brojawa (kod podjele na 2) jesu ~etvrtina, osmina ili polovina:
2
4
2
8
2
2 (C) . . .
Trodijelnu jedinicu (q k) tako|e moèmo podijeliti na mawe dijelove, kada svaku

osminu podijelimo na dva.
58
Jedna od uloga ritmi~kog ~itawa jeste utvr|ivawe solmizacionih slogova za ~e-
tvorodijelnu podjelu u obimu velike terce.
Dobro nau~i sqede}e vje`be:
70
Za trodijelnu jedinicu u obimu male terce:
71
Prepoznaj sqede}e dvotakte:
59
Nau~i ~itawe uz pomo} nastavnika:
72
Doma}i zadatak:
Ravnomjerno ~itawe razvija sposobnost ravnomjernog pra}ewa notnog teksta.

Kada biste bili u orkestru, shvatili biste va`nost te~nog ~itawa bez zastoja sa stal-
nim pogledom unaprijed. Ponovite sve vje`be za ravnomjerno ~itawe.
Ponavqamo lanac durskih kvintakordâ, ali tako da prvi put izgovorimo durski
trozvuk, a odmah potom molski trozvuk na istom tonu:
B–d–f b–des–f
F–a–C f–as–C
C–e–g c–es–g
G–h–d g–b–d
D–fis–a d–f–a
A–cis–e a–c–e
↓ ↓
Durski trozvuk Molski trozvuk
60
Dakle, kada u durskom trozvuku snizimo tercu, dobijamo molski trozvuk. Su-
protno tome, povi{ewe terce u molu daje durski trozvuk.
Evo primjera iz Bokerinijevog Guda~kog kvarteta koji prvi put pjevajte u ori-
ginalu sa tonom fis, a drugi put sa tonom f. O kojim je qestvicama rije~?
Naravno, rije~ je o D-duru i o d-molu.
73
Ove dvije qestvice su istoimene, a sa durskom qestvicom, odnosno sa D-durom

paralelan je h-mol. Ponovimo ga!
Koji je ovo akord? Unesi {ifru ispod nota i sjeti se „~e{qa“.
Obiqeì stupweve u sqede}em melodijskom motivu.
61
Pjevaj u h-molu.
74
75
Da utvrdimo
Kada se durskom kvintakordu snizi terca, nastaje molski trozvuk. Ali durski
trozvuk ima i svoju paralelu, pa je tako paralela D-dura h-mol. Izgovaraj h-mol u ter-
cama uzlazno i silazno i povisilice u harmonskom molu.
62
Trinaesta lekcija
Hromatika u narodnim pjesmama
U na{im narodnim pjesmama ~esto nailazimo na neki povi{eni ton (ili sni-
èni) koji ne mijewa tonski rod. Prve dvije pjesme jesu u jednoj vrsti „narodnog mola“.
76
77
Zvezdama nema Danice,

ovcama nema ~obana.
63
Sqede}a pjesma je {aqiva i veoma pogodna za vje`bawe glasovne artikulacije
(}irivi, }irivi, }irivi, }avor):
78
’O}e ~i~a da se èni.

î~a ’o}e, strina ne}e.
– Ja se po~e’ sam èniti
u zlu ruvu – u koùvu,
u zloj kapi – u {ubari,
na zlu kowu – na kobili,
na zlu sedlu – na samaru,
na zloj uzdi – na ularu.
Ja, kakva je mlada moma:
ar{in duga, dva {iroka,
ne moè je kow povu}i,
ni ta kola, ni dva vola,
samo kola od olova!
Napi{i veliku i malu tercu na tonu a, a zatim i durski i molski kvintakord na

istom tonu.
64
Pjevajte sqede}a dva motiva u a-molu;
a zatim u duru.
D-dur ima dvije povisilice. Koja je sqede}a povisilica u redoslijedu?

Taj ton je vo|ica u novoj durskoj qestvici koja ima tri povisilice. Koja je to
qestvica?
Prepoznaj i otpjevaj motive.
a) b)
v) g)
îtaj ritmi~ki i pjevaj:
79
65
êtrnaesta lekcija
Postavka A-dura
Ponovimo dvije pjesme iz drugog razreda – Vawku majka na dug put i ]uk sedi –
sa intonacijom a-mola.
Prepoznavawe motiva – varirawe melodija
Provjerimo sigurnost pjevawem melodijskog primjera sastavqenog od muzi~kih

fraza za prepoznavawe:
Pjevamo sa lista – odredi dinamiku sâm.

q » 100
80
66
Ispi{ite qestvicu a-mola melodijskog:
Kada se doda samo ton cis, nastaje A-dur:
Ispjevajte {tim a-mola i A-dura:
Doma}i zadatak:
1. Ispi{ite trozvuke na I, IV i V stupwu i poku{ajte da osmislite kadencu za pjevawe.

2. Koji su ovo intervali: cis-fis, c-fis, gis-h, g-h?
3. Od napisanih trozvuka koje daje nastavnik, promjenom terce izmijenite tonski rod.
Sqede}a pjesma sigurno je poznata.

Otpjevaj sqede}i primjer dvoglasno (dodaj tercu po sluhu).
81
67
Nau~i primjer napamet.
Engleska narodna pjesma
82
Ritmi~ko ~itawe
83
68
Petnaesta lekcija
Utvr|ivawe: A-dur i sinkopa na jedinici brojawa
84
85
86
69
Sinkopa na jedinici brojawa – utvr|ivawe
Prepoznaj ritmi~ke motive.
a) b)
v) v)
Nau~i s nastavnikom.
87
Ritmi~ko ~itawe
88
Prepoznaj motive.
a) b)
v) g)
70
Ritmi~ko ~itawe
89
Ritmi~ko ~itawe
Priprema:
90
91
îtaj tonove odozdo navi{e (klavirsko ~itawe).
92
Doma}i zadatak
1. Nau~i napamet primjer br. 87.
71
[esnaesta lekcija
Narodne pjesme u jedan, dva i tri glasa
Pjesma êvrquga ispjeva se najprije u jednom glasu. Poslije toga jedan dio u~e-
nika pjeva sqede}i stih prema ispisanoj melodiji, a ostali u~enici pjevaju uglavnom
na tonu s odgovaraju}i tekst, tako da posqedwi ton bude g iz male oktave.
êvrquga
93
êvrquga* ~evrqala oko glok~eta**.

To ne bila ~evrquga oko glok~eta
ve} devojka, vragolanka, oko mom~eta.
* ~evrquga – pti~ica
** glok~e – mali glog
72
Troglasna pjesma ôban tera ov~ice pjeva se bezmalo po sluhu u dva glasa, a tre-
}i glas najprije izvodi nastavnik na klaviru, a potom isti glas pjevaju altovi ili
dubqi mu{ki glasovi. U~enici treba da zamisle zvuk gajdi, jer je melodija tre}eg
glasa pisana u smislu podràvawa pokretnog tona na gajdama.
ôban tera ov~ice
Vivace
94
73
U Budimu gradu jeste prava narodna pjesma ali ne ona koju svi znaju iz Mokraw-
~eve rukoveti. Prvo se nau~i drugi glas. Kada se nau~i gotovo napamet, onda svi u~e
i prvi glas. Tek tada se podijele u~enici u dva glasa i izvode pjesmu.
Pjevajte dvoglasno.
U Budimu gradu
95
U Budimu gradu ~udno ~udo kaù,

na zlo po junake, gore po devojke.
Devojkama, kaù, tanku pre|u presti,
tanku pre|u presti, sitan vezak vesti.
Junacima, kaù, Budim grad zidati,
Budim grad zidati, kule izvoditi!
74
Narodna pjesma Uranila Koledo izvodi se i van nastavnih ~asova, prilikom
{kolskih priredbi.
Narodna pjesma
Harmonizacija: M. A. V.
Mirno
96
@enski glasovi
Mu{ki glasovi
Svetoj crkvi na jutrewe.

Susrete je sveti Petar
Na jelenu vitorogu:
Vrn’ se natrag, stara majko,
Evo su ti gosti do{li,
Dobri gosti – kole|ani,
Koji ode, Boga mole,
Za staroga, za Badwaka,
Za mladoga, za Boì}a!
75
Ritmi~ko ~itawe
97
Doma}i zadatak
1. Napi{i {ifre ispod sqede}ih intervala:
2. Napi{i velike terce od zadatih tonova navi{e,
a zatim male terce naniè.
Ispi{i {ifre intervala, a pored wih wihove obrtaje.
76
Sedamnaesta lekcija
Obnavqawe i utvr|ivawe: u
Sjetimo se: trodijelni ritam u ima ~etvrtinu sa ta~kom kao jedinicu brojawa: q k »1
Taktiraj nadoqe i nagore i glasno broj:
Nau~i pjesme napamet.
Mali |a~ki valcer
98
77
Hajd’mo, deco
99
Prepoznaj i ponovi sqede}e motive za nastavnikom:
Otpjevajte kadencu C-dura dvoglasno,
78
a zatim troglasno.
100
Ritmi~ko i ravnomjerno ~itawe
101
102
79
Osamnaesta lekcija
Kompozicije za glas i klavir
Prije pjevawa kompozicija za glas i klavir potrebno je osigurati ~istu into-

naciju. S tim u vezi prilaèmo za pjevawe troglasni kanon bugarskog autora.
103
80
Ovo su dvije kompozicije bugarskih autora za glas i klavir. U klavirskoj dioni-
ci svira se i melodijska linija za pjevawe, pa nije te{ko otpjevati ove primjere iako
u wima ima dosta hromatskih skretnica.
104
Rebus
A=I
(Interval)
81
Umjereno
105
Doma}i zadatak: Pitawa i zadaci iz teorije
1. Koja durska qestvica ima dvije snizilice?

2. Koja molska qestvica ima dvije povisilice?
3. Gdje se nalazi akord h-d-f-as (prona|i po vo|ici)?
4. Poveì dominantni septakord i wegovo razrje{ewe:
82
Devetnaesta lekcija
C-dur – c-mol
U tre}oj lekciji pod nazivom Malo dur – malo mol postavqen je c-mol kao isto-
imeni tonalitet sa osnovnom qestvicom. Sada se c-mol utvr|uje dvoglasnim pjevawem
i primjerima iz literature koje bi trebalo nau~iti napamet. Najprije se dvoglasni
kanon izvodi u C-duru, a zatim i u c-molu uz po{tivawe hromatskih oznaka ispisanih
iznad nota.
106
83
Pjevaj u c-molu.
107
Ponovite primjere iz tre}e lekcije, ispjevajte {tim i kadencu i zatim nau~ite

napamet primjer teme iz Betovenove sonate.
Opaàj najprije tonove koje nastavnik svira u c-molu, a zatim otpjevaj ovaj primjer.
108
84
Pjevaj uz nastavnikovu pratwu na klaviru.
109
Ha~aturijanova melodija izvodi se grupno uz klavirsku pratwu nastavnika.
85
Izvodimo melodiju u narodnom duhu u C-duru i c-molu.
Umjereno
110
Doma}i zadatak
Izvr{ite analizu trozvuka klavirske dionice, a ~etvrti i peti takt analizi-

rajte na ~asu sa nastavnikom.
86
Dvoglasni primjer nau~i sâm, jedan glas sviraj, a drugi pjevaj.
111
îtaj ritmi~ki i zami{qaj zvuk c-mola.
112
Tap{ite svaku ~etvrtinu s ta~kom, tj. jedinicu trajawa:
113
87
Dvadeseta lekcija
Es-dur
Es-dur je durska qestvica sa tri snizilice. Ona je paralelna sa c-molom. Kada se
od c-mola „popnemo“ za tercu navi{e, stupamo u Es-dur.
c-mol: c, d, es, f, g, as, b, c
Es-dur: Es, f, g, as, b, c, d, Es Es
c
Kadenca i {tim Es-dura.
a)
b)
Primjeri za pjevawe.
114
88
M.A.V.
115
M.A.V.
116
Otpjevajte slede}u pjesmu jednoglasno, a zatim dvoglasno kao kanon.
117
Vi{wi~ica rod rodila

od roda se salomila.
Nema vi{wu ko da bere,
samo mom~e i devoj~e.
89
Andante sostenuto
118
Dvoglasni ritam za ~itawe i pjevawe.
119
Zadatak
Izmisli melodiju za jedan glas.
120
90
Poku{aj da ~uje{ u sebi zvuk Es-dura za vrijeme ritmi~kog ~itawa.
Z.M.V.
121
Doma}i zadatak
Nau~i dio po dio sqede}u ritmi~ku etidu. Tek kada su svi dijelovi savladani,
etida se izvodi u cjelini i zami{qa Es-dur.
Z. M. V.
122
91
êtvrti razred
Prva lekcija
Obnavqawe: a-mol i A-dur
Dopuni naniè:
a-mol A-dur
Sqede}e melodije prepoznaj i pjevaj u a-molu, a zatim u A-duru:
1)
2)
3)
Otpjevaj sqede}i primjer sa tonom s, a zatim sa tonom cis.
Umjereno
95
Zapi{i diktat i iznad svakog takta stavi broj. Melodija koju si zapisao pred-
stavqa ________________ kanon. Poku{ajte da ga otpjevate!
96
U sqede}em primjeru otpjevajte najprije prvi glas uz harmonsku pratwu koju
izvodi nastavnik ({ifre su u dodatku). Zatim ga otpjevajte dvoglasno.
Qestvi~ni kvintakordi A-dura:
Kakvi su kvintakordi na glavnim stupwevima (£, £¤ i ¤) A-dura? Na kom stupwu

se nalazi umaweni kvintakord? Od kakvih se terci sastoji? Na kojim stupwevima su
preostali kvintakordi? Kakvi su oni?
97
Mali kviz
1. U kom je taktu pisana pjesma U jednoj zimskoj

no}i?
A – 2/4
B – 4/4
V – 12/8
2. Kako se zove znak? U

A – ligatura
B – korona
V – nota brevis
3. Kako se zove francuski kompozitor koji je

pisao instruktivnu literaturu za solfe|o
(vje`bice na 3 tona)?
A – Debisi
B – [open
V – Dandelo
Doma}i zadatak
1. Ispi{i qestvi~ne kvintakorde melodijskog a-mola i utvrdi koje su vrste. U
kvadrati}e upi{i {ifre akorda:
2. Uvje`baj ~itawe sqede}ih akorda, odozdo nagore:
98
Druga lekcija
Ritam. Sekvenca. Obrtaji intervala
Dvostruko punktirana figura

na dvije ritmi~ke jedinice
Prije pjevawa primjer obradi ritmi~ki.
Ritmi~ko ~itawe
99
Sekvenca
Uporedi melodijsko-ritmi~ke cjeline prvog i drugog, odnosno ~etvrtog i petog

takta. Muzi~ki materijal u drugom, odnosno u petom taktu nastao je tako {to je mu-
zi~ka cjelina a ponavqena u taktu za sekundu navi{e, a muzi~ka cjelina b u taktu za
sekundu naniè.
Uzastopno ponavqawe kratke melodijsko-ritmi~ke cjeline na vi{em ili nièm
stupwu od onoga na kome se prvi put javqa naziva se sekvenca.
Osnovna (po~etna) cjelina u sekvenci moè da bude ponovqena i vi{e puta.
100
Otpjevaj sqede}e primjere, a zatim prona|i i obiqeì sekvence.
1. Pjevaj u A-duru
2. Pjevaj u a-molu
Doma}i zadatak
Obnovi primjer iz XII lekcije (br. 72, III godina) – Vagnerovu temu iz Lete}eg Holan-
|anina.
101
Otpjevajte temu iz Hajdnove sonate.
10
Za harmonizaciju ove melodije iskoristi sqede}e akorde: A, D, E7, Hm i A/E ({i-

fre upi{i u kvadrati}e).
Ispi{i {ifre sqede}ih intervala.
Kvarte i kvinte
Kada izgovara{ kvarte i kvinte, znaj: tonovi koji grade ~iste kvarte i ~iste
kvinte jesu po~etni tonovi dve susjedne qestvice (na primjer, F–C = ~ista kvinta, D–G
= ~ista kvarta).U linijskom sistemu kvarte zauzimaju poloàj na liniji i u praznini,
a kvinte samo u prazninama ili samo na linijama, s tim {to se jedna od wih presko~i.
Na osnovnim tonovima C-dura nalazi se 6 ~istih kvarti i 6 ~istih kvinti. Sedma

kvarta i kvinta su razli~ite – nemaju u sebi po jedan polustepen, ve} ili nijedan (kvar-
ta) ili imaju dva polustepena (kvinta). To se najboqe vidi i osjeti pjevawem u dva glasa:
Dakle, sve prime su ~iste kao i oktave, sekunde i terce su velike i male kao sek-
ste i septime, a kvarte i kvinte su ~iste (osim jedne kvarte na IV stupwu) koja je pre-
komjerna i jedne kvinte na VII stupwu koja je umawena).
102
Podsjeti se!
Svaki interval ima svoj par u dopuni do oktave. To je obrtaj intervala.
U oktavnom hodu dowi ton preska~e gorwi ili gorwi preska~e dowi:
Napravi obrtaje sqede}ih intervala i napi{i koji su.
Obiqeì vrste sqede}ih terci i sekundi.
Ako si nau~io da terce u obrtaju daju sekste, a sekunde septime – zapamti i sqe-
de}e: mala terca u obrtaju daje veliku sekstu, a velika terca malu sekstu. Isto vaì i
za odnos sekunde i septime. Dakle, u obrtaju se dobija suprotna vrsta intervala.
Kvarta i kvinta su „par“ kod obrtaja – kvarta u obrtaju daje kvintu, a kvinta
kvartu. îsti intervali u obrtaju daju tako|e ~iste intervale. Kada je kvarta preko-
mjerna, ona }e u obrtaju dati umawenu kvintu i obratno.
103
Napi{i obrtaje terci i sekundi iz prethodnog primjera i odredi wihovu vrstu.
Prepoznaj obiqeène motive i izvedi ih (kucaj ili pjevaj).
Doma}i zadatak
1. Napi{i sekvence od zadatih modela:

a) za sekundu niè
b) za tercu vi{e
Otpjevaj oba odlomka, a zatim poku{aj da prepozna{ iz koje su kompozicije.
2. Ispi{i obrtaje sqede}ih intervala i wihovu vrstu.
104
Tre}a lekcija
Postavka fis-mola
Svaka molska qestvica moè da se uporedi sa istoimenim ili sa paralelnim

durom (na primjer, c-mol sa C-durom ili sa Es-durom).
U oba slu~aja mijewa se tonski rod. Kada uporedimo istoimene qestvice, usta-
novi}emo da je ista toni~na kvinta, a razli~it predznak; kada je rije~ o paralelnim
qestvicama, mijewa se toni~na kvinta, a tonovi ostaju isti.
Paralela A-dura je fis-mol.
Otpjevaj i uporedi gorwe tetrahorde fis-mola.
105
Prepoznaj i otpjevaj sqede}e fraze.
Naredna dva primjera nau~i napamet uz pomo} nastavnika.
11
fis
s
ci
a
s
d
s
h
ei
gi
106
12
fis-mol harmonski najlak{e moè{ nau~iti

ako gorwem tonu toni~nog trozvuka doda{
malu sekundu, a zatim skok u vo|icu i razrje-
{ewe u toniku. fis
eis
cis
Pomo}u fis-mol kvintakorda lako je nau~iti

i umaweni septakord. Pjevaj septakord navi-
{e, a toniku naniè:
107
Ova dva akorda sadrè sve tonove
fis-mol qestvice.
I fis a cis
VII eis gis h d
Ispjevaj u sporom tempu umaweni septakord i wegovo razrje{ewe.
Primjeri za obradu.
13
14
108
Navedenim motivima dodaj povisilice da bi bili u fis-molu melodijskom:
Iste motive otpjevaj poslije prepoznavawa.
„Lov na gre{ke“ – ispravi ih! Ta~no obiqeène intervale zaokruì.
Doma}i zadatak
Napi{i intervale prema unesenim {iframa:
Ispi{i {ifre ispod svakog intervala:
109
êtvrta lekcija
G–e–E
Prije vi{eglasnog pjevawa kanon nau~i napamet.
Pogledaj da li u wemu ima sekvenci.
A. Caldara
15
16.
110
Pjevajte u e-molu.
17
Napi{i veliku i malu tercu na tonu e, a zatim durski i molski kvintakord na

istom tonu.
Pjevajte durski trozvuk na tonu e i kadencu E-dura, durske qestvice sa tonikom mi.
Pjevajte primjer u duru.
18
111
Sjeti se redoslijeda povisilica. Koja je vo|ica e-mola? Isti ton je i vo|ica
E-dura. Koje povisilice u predznaku ima E-dur?
Kada bude{ ispisao u linijskom sistemu e-mol melodijski, odmah ispod wega is-
pi{i E-dur. Vidje}e{ i sâm, razlika je samo na tre}em stupwu.
Ispi{i trozvuke na glavnim stupwevima E-dura.
Koji od sqede}ih akorda pripadaju e-molu, a koji E-duru? Ispi{i wihove {ifre.
19
112
Pjevajte kanon u E-duru.
20
Pjevajte u E-duru.
21
113
Nau~i sqede}i primjer napamet.
22
Ritmi~ko ~itawe
23
114
Prepoznavawe motiva:
a)
b)
v)
a)
b)
v)
Doma}i zadatak
1. Odaberi jedan ritmi~ki motiv, Diabelija ili Hajdna,
i prema wemu iskomponuj melodiju.
2. Utvrdi ritmi~ku vje`bu br. 23.
3. Zapi{i po sje}awu melodije br. 21 ili 22.
4. Poveì umawene septakorde sa wihovim razrje{ewem
– u zagrade upi{i odgovaraju}i broj.
#
1) C dim ( ) Cm
#
2) E dim ( )Fm
#
#
3) A dim ( ) Dm
4) H dim ( ) Em
#
5) D dim ( ) Hm
Podsjeti se – C # dim ozna~ava umaweni septakord na

tonu cis, a ovaj akord se razrje{ava u £ stupaw d-mola (Dm)!
115
Peta lekcija
E-dur – Es-dur
Teorijsko upore|ivawe
E-dur i Es-dur su veoma udaqene qestvice jedna od druge kada se posmatra broj
povisilica i snizilica: E-dur 4 povisilice, Es-dur 3 snizilice. Me|utim, one imaju
ne{to zajedni~ko – iste solmizacione slogove na istim stupwevima:
E, fis, gis, a, h, cis, dis, E

Mi, fa, sol, la, si, do, re, Mi.
b b b b
Iz ove {eme vidimo da su osnovni tonovi u Es-duru ( f, g, c i a) ba{ oni tonovi

koji su povi{eni u E-duru fis, gis, cis, dis).
Pa`wa! Nemoj nikada pjevati dva primjera zaredom u E-duru i Es-duru.

Primjer u E-duru izvedi poslije opaàwa tonova i pjevawa {tima:
24
Samo izgovori u Es-duru, a izvodi ga glasom jedino u E-duru.
Pitawa
Ako je ton gis u sredini E-dur trozvuka, kako glasi durski sekstakord na tonu gis?
116
Sekstakord jeste prvi obrtaj kvintakorda. Ako smo nau~ili napamet sve durske
kvintakorde, zna}emo od sredweg tona navi{e da izgradimo sekstakorde. Prema tome,
durski sekstakord na tonu gis glasi gis, h, e.
Kako glase durski kvintakordi na ~etvrtom i petom stupwu E-dura?
Izgradi wihove sekstakorde.
Ponovi iz tre}eg razreda lanac kvintakorada u durskoj i molskoj varijanti.
Kako glasi C-dur kvintakord, naravno C-e-g. Ako „sklonimo“ g i umjesto toga tona
dodamo veliku sekundu a, dobijamo molski sekstakord: c-e-a. Posqedwi ton nam
pokazuje da je to osnovni ton a-mola.
Primjeri
Otpjevaj tehni~ku vje`bu i zacrni osnovne tonove E-dura i cis-mola.
Tehni~ka vje`ba
25
26
117
Nakon pjevawa provjeri {ifre za sqede}u vje`bu:
27
Zapi{i diktat koji po~iwe uzmahom:
28
Pjevaj sa nastavnikom:
29
118
Uporedimo Es-dur i E-dur jo{ jedanput abecedom:
Es-dur: Es f g as b c d Es (tri b )
E-dur: E fis gis a ha cis dis E (~etiri # ),
ili solmizacijom:
Es-dur b b b b
MI FA SOL LA SI DO RE MI
E-dur # # # #
Postavka v
Devetosminski takt, ili mjera, ima tri trodijelne jedinice i taktira se na tri:
pr-va-i, dru-ga-i, tre-}a-i.
Poku{aj da osmisli{ melodiju prema sqede}oj ritmi~koj vje`bi, ali u Es-duru.
Najprije pjevaj kadencu Es-dura!
30
Vje`baj taktirawe i izgovor prije pjevawa sqede}eg primjera.
31
119
Ritmi~ki izgovor
32
Melodijsko-ritmi~ka vje`ba za ~itawe i pjevawe
33
Ispi{i vje`bu br. 33 u suprotnom odnosu kratkog i dugog trajawa. Po~iwe ovako:
Doma}i zadatak
1. Ispi{i E-dur u violinskom i bas-kqu~u i obiqeì polustepene.
2. Ispi{i trozvuke na glavnim stupwevima E-dura i Es-dura.
3. Napi{i kvintakorde i sekstakorde prema {iframa:
120
[esta lekcija
Utvr|ivawe: teorija i vi{eglasje
Durski i molski sekstakordi uvje`bavaju se na osnovu poznavawa lanca durskih
kvintakorda. Osim toga, nau~eni durski kvintakordi omogu}avaju poznavawe umawe-
nih i prekomjernih kvintakorda. Vidimo jo{ jednom lanac durskih kvintakorda.
Od durskog kvintakorda nastaje molski kvintakord tako {to se durskom snizi

terca (npr., D-fis-a postaje d-f-a). Lanac durskih kvintakorda ~ita se odozdo navi{e
da bi se povezao ton kvinte sa sqede}im trozvukom.
C– e– g Cis – eis – gis

F– a– c Fis – ais – cis
B– d– f H– dis – fis
Es – g– b E– gis – h
As – c – es A– cis – e
Des – f – as D– fis – a
Ges – b – des G– h– d
Ces – es – ges C– e– g
îtaj u tabeli sve trozvuke tako {to }e{ ih

pretvoriti u molske snièwem terce. Obrati pa`wu
na razlike u predznacima lijeve i desne kolone.
Kada zanemarimo kvintu i umjesto we dodamo C–e–g+a

veliku sekundu, nastaje molski sekstakord: F – a – c + d ...
Osnovni ton S i potom F pokazuju paralelnu qestvicu od mola ~iji sekstakord

dobije{ pomjerawem durskog trozvuka za sekstu. Vje`baj durske trozvuke i wihovo pre-
tvarawe u molske sekstakorde.
121
Povi{ewem durske kvinte nastaje prekomjerni trozvuk. Gorwi ton kvintakorda
je vo|ica molske qestvice.
Snièwem kvinte molskog trozvuka nastaje umaweni trozvuk.
Na primjer, a-c-e sa snièwem kvinte u es, nastaje trozvuk a-c-es – umaweni.
prekomjerni
umaweni
34
122
Utvrdi kadencu c-mola.
35
Obnovite dvoglasni primjer br. 36 koji ste pjevali u tre}em razredu. Zatim ga „pomje-
rite“ i zapi{ite za sekundu navi{e.
36
123
Ponovi kadencu i opaàj tonove F-dura.
37
124
Sedma lekcija
Narodne pjesme
Prepoznavawe dvoglasnih motiva
Silazni harmonski tetrahord koristi se u srpskim narodnim pjesmama. Na primjer:
38
Sitnu, malenu ne uzimaj za ènu,

ve} ti uzmi k’o mene, da ti srce ne vene!
Malog, k’o puà, ne uzimaj za muà,
ve} ti uzmi k’o mene da ti srce ne vene!
125
Pjevawe i kucawe – prema motivima pjesme Sitnu malenu.
39
Sqede}a srpska narodna pjesma izvodila se uz igru.
U Milice duge trepavice,

prekrile joj rumen-jagodice,
jagodice i bijelo lice.
Ja je gledah tri godine dana;
ne mogoh joj o~i sagledati,
crne o~i i bijelo lice,
ve} sakupih kolo djevojaka,
i u kolu Milicu djevojku.
– Oj, Milice, na{a drugarice,

il’ si luda, il’ previ{e mudra,
te sve gleda{ u zelenu travu,
a ne gleda{ s nama u oblake?
Al’ govori Milica djevojka:

– Nit’ sam luda, nit’ previ{e mudra,
nit’ sam vila da zbijam oblake,
ve} djevojka da gledam preda se!
126
U Milice duge trepavice
40
I
II
III
127
Utvrdimo Es-dur i nau~imo jo{ jednu narodnu pjesmu.
Otpjevaj staru svadbenu pjesmu:
Tri su mi gore
41
Tri su mi gore visoke,

Ju’or je gora najvi{a.
Tudi mi mom~e lov lovi,
quba mu kowa dovodi.
Povela ga je na vodu,
zavezala ga za lozu;
dala mu, dala vodice
iz svoje desne ru~ice;
dala mu zobi, bisera
iz svoga skuta svilena.
Tudi je mlada zaspala.

Zavika straà sa grada:
– îja je moma zaspala,
da l’ bi se mojom nazvala?
Povika mom~e iz lova:
Moja je moma zaspala,
Sam }u je, junak, buditi.
Sam }u je, junak, qubiti!
128
Pjevajte pjesmu troglasno.
42
Prepoznavawe motiva
129
Otpjevaj dominantni septkord Es-dura, a razrje{ewe ispjevaj i zapi{i sâm.
Nau~i sada ritmi~ku etidu koju si ~itao u tre}em razredu u skra}enoj formi.
Najprije uvje`baj obiqeèna mjesta u ritmi~koj etidi. Izgovaraj solmizacijom
mjesta gdje se javqaju skokovi.
Kada nau~i{ ritmi~ku etidu, kucaj je sa obje ruke:
43
130
Osma lekcija
Obnavqawe: C-dur i c-mol. Utvr|ivawe: akordi
44
45
131
Sqede}u vje`bu napisao je August Panseron jo{ daleke 1840. godine, i to za mu-
zi~ke po~etnike:
46
47
132
Pjevaj i u duru i u molu:
Umjereno
48
Umjereno
49
Dopi{i gorwe tetrahorde sve tri varijante c-mol qestvice i obiqeì polustepene:
C-dur i c-mol melodijski razlikuju se samo po jednom tonu. Koji je to ton?
133
Trozvuci na glavnim (£, £¤, ¤) i sporednim stupwevima (££, £££, ¤£, ¤££) C-dura i
c-mola:
Pitawa
1. Gdje se u prirodnom molu nalaze molski, a gdje durski kvintakordi?
2. Zbog ~ega se kvintakord na ¤ stupwu dura razlikuje od kvintakorda na ¤ stupwu
prirodnog mola?
3. Kako glase akordi u svim qestvicama na ££ stupwu?
4. Koliko umawenih kvintakorda ima harmonski, a koliko melodijski mol? Na ko-
jim su stupwevima?
134
50
Doma}i zadatak
1. Ispi{i redom sve qestvi~ne kvintakorde na dva na~ina:
a) na „klasi~an“, uobi~ajen na~in,
b) u vidu {ifri za harmonizaciju melodije.
2. Nau~i da svira{ i pjeva{ molsku varijantu vje`be broj 48. Odaberi odgovaraju-
}e akorde, a one koje nisi mogao da iskoristi{ – precrtaj:
H dim D°°/F G7 Cm/G Dm G7 Cm/E

b Em G7
Cm G Cm Cm Cm D°° Cm
Umjereno
Koje akorde nisi mogao da iskoristi{?
135
Deveta lekcija
Utvr|ivawe: dioba trodijela i narodna pjesma
Ritmi~ko ~itawe
51
Prepoznavawe motiva
Poslije opaènih motiva obraditi vje`be kao ritmi~ke etide.
52
53
136
Kako glasi umaweni kvintakord Es-dura?
Koji su molski trozvuci u Es-duru?
Ispi{i qestvi~ne kvintkorde Es-dura i obiqeì wihovu vrstu.
Iznad akorda napi{i {ifre:
Izgovori Es-dur qestvicu u tercama, po~ev{i od ¤ stupwa (si-re, re-fa...).

Prve tri terce ovog niza ~ine dominantni septakord Es-dura.
Dvoglas izvoditi na dva tona na instrumentu:

gorwi glas – e
dowi glas – h
Dvoglasni ritam:
54
137
55
Izvor voda izvira{e

Qubavna pjesma iz Prizrena
56
Izvor-voda izvira{e,
bele pene izbaca{e
i u pene beli sand’k.
U sand’ku lepa Mara.
Otud ide turska vojska,
otvara{e, ne moga{e.
Otud ide srpska vojska,
jedno mlado otvorilo,
lepu Maru poqubilo.
Pjesma se pjeva u dva glasa. Prema rije~ima i ritmu melodije drugi glas moè da
odràva sqede}e tonske visine; e (prvi takt), e-dis (drugi takt): h (tre}i takt); e-dis-h
(~etvrti takt) itd.
U drugom glasu preovla|uje ton – h.
138
Po{la mi Milka za vodu
57
Po{la mi Milka za vodu

s’s dve-tri stomne u ruke
i s dva ibrika srebrna.
Pos’pna Milku kupina,
iskr{i Milka dve stovne
i dva ibrika srebrna.
Vidka mi Milka da pla~e.
– ]uti mi, Milka, ne pla~i,
ja }e ti kupim dve stovne
i dva ibrika srebrna!
Napomena. Rije~ pos’pna izgovara se sa nenagla{enim prvim slogom, a sa izuzet-

no nagla{enim drugim glasom s (pos’pna = saplela se).
139
Deseta lekcija
Muzi~ka fraza. Ritam
Dio melodije koji se doìvqava kao muzi~ka cjelina izvedena u jednom dahu, na-
ziva se fraza. Fraza naj~e{}e traje od jednog do osam taktova. Dakle, ona moè da se
poklopi sa najmawom melodijsko-ritmi~kom cjelinom od jedog takta, ali i da traje
koliko i zaokruèna muzi~ka misao (re~enica), {to zavisi od samog muzi~kog djela.
Sposobnost frazirawa, tj. odre|ivawa granica pojedinih fraza i wihovo poveziva-
we u cjelinu uslov je za dobro izvo|ewe jedne kompozicije. Dinami~ko nijansirawe,
odgovaraju}i tempo, agogika i drugo sastavni su dijelovi frazirawa. To se moè po-
rediti sa dobrim ~itawem pjesme i pravilnom primjenom zapete, ta~ke, uzvi~nika,
znaka pitawa i drugog.
Obiqeì fraze – poslije pjevawa (primjeri od 58 do 63):
58
Pjevawe s lista:
59
140
60
Odredi dinami~ke oznake i obiqeì fraze.
61
141
Obiqeì fraze.
62
Poku{aj da prethodni primjer harmonizuje{; bi}e ti potrebna samo

dva akorda: ______ i _____ .
Melodiju sviraj sa pratwom dok je ne zapamti{, a zatim sve {to si
odsvirao zapi{i u dva sistema (u violinskom i bas-kqu~u).
Tako|e, ovu solo pjesmu otpjevaj uz akordsku pratwu.
Nau~i cio lanac durskih kvintakorda napamet.
63
142
Sukobqavawe triole i ~etvorodijelne podjele
Prema Mokraw~evoj pjesmi

iz Druge rukoveti
64
– Gde si bila, Maro? Jesi l’ videla, Maro,

– Dole do Morave. Resavske junake?
Prepoznavawe motiva
Poku{aj da neki od zadataka iskomponuje{.

Misli na pjesmu Maro Resavkiwo.
143
65
66
67
Istakni razliku izme|u ~etvorodijelne podjele i triole.
68
69
144
F. Mendelson, Pjesma bez rije~i
(adaptirano za solfe|o)
70
Napomena:
Paziti na o{tre figure ~etvorodijelne i dvodijelne podjele (da se dobije oblik
triole)!
71
72
Napomena:
U primjeru br. 72 „razvu}i“ triolu i izvesti je {to „okruglije“, jer }e se u suprotnom
gotovo izjedna~iti sa sqede}om figurom u istom taktu. Ozna~eni takt (*) izvje`bati iz-
dvojeno, ali sa nekoliko ponavqawa bez pauze izme|u jednog i drugog izvo|ewa.
145
Jedanaesta lekcija
Mala triola. Pjevawe s lista
Prepoznaj ritmi~ke dvotakte.
Ritmi~ko ~itawe
73
146
Izgovori primjer uz taktirawe, a zatim ga otpjevaj; poku{aj da ga nau~i{ napamet!
74
Iz koje je kompozicije ova ritmi~ka okosnica?
75
Pjevawe s lista
76
147
77
Koja je ovo pjesma? Dopi{i tekst i pjevaj je u c-molu:
78
Doma}i zadatak
1. Utvrdi ritmi~ko ~itawe G. Meyerbeer, „Afrikanka“ (pr. 54).

2. Ispi{i {ifre sqede}ih intervala.
3. Odredi razrje{ewa dominantnih septakorda:

#
1) F 7 ( )F (Fm)
2) E7 ( )C (Cm)
3) F7 ( )E (Em)
4) C7 ( )D (Dm)
5) G7 ( )B (Bm)
6) H7 ( )G (Gm)
7) A7 ( )H (Hm)
8) D7 ( )A (Am)
148
Dvanaesta lekcija
Tema s varijacijama. F-dur i f-mol
Tema s varijacijama
U ovom muzi~kom obliku tema – osnovna muzi~ka misao – mijewa se (varira) vi-
{e puta na razli~ite na~ine. Svaka promjena teme predstavqa jednu varijaciju. Broj
varijacija nije odre|en, a u wihovom nizawu se ide od jedostavnog ka sloènom. Tako
se posqedwe varijacije sve vi{e „udaqavaju“ od teme.
Prilikom pjevawa sqede}e teme i varijacija obratiti pa`wu na hromatske skret-
nice (a-gis-a) i prolaznice (g-gis-a).
Tema:
79
Varijacije:
149
U dvoglasu br. 80 tako|e ima hromatskih skretnica. Prije pjevawa kompozicija
prepoznajte i otpjevajte dvoglasne motive.
80
Sqede}i primjer nau~i napamet.
81
150
Utvr|ivawe skoka u ton b:
82
Istu melodiju otpjevaj u f-molu:
83
„Varirane kadence“ f-mola:
151
Pjevaj prvo u F-duru, a potom dodaj sniènu tercu:
84
Ispi{i F-dur, a zatim f-mol melodijski

(to su tonovi koje si pjevao u prethodnom
primjeru). Uo~i sli~nosti i razlike.
b
85
Dopi{i gorwe tetrahorde sve tri varijante f-mola.
152
Doma}i zadatak
1. Ispi{i sve tri varijante f-mola u bas-kqu~u!
2. Pomjerawem terci napravi od sqede}ih kvin-

takorda suprotnu vrstu (od durskog molski,
od molskog durski).
Dur
Mol
3. Dopi{i ton koji nedostaje umawenom sep-

takordu f-mola, a zatim ga razrije{i:
Dur
Mol
Ravnomjerno ~itawe.
4. Napi{i {ifre akorda iznad teme (primjer br. 79); vodi ra~una o tome da isti akor-
di odgovaraju i varijacijama.
153
Trinaesta lekcija
Utvr|ivawe: F-dur i f-mol
Dvoglasno pjevawe. F-dur i f-mol
86
Prona|i akorde i ispi{i wihove {ifre.
87
Slu{aj kako nastavnik svira durski i molski trozvuk na tonu f, a zatim pjevaj
motive i u duru i u molu.
a) b)
v) g)
154
Primjer koji ste pjevali u F-duru, pjevajte u f-molu, molskoj qestvici sa tonikom
fa. Druti i tre}i takt pjevajte kao i u F-duru.
88
Izgovaraj stupweve svih vrsta f-mol qestvice. Koji su akordi iz F-dura, a koji iz
f-mola?
Nau~i napamet sqede}u melodiju u f-molu.
89
Pjevajte svi.
90
155
Sqede}i tonovi pripadaju F-duru. Uz pomo} nastavnika mijewajte predznake da
biste dobili tonove f-mola. Ispi{ite stupweve.
Pjevajte motive sa umawenim septakordom f-mola.
Poveì sqede}e umawene septakorde sa datim melodijama.
a) A)
b) B)
v) V)
Ritmi~ko ~itawe
91
156
êtrnaesta lekcija
Stare okretne igre
Stavovi svite su: alemanda, sarabanda, gavota, menuet, ìga itd.
Menuet
Menuet je francuska igra iz vremena
baroka. Trodijelnog je ritma i umjerenog
tempa. Nastao je u H¤£ vijeku, a polovinom
H¤££ vijeka postaje obavezna igra zvani~nog
dijela dvorskog plesa. Naziv menuet poti~e
od izraza „pas menus“, {to zna~i „sitni ko-
raci“. Menuet se igrao u parovima, sitnim
koracima, uz izvo|ewe gracioznih figura.
Igra~ice su bile obu~ene u {iroke, duge ha-
qine, a igra~i su imali svilene pantalone
pripijene uz noge do koqena i cipele sa ni-
skom {irokom potpeticom. Takvoj modi od-
govarala je graciozna i elegantna igra ka-
kav je menuet.
92
157
Kada zapi{e{ ritmi~ku okosnicu prvog dijela Dusekovog Menueta, pjevaj ga u cjelini.
93
Alemanda
Alemanda (allemande) je stara wema~ka igra, pisana u parnom taktu (2/4, 4/4).
Vrlo je spora, ali motori~na. Dvodijelnog je oblika, odnosno ima dva dijela.
94
Sarabanda
Sarabanda je lagana igra {panskog porijekla, pisana u taktu 3/4 ili 3/2, dvo-
djelnog oblika. Ova je iz Francuske svite u d-molu.
94
158
@iga
@iga (gigue) je brza igra engleskog porijekla, trodijelnog ritma, a dvodijelnog
oblika.
J.S. Bach, Svita za violon~elo,
adaptirano
95
Poloneza
Poloneza ne spada u stavove svite. To je poqska narodna igra u 3/4 taktu. Naj~e{}e
ima sqede}i ritam.
Nau~i ritam prije pjevawa!
96
97
159
Mazurka
Mazurka je poqska nacionalna igra trodijelnog ritma i promjenqivog tempa –
od umjerenog do veoma brzog. Od poloneze i menueta se razlikuje po o{trim, energi~-
nim ritmovima, sa izrazitim akcentima.
Igrala se u parovima, sa nekoliko osnovnih koraka, ali u bezbroj varijanti. Iz

naroda mazurka je u{la u plesne dvorane i postala jedna od najpopularnijih salon-
skih igara H£H vijeka {irom Evrope. Wen ritam i karakter posebno su oìvqeni u
muzici Frederika [opena.
98
Odredi kojim igrama pripadaju sqede}i ritmovi.
1. POLONEZA 2. MAZURKA 3. MENUET
160
Bolero
Bolero je {panska igra umjerenog tempa i naj~e{}e je ispisana u taktu 3/4. Po
ritmi~koj pratwi srodna je polonezi.
ili
Igra se sa pjevawem i uz pratwu gitare i kastaweta.
99
161
Petnaesta lekcija
îtawe i pjevawe s lista
Ritmi~ko ~itawe.
100
101
Ravnomjerno ~itawe sqede}eg zadatka izvodi se u etapama. Prvo pro~itaj svaku

prvu notu u trodijelu a preko ostalih „pretr~i“ pogledom. Zatim pro~itaj polovinu
vje`be i nau~i je. Tek tada pro~itaj etidu u cjelini.
102
162
103
104
Prepoznavawe motiva:
a) jednoglasnih
105
b) dvoglasnih
163
Narodna pjesma.
Harmonizacija M. A. V.
106
– Sitan kamen do kamena, „Berite me, nosite me,

zelen zdravak do koqena. ne dajte me nevjestama,
Prati{e me da ga berem, nevjeste me ru`no nose,
a ja, jadna, kako berem: za dan, za dva, za pojasom,
za dan, za dva stru~ak i dva, a uve~e bacaju me,
za nedjequ jednu kitu, ve} me dajte |evojkama,
i ta kita progovara: za dan, za dva za pojasom, |evojke me l’jepo nose:
a uve~e u wedarca,
u wedarca, kraj srda{ca!“
164
[esnaesta lekcija
Kretawe iz f-mola ka As-duru
As-dur i durski sekstakord
Prepoznavawe melodijskih fraza. Poslije prepoznavawa – pjevaj!
U navedenim frazama melodija se kre}e iz f-mola u dursku dominantu – C-dur.

Koliko zajedni~kih tonova imaju f-mol melodijski i C-dur?
165
107
Ispi{i kadencu As-dura. Otpjevaj toni~ni akord od £ stupwa naniè i navi{e.
To je As-dur sekstakord. Primijetio si da je osnovni ton u sopranu; sada ispi{i

durske sekstakorde naniè od osnovnih tonova:
Primijetio si da je durski sekstakord sastavqen od male terce i male sekste.

Molski ima intervale suprotne vrste, tj. navi{e veliku tercu i veliku sekstu.
Na primjer:
Zna~i: durski sekstakord ima malu tercu i malu sekstu;

molski sekstakord ima veliku tercu i veliku sekstu!
166
Obrada As-dura. Takt 12/8
Prepoznaj motiv i pjevaj.
108
109
167
Prepoznaj koju ritmi~ku cjelinu svira nastavnik.
Izgovori nekoliko puta pr-va-i, dru-ga-i uz taktirawe, i to u brzom tempu.

Izgovori: pr-va-i, dru-ga-i, tre-}a-i, ~et-vr-ta (pazi, ne „~e-ta-i“!).
To je takt 12/8!
Prepoznaj koji motiv svira nastavnik.
168
Pjevawe s lista
110
Ritmi~ko ~itawe.
111
Pjevaj i ispi{i taktice.

Pjesma iz Slovenije
112
169
Sedamnaesta lekcija
Utvr|ivawe: f-mol i As-dur
Prepoznaj i otpjevaj sqede}e ~etvorotakte:
U datim primjerima melodija se iz f-mola kretala u dursku paralelu – u As-dur.
Primjere iz literature nau~i napamet.
113
170
114
115
Prepoznaj i otpjevaj sqede}e fraze. One su u ritmu igara koje si do sada u~io.
171
116
Doma}i zadatak
1. Ispi{i As-dur qestvicu u oba kqu~a.
2. Napi{i akorde i wihove {ifre:
3. Otpjevaj My Dame sa akordskom pratwom.
172
Osamnaesta lekcija
Upore|ivawe As-dura sa A-durom. Utvr|ivawe: 12/8
Obnovi muzi~ke fraze s po~etka prethodne lekcije u kojima se melodija kre}e iz

f-mola u paralelnu dursku qestvicu As-dur.
117
Dopuni ritmi~ku vje`bu.
118
173
Izvuci taktice.
119
Uporedi tonove As-dura sa tonovima A-dura, bez pjevawa!
Oni tonovi koji nisu snièni u As-duru povi{eni su u A-duru:
As-dur b b b b b ~etiri snizilice
# # #
LA SI DO RE MI FA SOL LA
A-dur tri povisilice
Kadenca A-dura i oktavni skok
174
Prema ritmu prepoznaj koja je ovo igra.
120
Otpjevaj Mocartovu ariju nekoliko puta, a zatim je zapi{i po sje}awu. To se

zove samodiktat.
121
175
Odgovori sa „Da“ ili „Ne“:
1. U As-duru i A-duru se na ¤ stupwu nalazi trozvuk As–c–e? ______ .
2. Takt 12/8 taktira se na ~etiri? ______ .
3. Na £¤ stupwu A-dura nalazi se molski trozvuk? ______ .
4. A-dur ima ~etiri povisilice? ______ .
Rebus
A
(@iga)
Doma}i zadatak
1. Sloì sqede}e fragmente u cjelinu i odredi koja je to igra.
176
Devetnaesta lekcija
cis-mol
Nau~i uz pomo} nastavnika.
122
Otpjevaj dva puta i potom zapi{i po sje}awu. Prema ruskoj pjesmi
123
Prepoznavawe i pjevawe opaènih dvotakta.
124
Pjevawe s lista.
125
177
Izvoditi sa pqeskom na svakoj jedinici.
Ukrajinska pjesma
126
Za dvoglasno izvo|ewe Musorgskog vaqa utvrditi skok u £¤ stupaw.
127
178
Dvadeseta lekcija
Modulacije
Modulacija predstavqa prelaèwe iz jednog tonaliteta u drugi. Najjednostav-

nije su modulacije iz mola u paralelni dur sa povratkom u polazni tonalitet, a za-
tim, modulacije iz dura na dursku dominantu.
Do sada ste pjevali modulaciju iz f-mola u C-dur (br. 107), motive iz f-mola u As-dur
(17. lekcija).
Prona|i gdje se u sqede}oj pjesmi prelazi u dominantni dur?
128
179
U na{oj zemqi pri pjevawu mu{ke i ènske grupe javqa se pomjerawe melodije
navi{e ili naniè, naj~e{}e na subdominantu.
129
Prve modulacije nalazimo prilikom kretawa iz mola u paralelni dur sa po-

vratkom u polazni tonalitet. Suprotni pokret – od dura ka paralelnom molu – vrlo
je rijedak u umjetni~koj muzici.
130
U ovoj kwizi ~esto se pomiwe „malo dur, malo mol“, odnosno istoimeni dur i
mol. U tim slu~ajevima sve se de{avalo u okviru iste toni~ne kvinte (C-c, D-d, F-f,
G-g...). To nisu bile modulacije. Ova pojava naziva se promjena tonskog roda ili, jed-
nostavno – mutacija.
180
Jedan od mnogih inserata iz umjetni~ke literature sa modulacijom, a ujedno veo-
ma lak za pjevawe, jeste odlomak iz Hajdnovog kvarteta.
132
Ipak, stari majstori, me|u koje svakako spada Hendl, komponovali su izuzetno
we`ne melodije.
133
181
Tre}i razred
Sadràj
Prva lekcija, Obnavqawe: C-dur (G + F) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Druga lekcija, Pomjerawe molske pjesmice (a–d) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
Tre}a lekcija, Malo dur – malo mol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15
êtvrta lekcija, Utvr|ivawe: D-dur i druge durske lestvice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Peta lekcija, Intervali . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
[esta lekcija, Triola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Sedma lekcija, Obnavqawe: u . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
Osma lekcija, Paralelne qestvice: D-dur – h-mol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
Deveta lekcija, Utvr|ivawe ritma. Lanac durskih kvintakorada.
Sinkopa na jedinici brojawa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
Deseta lekcija, „Otkrivawe“ qestvice
(dur – paralelni mol, dur – istoimeni mol) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
Jedanaesta lekcija, Utvr|ivawe: g-mol i obrtaji intervala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
Dvanaesta lekcija, Dvije vrste ritma.
Utvr|ivawe: durski i molski kvintakordi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
Trinaesta lekcija, Hromatika u narodnim pjesmama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
êtrnaesta lekcija, Postavka A-dura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
Petnaesta lekcija, Utvr|ivawe: A-dur i sinkopa na jedinici brojawa . . . . . . . . . . 69
[esnaesta lekcija, Narodne pjesme u jedan, dva i tri glasa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
Sedamnaesta lekcija, Obnavqawe i utvr|ivawe: u . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
Osamnaesta lekcija, Kompozicije za glas i klavir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
Devetnaesta lekcija, C-dur – c-mol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
Dvadeseta lekcija, Es-dur . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
182
êtvrti razred
Sadràj
Prva lekcija, Obnavqawe: a-mol i A-dur . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
Druga lekcija, Ritam. Sekvenca. Obrtaji intervala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99
Tre}a lekcija, Postavka fis-mola . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105
êtvrta lekcija, G – e – E . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110
Peta lekcija, E-dur – Es-dur Teorijsko upore|ivawe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116
[esta lekcija, Utvr|ivawe: teorija i vi{eglasje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121
Sedma lekcija, Narodne pjesme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
Osma lekcija, Obnavqawe: C-dur i c-mol. Utvr|ivawe: akordi . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
Deveta lekcija, Utvr|ivawe: dioba trodijela i narodna pjesma . . . . . . . . . . . . . . . . 136
Deseta lekcija, Muzi~ka fraza. Ritam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140
Sukobqavawe triole i ~etvorodijelne podjele . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143
Jedanaesta lekcija, Mala triola. Pjevawe s lista . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146
Dvanaesta lekcija, Tema s varijacijama. F-dur i f-mol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
Trinaesta lekcija, Utvr|ivawe: F-dur i f-mol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
êtrnaesta lekcija, Stare okretne igre . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157
Petnaesta lekcija, îtawe i pjevawe s lista . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
[esnaesta lekcija, Kretawe iz f-mola ka As-duru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165
Obrada As-dura. Takt 12/8 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167
Sedamnaesta lekcija, Utvr|ivawe: f-mol i As-dur . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170
Osamnaesta lekcija, Upore|ivawe As-dura sa A-durom. Utvr|ivawe: 12/8 . . . . . . . . 173
Devetnaesta lekcija, cis-mol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 177
Dvadeseta lekcija, Modulacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179
183
Zorislava M. Vasiqevi} • Aleksandra Jovi}-Mileti} • Milena Popovi}
SOLFE\O
za tre}i i ~etvrti razred osnovne muzi~ke {kole
ÊTVRTO IZDAWE
Zavod za izdavawe uxbenika i nastavna sredstva,

Isto~no Sarajevo, 2010.
Notografija
Jelena Pej~i}
Ilustracije
Tatjana Drobni
Lektor i korektor
Grujo Lero
Priprema za {tampu
Mirjana Rilak
Izrada korica
Neboj{a Vasiqevi}, ARTEQE
Format: 210 × 270

Obim: 184 strane
Tira`: 1000
[tampa:

Solfeđo Udžbenik Za 3. I 4. Razred

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Solfeđo Udžbenik Za 3. I 4. Razred

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Dr Zorislava Vasiqevi}

ZAVOD ZA UXBENIKE I NASTAVNA SREDSTVA

Glavni i odgovorni urednik

Sigurno ste do sada nastupali na javnim ~asovima i malim koncertima

@elimo vam puno uspjeha u muzi~kom {kolovawu.

Obiqe`i tetrahorde (u prvoj vje`bi) i terce (u drugoj).

Po~iwemo narodnu melodiju kvartom.

Ja posejah lubenice Navadi se seka Dora, Ja uhvatih seku Doru,

* Vidi sa nastavnikom kako se sviraju akordi prema {iframa.

Prepoznaj koji motiv nastavnik svira i odmah ga otpjevaj.

Sqede}a grupa motiva zavr{ava tonom fa (F-dur).

Dvije susjedne qestvice imaju po jedan zajedni~ki tetrahord: dowi tetrahord C-

SUSJEDNE QESTVICE se razlikuju za jedan hromatski znak, a tonike su im uda-

Zadatak: dodaj dinami~ke znake.

Da li primje}uje{ koji trozvuci se koriste u sqede}oj melodiji?

Krokodil Gena slavi ro|endan

Krokodil~i} mali Gena

Ipak, wemu ne{to smeta:

Do|e wemu mala Sena

Nau~i napamet solmizacijom. Sviraj akorde ali sada u d-molu.

* Andante sostenuto = ital. uzdr`ano hodaju}i

Uo~ite razliku u zvuku (rije~ je o motivu

Obnavqawe: sekunda i terca

Napi{i velike sekunde navi{e i nani`e od sqede}ih tonova.

1. Ispi{i sve tri vrste d-mola.

Ispod terci u D-duru ispi{i koje su velike, a koje male.

* Kanon je melodija koja je sama sebi i pratwa.

Sqede}a dva primjera nau~i napamet i ~esto ih pjevaj.

Sjetimo se poznate dje~ije pjesme u kojoj se javqa izmjena tonskog roda.

Zec kopa repu

Zec kopa repu, a lisica cveklu.

Isti primjer u oba tonska roda.

Ispi{i do kraja D-dur qestvicu:

Obiqe`i polustepene, tetrahorde i nau~i qestvicu napamet, kao i kadencu:

I{li smo u Afriku

4. Grize gladni papagaj,

5. Ni{ta nisu kazali,

Pjevajte uz pomo} nastavnika sqede}i primjer dok ga ne nau~ite napamet.

Utvr|ujemo tonalitet pjevawem sa lista.

Bog ubio ~ukundedu

Bog ubio ~ukundedu

Bog ubio ~ukunbabu

Kada zna{ da su u duru isti tetrahordi na prvom i petom stupwu (polustepeni

Izgovaraj qestvice koje si ispisao, i to uzlaznim i silaznim hodom. Ispod sva-

Dvoglasni ritam za ~itawe u dvije grupe ili za svirawe na instrumentu sa uda-

1. Kako glasi trozvuk na tre}em stupwu F-dura?

Otpjevajte sqede}u narodnu pjesmu dvoglasno.

Savila se vita loza vinova

Ve} to bilo dvoje: milo i drago.

Dok odlomak ~ita{ ritmi~ki, zami{qaj kako zvu~i u D-duru.

Ako brojeve od 1 do 8 ispi{emo na slede}i na~in, oni ukazuju na obrtaje intervala.

Brojevi od 1 do 4 odnose se na intervale do kvarte, a brojevi od 5 do 8 na inter-

Ovo su obrtaji intervala u linijskom sistemu. Ton koji se u osnovnom intervalu

Vidimo sada kako to izgleda u linijskom sistemu:

Kao {to vidi{, sredwi ton (FA–F) broji se dvaput.

B-dur qestvica ima sqede}e intervale:

i ~etiri male terce.

Ispi{ite stupweve ispod intervala:

Kvarte: sve su ~iste, osim kvarte na IV stupwu. To su tonovi ___________________ .

Sjetimo se, samo dvije sekunde su male:

One u obrtaju daju dvije velike septime. To su:

Kako glasi dominantni septakord u B-duru? Po~iwe na tonu f ?

Ispi{i ovaj akord i razrije{i u prvi stupaw: