EUROPSKE DRŽAVE U 18. ST.

FRANCUSKA

 početkom 18. st. Europskim državama vlada apsolutizam (neograničena vlast vladara)
 u prošlosti vladari su apsolutizmom nastojali učvrstiti vlast nad podanicima
(prvenstveno plemstvom) kao i u drevnom pravu monarha da vlada kao božanski
namjesnik
 apsolutizam se potpuno razvio za vrijeme kralja Luja XIV. (1643. – 1715.)
 Francuska u tom vremenu postala dominantnom silom kont. Europe
 apsolutizam počivao na centralizaciji uprave i stvaranju državne administracije (čini
osnovu vlasti u državi)
 temelji modernih država postavljeni razvojem činovništva i državne uprave
 razvoj jedinstvenih poreznih sustava, stajaće i profesionalne vojske, diplomacije i
modernog državnog aparata
 država bila najveća vrjednost, uzdignuta na razinu božanstva (jaka sekularizacija vlasti
u cjelini)
 Thomas Hobbes (engleski filozof) u djelu Leviathan 1651. opisao filozovsku osnovu
apsolutizma
 zaključio da priroda čovjeka u početku razvoja društva potiče borbu svih protiv sviju
ili prirodnog stanja
 Leviathan („smrtni bog“) društveni ugovor koji su ljudi sastavili zbog prekida tog
sukoba na čijim je temeljima nastala svemoćna država
 na čelu države bio suveren (neograničena i neopoziva vlast)
 ratovi 18.st. vode se zbog svjetovnih, ograničenih državnih interesa (kabinetski
katovi)
 prosvijećeni apsolutizam (kasnije razdoblje apsolutizma)
 vladari i dalje zadržavaju sviju vlast, ali se trude vladati na dobrobit svojih podanika
 Luj XIV. – „Kralj Sunce“
 Društvo podijeljeno na 3 staleža
 rat za španjolsku baštinu (1701. – 1714.)- osniva se velika koalicija kako bi zauzdala
franc. kralja i njegove ambicije o osvajanju Europe
 kompromisno rješenje pronađeno Mirom u Utrechtu (1713. i 1714.)- Lujev unuk Filip
naslijedit će Španj. krunu, ali se Franc. i Španj. nikada se smiju ujediniti pod jednim
vladarom
 državna riznica iscrpljena, Francuska zapala u krizu
 kriza obilježila vladavinu Luja XV. (1715. – 1774.) koji nije uspio zaustaviti
gospodarsku propast države
 unutarnja kriza se nastavlja te obilježuje franc. povijest do početka revolucije 1789.
Kabinetski ratovi: ratovi druge pol 17. st i prve pol 18.st koji se vode zbog političkih
interesa vodećom europskih država

 sukob se rješava diplomacijom u kabinetima vladara i osvajačkim ratovima

  Ratovi su uzrokovani težnjom za: -teritorijalnim širenjem
 -kolonijalnim osvajanjem
 -dominacijom u Europi
Merkantilizam:
-državna gospodarska politika
-potiče domaću proizvodnju i izvoz
-visokim carinama ograničava uvoz
-kontrola države nad tržištem, nema slobodnog tržišta

VELIKA BRITANIJA

 u 18.st. ulazi sukobima kralja i parlamenta

 u Slavnoj revoluciji 1688. svrgnut kralj Jakov II. Stuart, a Engleskoj zavladao muž
njegove kćeri Mary- Vilim Oranski
 godinu dana kasnije Zakonom o pravima (Bill of Rights) potvrđene sloboda i nadmoć
parlamenta („parlament vlada a kralj kraljuje“), Engleska postala parlamentarna
monarhija
 kao posljedica političkih sukoba nastaju dvije pol. stranke- vigovci (liberalna struja)
koji zastupaju interese građanstva i moć parlamenta i torijevci (konzervativci) koji
zastupaju zemljoposjednike i zauzimaju se za veću moć kralja i plemstva (monarhiju)
 nakon Vilimove smrti kratko vlada dinastija Stuart (kraljica Ana)
 Engleska sudjeluje u Ratu za španj. nasljeđe i otima Franc. neke posjede u Sj. Am. Te
stječe nadzor nad Gibraltarom
 1707. engleski i škotski parlament donose deklaraciju o stvaranju realne unije te
nastaje Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanje
 dva kraljevstva postaju jedno u ujedinjenoj osobi monarha i zajedničkim
parlamentom
 1701. engleski parlament donio Zakon o nasljeđivanju prijestolja koji katolicima
onemogućuje stupanje na eng. prijestolje
 1714. kraljem postaje protestant George Ludwig kao kralj Đuro I.
 u Britaniji počela vladavina dinastije Hannover koja traje do današnjih dana
 bristanski kraljevi oslanjaju se na građanstvo i vigovce kad je riječ o unutarnjoj politici
čime će pridonijeti industrijskom i političkom razvoju
 britanija nikada neće dobiti pisani Ustav, ali će njen politički sustav biti stabilan
 1721. prvi britanski premijer postaje Sir Robert Walpole, a sjedište mu je kuća u
Londonu
 Britanija postaje dominantna kolonijalna i trgovačka sila, a u Europi će biti važan
čimbenik ravnoteže snaga
  Britanija će steći nove kolonije i posjede u Sj. Am. i Indiji pod vodstvom premijera
Williama Pitta Starijeg i njegove agresivne vanjske politike pogotovo tokom
Sedmogodišnjeg rata
 još jedan vrijedan posjed britanskoj kruni dodat će 1770. James Cook otkrićem
Australije

RUSIJA

 krajem 17. st. bila kulturno i gospodarski nerazvijena i feudalno zaostala

 u stalnom strahu, okružena moćnim i agresivnim susjedima
 dolaskom na vlast cara Petra Aleksejeviča Romanova, poznatog kao Petar Veliki
(1689. – 1725.) počelo teško razdoblje promjena
 Petar želio reformirati Rusiju po zapadnom uzoru u upravnom i vojnom smislu
svjestan geopolitičkog položaja zemlje
 1697. Petar tajno krenuo na putovanje zapadnom Europom kao narednik Petar
Mihailov radi prikupljanja vrijednih iskustava koja će kasnije primijeniti u reformi
vlastite države
 u Prusiji izučavao vojnu tehnologiju, u Engleskoj prisustvovao sjednici parlamenta u
vrijeme Vilima Oranskog, u Nizozemskoj nekoliko mjeseci radio u brogogradilištu kao
običan radnik
 povratom u Rusiju uspostavio jaku apsolutističku vlast i proveo centralizaciju uprave
 boljarima (starom plemstvu) okupljenima u Dumi oduzeo političku moć, osnovao
Senat kao glavno političko tijelo
 osnovavši sinod (zamjenjuje vladavinu patrijarha) 1700. Rusku pravoslavnu crkvu
podvrgnuo svojoj vlasti
 u Rusiju uveo julijanski kalendar i pojednostavio je ćiriličo pismo
 u unutarnjoj politici oslanjao se na činovničko plemstvo (novi sloj)
 poticao doseljavanja stručnjaka za zapada u Rusiju radi razvitka gospodarstva,
mornarice i vojske
 u vanjskoj pol. glavna zadaća mu je bila osigurati Rusiji izlaz na otvoreno more
 1689. sporazumom u Nerčinsku riješen problem razgraničenja s Kinom, Rusija dobila
područje istočno od Bajkalskoh jezera i pravo trgovine s Pekingom
 1695. Petar Osmanlijama oteo Azov, ali se nakon propasti pregovora okrenuo Baltiku
kojim je vladala Švedska („kraljica sjevera“)
 u velikom Sjevernom ratu (1700. – 1721.) PROTIV Švedske Petar uspio osvojiti
dijelove Baltika, ali je njegova vojska prisiljena na povlačenje nakon poraza u bitci na
Narvi
 švedski kralj Karlo XII. Poveo svoje snage na jug kroz Poljsku, do Ukrajine kako bi
pokušao slomiti Petrovu novu vojsku
 1709. u bitci kod Poltave Petar uspio oslabiti Šveđane i nanijeti Karlu težak poraz
 zbog prijetnje osmanskog napada s juga Petar bio prisiljen na potpisivanje mira i
vraćanje Azova O.C.
  rat je završen 1721. mirom u Nystadu (Ništadu)- Rusija dobila nadzor nad Baltikom i
potvrdila se kao novi važan čimbenik u europskoj politici, teritorijalno proširenje,
gradnja mornarice
 1703. u čast svojih uspjeha Petar je naredio početak gradnje nove prijestolnice
Sankt- Peterburga (simbol nove moderne Rusije)
 propadanje seljaka i teži položaji kmetova zbog sve većih poreza potaknuli su mnogo
ustanaka
 najveći u Petrovo doba bio je pokrenut 1707. na Donu Kozaci pod Kondratijem
Bulavinom
 1718. dao pogubiti svog sina Aleksija kako bi se njegova volja poštovala, a vizija mone
Rusije bila ostvarena
 nakon Petrove smrti došlo do rasipništva dvora, pogoršanja položaja seljaka i
kulturnog napredka
 osnovani Akademija znanosti (Sankt- Peterburg) i prvo rusko sveučilište (Moskva)
 u doba carice Elizabete Rusija sudjelovala u velikom Sedmogodišnjem ratu
 protiv Petra III. Izveden državni prevrat, na prijestolje došla njegova supruga poznata
kao Katarina II. Velika (1762. – 1796.)
 nastavila je modernizaciju Rusije, održavala veze s mnogim europskim filozofima, u
duhu prosvjetiteljstva 1767. objavila je svoj program reformi sažet u dokumentu
poznatom kao Nakaz
 sustav i dalje počivao na kmetstvu
 Katarina je svoja vanjskopolitička nastojanja okrenula prema jugu protiv sve slabijeg
O.C.
 u tri rata Rusija izborila izlaz na Crno more
 1774. Mirom u Kučuk- Kajnardžiju ruski vladar dobio status zaštitnika pravoslavnog
stanovništva na području O.C.
 1783. Rusija anektirala cijeli Krim, a monom flotom u lukama Sevastopolju i Odessi
ostvarila trajnu vojnu prisutnost na jugu
 1773. buknuo veliki ustanak donskih kozaka pod vodstvom atamana Jemeljana
Pugačova koji se predstavljao kao car Petar III., ustanak krvavo ugušen
 Kraj Katarinine vladavine Rusija dočekala kao velika sila s jasnom imperijalističkom
politikom usmjerenom prema JI Europe i O.C.

POLJSKA

 nekad moćna Poljsko- Litavska Unija zapala u krizu

  Poljska u 18. st. bila monarhija u kojoj su vlast imali plemići (šljahta) okupljeni u sabor
poznat kao Sejm
 liberum veto- pravo svakog plemića u saboru da odbije donošenje bilo kojeg zakona i
odluke
 zbog toga kraljevstvo je bilo paralizirano, a modernizacija nužna za opstanak države
nemoguća
 Poljska postaje lak plijen svojih susjeda (H.M., Pruske i Rusije)
 1764. za poljskog kralja izabran Stanislav August Poniatowski (Stanislav August
Ponjatovski) koji je imao potporu Katarine Velike
 1772. provedena Prva podjela Poljske (H.M. dobila Galiciju, Rusija istok Litve, Pruska
područje oko Gdanjska)
 1791. Sejm donio prvi moderni europski ustav, liberto vetum j +e ukinut, a Poljska je
ustrojena kao parlamentarna monarhija
 1793. Rusija i Pruska provele drugu podjelu Poljske (Rusija preuzela zapadnu Ukrajinu
i Bjelorusiju)
 1795. Stanislav August Poniatowski morao se odreći prijestolja i provedena je treća
podjela zemlje nakon koje je poljska država prestala postojati

OSMANSKO CARSTVO

 na početku 18. st. bilo sila na zalazu

 nakon propale opsade Beča ulazi u razdoblje vojnih poraza u ratovima s H.M.,
Rusijom, Pruskom i Mletačkom rep.
 1792. mirom u Jašiju Rusija je stekla prevlast nad Crnim morem, a granica O.C.
pomaknuta je do rijeke Dnjestra
 1718. mirom u Požarevcu O.C. izgubilo je sjevernu Srbiju, sj. Bosnu, Beograd, Banat i
dio Vlaške
 moć sultana je slabljela od smrti Sulejmana Veličanstvenog u kosrist vezira, harema ili
janjičara
 jača proces decentralizacije
 u pokrajinama sve snažnije lokalne elite čiji su pripadnici nazivani ajani
 timarsko- spahijski sustav (osmanska verzija feudalizma) --timar-zemljišni posjed koji
se dodjeljuje vojnicima umjesto plaće
-najveći broj timara dodjeljivan je konjanicima koji se zovu spahije
Po tome je osmanski feudalni poredak nazvan timarsko-spahijiski sistem

 procesom decentralizacije svaki pokušaj ozbiljne modernizacije bio nemoguć
 tokom 19. st. slabost O.C. će biti prepoznata u krugovima europske diplomacije
 ruski car Nikola I. nazvao ga je „bolesnik na Bosporu“
 „istočno pitanje“ - sukob velikih europskih sila zbog budućnosti Carstva i buduće
podjele njegovih teritorija
PRUSKA I HABSBURŠKA MONARHIJA

 u 18. st. njemačke zemlje okupljene u Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti
 osnovao ga Oton I. u namjeri da obnovi slavu Rimskog Carstva
 Reichstag- zajednički plemićki sabor
 nekada su u tom saboru o izboru o izboru budućeg cara odlučivali kneževi izbornici
(elektori), a kasnije je ta titula pripala vladarima H.M.
 Tridesetogodišnji rat (1618. – 1648.) poharao je i oslabio njem. zemlje, ali je na
sjeveru počeo uspon nove sile
 Tijekom 17. st. nastala Pruska kneževina kada je brandenburški knez naslijedio prusko
vojvodstvo
 Fridrik Vilim I. (1640. – 1688.) „veliki elektor“ oslobodio Prusku vrhovništva poljskog
kralja i proširio državu na područje Pomeranije
 njegov nasljednik Fridrik I. dobio kraljevsku titulu te 1701. nastaje prusko kraljevstvo
 Fridrik Vilim I. „vojnički kralj“ uspostavio apsolutističku vladavinu i nastavio razvoj
države
 junkeri – zemljoposjedničko plemstvo
 u vojsku uveo novi oblik novačenja po kantonima čime je udvostručio broj vojnika
 uveo tehničke inovacije, profesionalizirao časnički kadar
 njegov nasljednik Fridrik II. Veliki (1740. – 1786.) naslijedio moćnu vojsku, uređenu
državu i punu blagajnu
 tokom Rata za austrijsko nasljeđe oteo je H.M. bogatu pokrajinu Šelesku te je proširio
pruski teritorij tokom prve podjele poljske tako što je povezao Brandenburg i istočnu
Prusku
 za vrijeme Sedmogodišnjeg rata osigurao Pruskoj status europske sile
 sebe naziva „prvim slugom države“
 uveo obavezno školovanje za mušku djecu, crkvu podredio civilnoj vlasti, organizirao
javne radove, razvijao manufakture, razvijao kulturu i umjetnost, podupirao razvoj
gospodarstva
 kameralizam- velik utjecaj države
 od 1683. u H.M. se razvijao apsolutizam
 car Leopold I. oduzeo pravo pobune hrvatskom i ugarskom plemstvu ukidanjem 31.
članka Zlatne bule iz 1222.
 Karlo VI. nije imao muških nasljednika te je morao osigurati stabilan prijenos vlasti na
svoju kćer Mariju Tereziju
 1713. donio Pragmatičku sankciju kojom je omogućio stupanje žena na prijestolje
 1740. na prijestolje stupa Marija Terezija
 Rat za austrijsko nasljeđe počinje nakon što Fridrik II. Veliki zauzima pokrajinu Šelsku
 Marija izgubila titulu carice SRC
 titulu kasnije preuzeo Marijin suprug Franjo I. Lotarinški
 Marija se u vanjskoj pol. približila Francuskoj, u 7-godišnjem ratu neće uspjeti vratiti
Šelsku, Pruska pokazuje svoju snagu
 njemački dualizam- podvojenost velikog njem. teritorija od sredine 18. st. između
utjecaja H.M. s jedne i Pruske druge strane
  Marija provodila centralizaciju države i modernizaciju uprave, gospodarstva, školstva
i zakona
 osnovala Državno vijeće kao glavno tijelo svoje apsolut. vladavine, osnivala sveučilišta
i vojne škole
 njen nasljednik Josip II. nastavio unutarnje reforme kako bi stvorio jedinstvenu
centraliziranu državu pod apsolutističkom vlašću
 omogućio vjerske slobode, osobnu slobodu kmetova, ukinuo mnogobrojne stare
povlastice, Crkvu podvrgnuo državnoj vlasti
 jozefinizam- njegova beskompromisna državna politika, vođena idejama
prosvjetiteljstva
 pred kraj života povukao većinu svojih odluka osim one o vjerskoj toleranciji i slobodi
seljaka
 naslijedio ga je njegov konzervativniji brat Leopold II.

SEDMOGODIŠNJI RAT 1756-1763

 „svjetski rat 18. st.“

 vodio se na pet kontinenata- Europi, Sj. I J. Americi, Indiji i Africi
 počeo radi ranijih sukoba oko teritorija i prava na prijestolje pojedinih zemalja
uključujući gotovo sve europske monarhije osim O.C.
 Pruska u Europi ratovala s H.M., a Francuska i Britanija snage su odmjerile na
svjetskim oceanima
 „čudo dinastije Brandenburg“- kada je caricu Elizabetu naslijedio njen sin Petar III.
Koji je bio veliki štovatelj Fridrika i Prusa koji je odmah potpisao primirje i povukao
ruske snage
 do kraja rata granice u Europi su se bitno izmijenile
 rat završen mirom u Parizu 1763. g. mir u Parizu
 Britanci Francuzima uspjeli preoteti gotovo sve posjede u Sjevernoj Americi i na
istoku Indije
 Mirom u Hubertusburgu Pruskoj je priznat status europske velesile
 potvrđuje se kolonijalna dominacija Britanije i prevlast Britanije nad svjetskim
morima

PROSVJETITELJSTVO I NJEGOV UTJECAJ

 prosvjetiteljstvo- intelektualni i duhovni pokret koji se razvija u 17. i 18. st. u

europskim zemljama (Francuska i Engleska)
 glavno obilježje prosvjetiteljstva- vjera u ljudski razum
 prirodno pravu čovjeka su sloboda i jednakost
 Immanuel Kant (njemački filozof) među prvima odredio značenje prosvjetiteljstva
 „sapere aude“- usudi se znati, latinska izreka, obilježje prosvjetiteljske ideje i elje za
stvaranjem boljeg društva
 racionalizam i empirizam prethode razvoju prosvjetiteljstva
 Rene Descartes- tvorilac racionalizma
 John Locke- utemeljitelj spoznajne teorije kao filozofske discipline
 40-ih do 70-ih godina 18. st. prosvjetiteljske ideje dosežu vrhunac u Francuskoj u
djelima Voltairea, Rousseaua i Montesquiea
 Charles- Louis de Secondat Montesquie (Šarl- Luj de Sokondat Monteskje) u svojem
djelu O duhu zakona (1748.) znanstveno istražio oblike vlasti, zauzimao se za
ograničenje kraljevske vlasti
 Jean Jacques Rousseau- protiv ustavne monarhije , u svojem djelu Društveni ugovori
smatra da se vlast temelji na općoj volji i slobodi kojom upravlja narod
 Voltaire- jedan od najutjecajnijih filozofa prosvjetitelja, poznat po kritiziranju
kršćanstva, u svojim djelima zagovarao reforme u sudstvu i oporezivanje povlaštenih
društvenih slojeva
 prosvjetitelji željeli prosvijetliti narod te su sve tadašnje ljudsko znanje pokušali
prikupiti u jednu knjigu koja se naziva Enciklopedija
 enciklopedisti- francuski prosvjetitelji, autori enciklopedije
 glavni urednici franc. enciklopedije bili su Denis Diderot i Jean le Rond d'Alembert
 prvo izdanje enciklopedije izašlo je u Parizu 1751.
 prije početka franc. revolucije Europom je kružilo 6 izdanja Enciklopedije
 prosvjetiteljske ideje utjecale i na gospodarstvo
 od sredine 18. st. vodeća ekonomska politika bila je merkantilizam
 merkantilisti zastupali ideju da se napredak temelji na slobodnoj trgovini
 u Njemačkoj se pojavljuje gospodarska politika kameralizma (UVJERENJE DA
BLAGOSTANJE DRŽAVE OVISI O PUNOJ DRŽAVNOJ BLAGAJNI)
 kameralizmom se pokušalo napuniti državnu blagajnu novcem od poreza
 sredinom 18. st. u Francuskoj se razvila gospodarska škola koja je smatrala da
napredak države i izvor bogatstva leži u zemlji i poljoprivrednoj proizvodnji
(fiziokratizam)
 glavni predstavnik fiziokratizma bio je Francoise Quesnay
 u Engleskoj će Adam Smith 1776. pod utjecajem gospodarskih promjena napisati
djelo Bogatstvo naroda (ekonomska znanost se odvaja od filozofije)
 najvažniji hrvatski merkantilist bio je Benedikt Kotruljević koji je u svom
gospodarskom priručniku O trgovini i savršenom trgovcu opisao dvojno knjigovodstvo
koje se i danas koristi
 izmislio geslo Ne držati sva jaja u istoj košari
 merkantilizam, kameralizam, fiziokratizam i ekonomski liberalizam najvažnije su
ekonomske doktrine nastale pod utjecajem prosvjetiteljskih ideja
 građani prihvaćaju prosvjetiteljske ideje jer u njima nalaze način na koji mogu
ostvariti svoje interese
 prosvjetiteljske ideje utjecale na arhitekturu, glazbu i književnost
 u hrvatskoj među najpoznatijim prosvjetiteljskim piscima bio je Matija Natun Relković
 najpoznatije djelo Satir iliti Divlji čovjek
 na području znanosti u Hrvatskoj važan je matematičar i filozof Ruđer Boškovič

PRVA INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA

 tokom 18. st. u velikom dijelu Europe desio se znatan demografski rast
 zahtjevao se brži i jeftiniji način proizvodnje, došlo do korištenja tehnoloških inovacija
 promjene koje su se desile prelaskom s manufakturne proizvodnje na industrijsku i
strojnu nazivamo industrijskom revolucijom
 agrarna revolucija- potaknula povećanje prinosa u poljoprivredi i veću zaradu
zemljoposjednika
 kukuruz i krumpir sade se po cijeloj Europi
 engleski poljoprivredni stručnjak Jethro Tull konstruirao sijačicu, a škotski inžinjer
Andrew Meikle mehaničku vršilicu
 počeo proces urbanizacije koji je obilježio doba industrijskih revolucija
 napredna poljoprivreda potakla potražnju za alatima i razvoj metalurgije
 Velika Britanija smatra se kolijevkom industrijalizacije
 prijevoz robe bio jeftin zbog blizine mora
 prevlast na moru V. Britaniji omogućila širenje kolonijalnog carstva
 na istoku i dalje prevladavaju feudalni odnosi, tamo proces industrijalizacije bio
sporiji
 početkom industrijske revolucije smatra se 1769. kada je James Watt patentirao
usavršen parni stroj
 1733. John Key patentirao leteći čunak
 Richard Arkwight izumio stroj za predenje na vodeni pogon
 Eli Whitney izumio stroj za čišćenje pamuka
 parni stroj butno utjecao na razvoj prometa
 Robert Fulton (američki konstruktor) konstruirao prvi parobrod Clermont i 1807.
uspostavio redovitu prugu na rijeci Hudsonu povezujući New York i Albany
 George Stephenson 1814. sagradio parnu lokomotivu
 Njegova sljedeća konstrukcija Locomotion vukla je 1825. prvi putnički vlak na pruzi
Stockton- Darlington
 POSTANAK I ŠIRENJE SAD-A

 od Kolumbova otkrića Amerika 1492. europske sile trude se steći nadzor nad velikim
prostranstvima obaju kontinenata
 1607. na istočnoj obali Sj. Amerike osnovano naselje Jamestown koje su osnovali
engleski doseljenici, a nedugo nakon osnovana je i prva kolonija Virginia
 uporišta u Sj. Am. imali Englezi, Nizozemci (New York se u početku zvao New
Amsterdam) i Francuzi koji su nadzirali područje Kanade na sjeveru te područje od
Velikih jezera do Meksičkog zaljeva koje je nazvano Louisiana (prema kralju Luju XIV.)
 Španjolci i Portugalci zauzeli Srednju i Južnu Ameriku
 tokom 17. st. kolonije u Sj. Am. brzo se razvijaju, a broj Europskih doseljenika (Irci,
Englezi, Nijemci...) povećavao se iz godine u godinu
 u protokapitalističkom okružju jačaju trgovina i obrt, a na jugu poljodjelstvo i
proizvodnja duhana i pamuka koji su bili znatno oslonjeni na unosnu trgovinu
afričkim crnim robljem
 u 18. st. svaka od 13 kolonija pod vlašću britanske krune imala je široku autonomiju,
vlastitu zakonodavnu skupštinu, a izvršnu vlast imao je guverner koji je bio odgovoran
kralju i parlamentu no njegovu plaću su isplaćivale kolonije zbog čega je imao vrlo
ograničenu moć, i vlastiti novac
 Francuska i Velika Britanija vodile ratove nastojeći osvojiti nova područja i ograničiti
moć suparnika
 Mirom u Parizu 1763. Francuska izgubila sve američke posjede
 završetak rata donio novu britansku politiku koja je težila čvršćoj upravi nad
kolonijama, a prije svega nadzoru njihovih prihoda
 doneseno mnogo zakona i uredbi koje su trebale podrediti kolonije interesima
matične države što je bio razlog sve češćih sukoba britanskih vlasti i stanovnika
kolonija
 počinju se osnivati prve revolucionarne organizacije koje su poticale otpor
Britancima, a jedna od najpoznatijih zvala se Sinovi slobode (Sons of Liberty)
 1770. Bostonski pokolj- kada je britanska vojska počela pucati na skupinu
prosvjednika i ubila 5 Amerikanaca
 kolonisti odgovorili bojkotom britanske robe koji je jako naštetio V. Britaniji
 kralj George naredio da se povuku svi porezi osim poreza za čaj koji je trebao štititi
monopol Istočnoindijske kompanije u Americi
 1773. kao odgovor na tu odluku skupina pripadnika Sinova slobode preodijevena u
Indijance po noći je upala na 3 broda Istočnoindijske kompanije koji s bili u
bostonskoj luci i pobacali su sanduke čaja u more
 Simbolični čin ostao je poznat kao Bostonska čajanka (1773.)
 1774. Prvi kontinentalni kongres u Philadelphiji
 doneseno zajedničko stajalište da kolonije podliježu samo zakonima svojih skupština
 kralj Đuro III. odgovorio zahtjevom za podčinjenje kolonija
 počinju pripreme za otvoreni rat
  1775. kod Lexingtona odvio se prvi oružani sukob britanske vojske i kolonista
 Britanci pokušali zauzeti skladišta oružja pobunjenika u Concrodeu i ugušiti ustanak u
Massachusetsu
 kada je kralj odbio „peticiju maslinove grančice“ i stanovnike kolonija proglasio
pobunjenicima počeo je Američki rat za neovisnost
 na Drugom kontinentalnom kongresu donesena odluka o osnutku Kontinentalne
vojske, a za zapovjednika je izabran bogati plantažer i sudionik Sedmogodišnjeg rata
George Washington
 nakon britanskog poraza i predaje kod Saratoge 1777. u sukob su se uključile
Francuska, Nizozemska i Španjolska
 Američko- francuskom savezništvu svojom diplomatskom vještinom pridonio trgovac,
financijer i političar Benjamin Franklin
 1781. vodila se odlučujuća bitka kod Yorktowna
 Američko- francuske snage teško porazile Britance koji su se 1783. Mirom u Parizu
morali odreći svog američkog kolonijalnog posjeda
 u američkim kolonijama istodobno s ratom za naovisnost događala se prava
revolucija
 4.7.1776. u Philadelphiji je objavljena Deklaracija o neovisnosti koja će kasnije
poslužiti kao osnova američkog ustava
 raskinute veze s V. Britanijom i proglašen je nastanak Sjedinjenih Američkih Država
 u Deklaraciji neovisnosti po prvi put u povijesti formulirana i zapisana neotuđiva
prava čovjeka bez obzira na njegovo podrijetlo
 taj dokument bio je djelo skupine autora pod vodstvom Thomasa Jeffersona
 oslobađanje od britanske vlasti bio je tek prvi dio Američke revolucije
 nakon završetka rata kolonije su se našle u labavom savezu te je 1787. napokon
prihvaćen Ustav SAD-a temeljen na Deklaraciji o neovisnosti i vrijednostima slobode i
jednakosti koje je zagovarala
 SAD postao federacija s podjelom vlasti političkim sustavom u kojem se grane vlasti
međusobno nadziru, poznatim i kao sustav „kočnica i ravnoteža“
 George Washington bio je prvi predsjednik SAD-a, a 1791. na zasjedanju u New Yorku
Kongres je donio Bill of Rights (dokument koji se sastojao od prvih 10 dodataka na
američki ustav)
 1823. je predsjednik James Monroe postavio temelje američke vanjske politike
dokumentom poznatim kao Monroeva doktrina

Kongres: -senat
-skupština
Predsjednik
Vrhovni sud
Timarsko spahijski sustav je feudalno dobro tj vojni posjed: feud i turski feudalac
-timar-zemljišni posjed koji se dodjeljuje vojnicima umjesto plaće
-najveći broj timara dodjeljivan je konjanicima koji se zovu spahije
Po tome je osmanski feudalni poredak nazvan timarsko-spahijiski sistem