PITANJA ZA ISPIT:

1) Što je patent i koliko traje?

Patent – isključivo pravo priznato za izum koji nudi novo rješenje
nekog tehničkog problema. Priznaje se za izume koji se odnose na
proizvod, postupak ili primjenu.
Patent na lijek omogućava njegovom vlasniku isključivo pravo zaštite
svog izuma od neovlaštene upotrebe (korištenje, proizvodnja i
trgovina), tijekom 20 godina od dana podnošenja prijave patenta i samo
na teritoriju one države ili regije u kojoj je priznat.

2) Koja je razlika između originalnog i generičkog lijeka?

Razlika je samo u pomoćnim tvarima, sadrže isti kvalitativni i
kvantitativni sadržaj s jednakom bioekvivalencijom što je dokazano
odgovarajućim ispitivanjima biološke raspoloživosti. Generički su
jeftiniji 20-80%.
3) Nabroji etape u razvoju lijeka?
Pretformulacija, farmakološko-toksikološka ispitivanja, utvrđivanje
najpovoljnijeg oblika lijeka, klinička ispitivanja, registracija,
komercijalizacija (marketing + post-marketing + farmakovigilancija).
4) Koja je svrha pretformulacije lijeka?
Odrediti fiz-kem svojstva, odrediti kompatibilnost (interakcije APIja sa
pomoćnim tvarima), predvidjeti moguće probleme, predložiti oblik
lijeka te kako će se on formirati u gotovi proizvod, odrediti osobine
ljekovite supstance, biofarmaceutska karakterizacija supstance i
gotovog oblika. To je ujedno i prva faza (etapa) u razvoju lijeka.
5) Koje su faze kliničkog istraživanja?
Prvo na zdravim pojedincima da se utvrdi djelovanje APIja u odsustvu
bolesti, traže se nuspojave, traje nekoliko mjeseci.
Drugo na manjoj skupini bolesnika, potom na većoj, diverzna
populacija ispitanika, ispituje se učinkovitost lijeka na pojedinu
indikaciju, traje nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci.
Treće je ispitivanje na velikom broju ispitanika, cilj je utvrditi
djelotvornost i sigurnost nove terapije u odnosu na postojeću ako je
ima, traje 1-4 godine.
6) Što se određuje u pretkliničkim ispitivanjima?
Pretklinička ispitivanja aka farm.-toks. ispitivanja, provode se na
životinjama(in vivo) i staničnim kulturama (in vitro), određuje se
 kancerogenost, mutagenost, teratogenost i opća toksičnost.
7) Što je registracija lijeka i koji dokument nam je tu važan?
Registracija lijeka je uvođenje lijeka u bazu podataka ljekovitih
supstanci sa svom potrebnom popratnom dokumentacijom sve u svrhu
proizvodnje i stavljanja lijeka na tržište. Važan dokument je CTD
Common Technical Document, dolazi u 4 modula.
8) Što je farmakovigilancija i koje regulatorno tijelo se bavi
farmakovigilancijom?
Praćenje primjene lijekova u svakodnevnoj praksi u svrhu uočavanja
ranije neprepoznatih nuspojava. Ocjene rizika i koristi primjene
lijekova (risk-benefit). Davanja informacija zdravstvenim djelatnicima i
bolesnicima za sigurnu i učinkovitu primjenu lijekova. Praćenja utjecaja
poduzetih mjera i postupaka za smanjenje rizika (risk minimisation
measures). Ograničenja u primjeni lijeka. Promjene u doziranju lijeka
Izmjene Sažetka opisa svojstava lijeka (SPC) i Uputa koje se prilažu
lijeku (PL). Druge regulatorne akcije. Regulatorno tijelo u RH je
HALMED Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode.

9) Što je GMP i nabroji barem pet osnovnih značajki GMP-a?

Good Manufacturer Practice ili DPP Dobra proizvođačka praksa,
Dobra proizvođačka praksa (DPP) je dio sustava osiguranja kvalitete
koji osigurava da su proizvodi ujednačeno proizvedeni i nadzirani do
standarda kvalitete koji je prikladan za njihovu primjenu prema
važećim propisima. Sastoji se od Quality Assurance – prevencija,
Quality Control – detekcija. Svi postupci trebaju biti jasno definirani,
sve kritične faze proizvodnog postupka trebaju biti validirane/
vrednovane, moraju se osigurati svi preduvjeti za GMP/DPP. Upute i
postupci trebaju biti jasno napisani te prilagođeni opremi na
raspolaganju, djelatnici moraju biti obučeni za pravilno obavljanje
poslova, tokom proizvodnje se moraju voditi detaljni zapisi kao dokaz o
pridržavanju DPPa, mora se lako moći pratiti serija proizvoda, tokom
transporta proizvoda, njegova degradacija se mora svesti na najmanju
moguću razinu, sustav povlaćenja svake serije proizvoda iz prometa i sa
tržišta, ispitivanje svih prigovora na proizvod, istraživanje uzroka
neispravnosti u kakvoći, poduzimanje odgovarajućih mjera koje će
spriječiti ponavljanje istih manjkavosti.
10) Što je čista soba?
Čista soba je proizvodna prostorija u kojoj je limitirana količina i
veličina slobodnih čestica kako bi se smanjila kontaminacija, laminarno
 strujanje zraka 0.45 m/s.
11) Što je aseptički postupak?
Aseptični postupak jest primjena sterilnog materijala i instrumenata te
aseptičnih tehnika rada kojima se sprječava ulazak mikroorganizama u
gotovi farmaceutski proizvod(tehnika nedodirivanja, higijena ruku i
uporaba sterilnih rukavica, odvijanje u aseptičnim ormarićima).
12) Čemu služi HEPA filter?
High Efficiency Particulate Air filter, služi za čišćenje zraka pri čemu se
uklanja 99.97% čestica promjera većeg od 0.3 μm.
13) Nabroji i objasni klasifikaciju čistih soba.
Razina A najčišća, zona visokog rizika, razina D najmanje čista za
manje kritične faze operacije. Razlika u tlaku među prostorijama je 1.5
mmHg, razlikuju se prema maksimalnom dozvoljenom broju čestica
određenog promjera (0.5 i 5.0 μm).
14) Kako se sprječava kontaminacija i što je kroskontaminacija?
Održavanje osobne higijene, korištenje zaštitne opreme, izbjegavanje
rukovanja materijalima direktnim kontaktom na kožu, minimalizacija
kontakta s proizvodom, izbjegavanje rada u slučaju bolesti, ne unošenje
hrane, pića i predmeta u sterilne prostorije, čistoća i urednost radnog
mjesta, pridržavanje uputa o čišćenju i sanitacijama, čišćenje opreme,
prijava sumnji.
Kroskontaminacija je prenošenje kontaminanata sa jedne tvari/predmeta
na drugi. Aka unakrsno izmjenjivanje kontaminanata.

15) Što je SOP?

SOP Standard Operation Procedure – skup dokumenata, pisani obrazac
kojim se propisuje standard rada pojedinog segmenta posla ili cijeloga
odjela.
16) Što je QC?
Quality Control – kontrola kvalitete/kakvoće – uzorkovanje,
specifikacije i ispitivanja. Skup propisa i postupaka kojime se vrši
testiranje sirovina i gotovih proizvoda kako bi se osigurala zajamčena
kontrola istih. QC se također provodi i nad osobljem, postupcima,
 procedurama i dokumentaciji.
17) Nabroji nekoliko farmaceutsko-tehnoloških postupaka.
Usitnjavanje, homogenizacija (miješanje), sijanje, dehidracija (sušenje),
filtracija, transport, kompresiranje.
18) Što je usitnjavanje?
Smanjivanje dimenzija čvrstog materijala, usitnjavanje sitnijeg
materijala je mljevenje. Tehnike: gnječenjem, udarom, trenjem i
sječenjem. Svrha: brže otapanje, reagiranje, zbog smanjenjivanje
mase(volumena). Grubo do 150 μm, srednje do 30 μm i sitno do 5 μm.
19) Nabroji mlinove koje se koriste u industrijskoj proizvodnji lijekova?
Klinasti mlin (čekićar), mlin s diskovima (kolopleks, kontrapleks,
zračni mlin(aeropleks)), kuglični mlin, koloidni mlin.
20) Što je sijanje?
Klasifikacija(sortiranje) – odvajanje usitnjenih česticama prema
frakcijama definiranim veličinom tih čestica.
21) Koja je svrha miješanja i nabroji nekoliko miješalica koje se koriste u
farmaceutskoj industriji?
Svrha je homogeniziranje smjese – svaki dio te smjese je jednoličnog
sastava (homogeno, u teoriji). Postići ravnomjernu izmiješanost.
Miješalica s horizontalnim lopaticama, s kosim lopaticama, planetne
miješalice (mikseri), V tumbler, sigma miješalice i bubnjevi, kockasti
homogenizator, klinasti homogenizator.
22) Što je filtracija i nabroji vrste filtracija?
Fizički proces odvajanja suspendiranog čvrstog materijala od fluida
kroz filter. Fizikalna metoda odjeljivanja komponenti smjese različite
faze. Vruća filtracija, hladna filtracija, vakuum filtracija, HPLC.
23) Nabroji načine sušenja materijala.
Sušenje na zraku, sušenje toplim zrakom u sušarama, liofilizacija,
indirektno (radijantna toplina), raspršivanje u struji toplog zraka,
fluidizacija.
24) Što je liofilizacija?
Freeze drying. Tvari nestabilne u vodenom mediju, termolabilne tvari.
 Antibiotici, vitamini, proteini, hormoni, krvna plazma, cjepiva,
biotehnološki lijekovi. Liofilan – lako topljiv u vodi.
25) Nabrojite faze liofilizacije?
Primarno sušenje – uklanjanje slobodne vode, Sekundarno sušenje –
uklanjanje vezane vode(adsorbirana i kristalna/hidratna voda). Faze:
smrzavanje, evakuacija/vakuumiranje, sublimacija, sekundarno sušenje.
26) Za kakve supstancije koristimo sušenje raspršivanjem?
Termolabilne i osjetljive tvari, biljni ekstrakti. Priprema suhih prašaka
za aerosole, poboljšavanje svojstva tečenja, proizvodnja ekscipijensa,
granulacija, kapsuliranje lakohlapljivih produkata, kapsuliranje radi
maskiranja okusa/mirisa i zaštita od oksidacije, priprema krutih
disperzija s polimerima koji su lako topljivi u vodi, promjena veličine i
oblika čestica.
27) Što je homogenizacija i nabrojite vrste homogenizacije?
Postupak kojim se ujednačava sadržaj tvari koje se podvrgavaju
procesu, uglavnom kroz modifikaciju veličine čestica tvari. Ultrazvučna
(stanične kulture, nastanak mikro-mjehurića, razaranje kovalentnih
veza), tlačna (uništavanje mikroorganizama), mehanička (rotor-stator
homogenizacija, koloidni mlinovi, usitnjavanje, nastanak
suspenzija/emulzija, povećava njihovu stabilnost), homogenizacija
oštricama (biljno i životinjsko tkivo).
28) Što je granulacija?
Granulacija ili briketiranje – pretvaranje sipkog materijala u manje
nakupine(aglomerate) – granule.

29) Nabrojite vrste granulacije?

Suhi postupak (direktno komprimiranje i briketiranje) i Vlažni postupak
(klasični, u vrtložnom stroju – fluidizacija, specijalni postupak –
sinteriranje).
30) Što je komprimiranje?
Direktno komprimiranje je suhi postupak pripremanja tableta
Direktna vrsta granulacije gdje se sitni materijal pod utjecajem
 mehaničke sile komprimira u veće nakupine – granule.
Lijek + punilo (sredstvo za raspadanje + sredstvo za kliženje). Za
supstance sa izraženim svojstvima kohezivnosti i plastične deformacije
utjecajem sile – dobra kompresibilnost.
31) Koji su vlažni, a koji suhi postupci izrade tableta?
Suhi postupak (direktno komprimiranje i briketiranje) i Vlažni postupak
(klasični, u vrtložnom stroju – fluidizacija, specijalni postupak –
sinteriranje).
32) Koje uvjete moraju zadovoljiti pomoćne tvari ili ekscipijensi?
Kompresibilnost, svojstva tečenja, biokompatibilnost. Eksicipijensi su
kemijski fizikalno i fiziološki indiferentne tvari koje se koriste za
osiguravanje mase tableta kod niskodoznih lijekova (punila).
33) Nabroji koje se pomoćne tvari koriste u farmaceutskoj industriji.
Punila ili konstituensi, veziva, sredstva za raspadanje i kliženje, bojila,
korigensi okusa i mirisa (arome i sladila), adsorbensi, ovlaživaći
(humektansi)...
34) Kako sve možemo oblagati tablete?
Komprimiranjem obložene tablete (sekundarno komprimirane tablete),
filmom obložene tablete (film tablete), šećerom obložene tablete
(dražeje).
35) Što su film tablete?
Tabletne jezgre prevučene tankom polimernom ovojnicom. Oblaganje,
za razliku od dražiranja, ne traje dugo, a može se postići i modificirani
učinak (netopljivi polimeri bubre u vodi – permeabilan film).
36) Objasni proces oblaganja tabletne jezgre?
Komprimiranjem obložene tablete – oformljena jezgra prolazi kroz
drugu rundu komprimiranja uz pomoćne tvari koje čine ovojnicu,
pritom se koriste specijalno razvijeni žigovi.
Filmom obložene jezgre - otopine ili disperzije za oblaganje raspršuju
se pomoću mlaznica u kotlovima za oblaganje ili perforiranim
bubnjevima. Kotlovi se mogu rotirati pa se tablete jednoliko izlažu
sredstvu za oblaganje. Jedna ili više mlaznica mogu raditi pa se treba
paziti da se mlazovi ne preklapaju (struji i zagrijani zrak). Također je
potrebno osigurati adekvatnu udaljenost uređaja za prskanje od tablete.
 Može se oblagati i u vrtložnom sloju.
37) Koja je razlika između filmom obloženih tableta i dražeja?
Filmom obložene tablete su manje mase, oblik zadržava oblik jezgre
tablete, mogućnost printanja loga ili razdijeljnih linija, proces se odvija
u jednoj fazi, kraća i jeftinija izrada, mogućnost modificiranja učinka.
Dražeje su veće mase, okrugle sa visokim stupnjem sjaja, nije moguće
printati na njih ili utisnuti razdijeljne linije, jedna dražeja predstavlja
jednu dozu, proces u više faza, dugotrajan, skuplji, nije primijenjen za
sve (dijabetičari, netolerancija na laktozu), teško postići modificirani
učinak, većinom se koriste za oblik trenutnog oslobađanja.
38) Što su kapsule kako ih dijelimo?
Tvrde i meke želatinske kapsule (ovojnice) ispunjene djelatnom tvari.
Tvrde od tijela i kapice koja zatvara tijelo s aktivnom tvari, meke se
sastoje iz jednog dijela, različitog su oblika.
U tvrde možemo ukomponirati praške, granule, pelete, tablete,
polukrute oblike i tekuće oblike (ne smiju bit vodeni, liposolubilni
vitamini npr.). DuoCap – kapsula u kapsuli.
Želatina se dobiva od kolagena Tip A kisela hidroliza, Tip B lužnata
hidroliza, stvara čvrste fleksibilne filmove, topljiva je u biološkim
tekućinama na tjelesnoj temperaturi, a plastifikatori smanjuju njenu
čvrstoću. U meke možemo ukomponirati tekuće (otopina, suspenzija) ili
polukrute pripravke (paste).

Suspenzije: parafin, pčelinji vosak, hidrogenirana bilja ulja

(za uljne podloge), PEG velike molekulske mase (za hidrofilne
podloge).

Klasični oblici: lipofilni lijekovi niskog tališta, lijekovi neugodnog

okusa, biljni ekstrakti, lijekovi kritične stabilnosti, niskodozirni lijekovi.
39) Što su infuzije?
Infuzije su sterilne izotonične vodene otopine ili emulzije s vodom kao
kontinuiranom fazom. Postoje i sterilni prašci i koncentrati za infuzije.
40) Koje bitne značajke moraju imati injekcije i infuzije?
Sterilnonst, apirogenost, posebna čistoća otapala, bez boja (osim
 konzervansa zbog višedozirnih oblika), specijalni sterilni spremnici.
41) Što se provjerava u procesu kontrole kvalitete injekcija?
Integritet spremnika, kontrola boje i test vodljivosti, bistrina, boja,
volumen, kvantitativni sastav, ispitivanje sterilnosti.
42) Što je LAL test?
Lymolus amebocyte lysate – test za bakterijske endotoksine iz ekstrakta
krvnih stanica raka potkovičara (bodljaš).
43) Što je farmaceutska ambalaža i objasni primarnu, sekundarnu i
tercijarnu ambalažu?
Ambalažu podrazumijevaju različiti spremnici lijeka u kojim se lijek
pohranjuje, transportira, izdaje i koristi. Primarna ambalaža u direktnom
kontaktu sa gotovim farmaceutskim oblikom, sekundarna štiti primarnu
i u njoj je sadržana količina lijekova potrebna za pojedinu terapiju,
tercijarna se odnosi na pakiranje u veće kutije u svrhu transporta i
skladištenja.
44) Koja je funkcija spremnika/ambalaže?
Sprječava razgradnju lijeka pod utjecajem svjetla, UV zraka,
ukoncentriravanje, onemogućava pristup vlazi, MO, izlaganje
plinovima (O2, CO2), štiti od mehaničkih oštećenja (transport i
skladištenje), MO zaštita. Ambalaža mora osigurati sigurnost
materijala, mora biti inertan, ne smije otpuštati niti vezati tvari na sebe.
Mora se onemogućiti bilo kakva naknadna manipulacija lijekom te
pakiranje mora biti kompatibilno i sa načinom primjene lijeka.
45) Koje podatke treba sadržavati vanjsko i unutarnje pakiranje lijeka?
46) Što je staklo, koji su nedostaci i prednosti stakla kao ambalaže?
Staklo je amorfna pothlađena tekućina velike viskoznosti, smjesa
silikata i alkalijskih soli, poglavito oksida. Dobiva se taljenjem
 silicijevog dioksida s anorganskim oksidima čim se snižava talište i
mijenjaju mu se fizikalna svojstva te se ono lakše oblikuje.
(+)-Ekonomično, lako dostupno, -mogućnost izrade spremnika
različitih oblika, -kemijski inertno, -nepropusnost vode, plinova; -
moguće pranje, sterilizacija; -transparentno,
( - ) -teško i lomljivo što otežava transport, -osjetljivo na termički šok,
-proces reciklaže skup
47) Tipovi stakla prema hidrolitičkoj otpornosti?
 Samo se spremnici I. hidrolitičke skupine mogu ponovo koristiti, skup i
kompliciran proces čišćenja, sterilizacije, depirogenizacije...
Stakleni spremnici za krv i krvne pripravke te derivate se NE SMIJU
ponovo koristiti!

48) Što su ampule?

Ampule su stakleni jednodozirni spremnici, zatvaraju se zataljivanjem u
aseptičkim uvjetima. Opasnost od kontaminacije česticama stakla pri
otvaranju – obavezna je filtracija, koriste se za parenteralne pripravke.
Danas su češće ampule od plastika, tzv. twist-off sustav (PoliEtilen PE).
49) Gdje se koriste vlaknasti materijali u farmaciji?
Celulozna vlakna – papir, primarno pakiranje u vrećice (danas rijetko),
sekundarno pakiranje u papirne i kartonske kutije, popratna
dokumentacija (uputa o lijeku, naljepnica, signature).
50) Prednosti i nedostaci plastike kao ambalaže?

51) Što je blow-fill-seal tehnologija?

Potpuno automatizirani postupak formiranja boce (blow), punjenja boce
sa otopinom (fill) i zatvaranja (seal) u aseptičkom okruženju. Materijali
su plastika: polietilen (PE) i polietilen niske gustoće (LDPE), a
 steriliziraju se autoklaviranjem na 112°C

52) Koje su prednosti blister pakiranja?

Osigurava zaštitu i stabilnost lijeka od vlage, svjetlosti i UV zračenja
čak i nakon otvaranja spremnika (vs bočica) te onemogućava namjernu
kontaminaciju i djeci uzimanje lijeka bez kontrole (peel-off pokrov).
Predstavlja povoljan način pakiranja lijeka. Komponente blistera su
plastični spremnik (PVC/PE), „push-through“ pokrov (Al folija) i
„peel-off“ pokrov (poliester, papir).
53) Opiši ukratko proces proizvodnje i punjenja blister pakiranja.
54) Kakvih svojstava moraju biti zatvarači/čepovi?