PREDAVANJE 2 – ESEJSKA PITANJA

1. U teoriji ponašanja potrošača postoji nekoliko pretpostavki o prirodi preferencija.

Nabrojite ih i objasnite. Neki od aksioma o prirodi preferencija impliciraju da se
krivulje indiferencije ne mogu sijeći. Koji su to aksiomi? Objasnite svoj odgovor
grafički i riječima.

Teorija ponašanja potrošača opisuje način na koji potrošači alociraju dohotke na različite robe
i usluge kako bi maksimizirali blagostanje. Temeljne pretpostavke preferencija potrošača su
potpunost, tranzitivnost i više je bolje nego manje. Potpunost je pretpotavka u kojoj se
pretpostavlja da se sve potrošačke košare mogu usporediti i rangirati. Za bilo koje dvije
košare A i B, potrošač će preferirati A u odnos u na B, B u odnosu na A ili će biti podjednako
zadovoljan s bilo kojom od dvije košare tj. indiferentan. Tranzitnost je pretpostavka u kojoj se
pretpostavlja da ako potrošač preferira košaru A u odnosu na B i B u odnosu na C, tada
preferira A u odnosu na C. Više je manje nego bolje je pretpostavka u kojoj se pretpostavlja
da su dobra poželjna i da potrošač uvijek preferira košare s više dobara nego s manje. Postoje
i dobra koja se nazivaju ekonomskim zlima (npr. zagađenje) kojih potrošač želi manje nego
više.

Ako se dvije krivulje indiferencije sijeku jedna od pretpostavki je narušena. Na prvom

dijagramu potrošač bi trebao biti indiferentan prema košarama A, B i D no trebao bi
preferirati košaru B jer ima više dobara nego košara D. Također, krivuje ne mogu biti
pozitivnog nagiba jer bi onda bila narušena pretpostavka više je bolje nego manje (potrošač bi
bio indiferntan između dvije košare iako košara B ima više obaju dobara).

y U2
U1

D
B

0
x
y

0
x
 2. Funkcija korisnosti.

Korisnost je numerička vrijednosti koja predstavlja zadovoljstvo koje potrošač dobije od

određene potrošačke košare. Funkcija korisnosti je formula koja dodijeljuje razinu korisnosti
pojedinoj košari. Ona može biti predstavljena skupom krivulja indiferencije gdje svaka od
njih ima numerički indikator. Formula funkcije korisnosti u ovom primjeru glasi: U (F,C) = F
x C. Ordinalna funkcija korisnosti je funkcija koja generira rangiranje košara od najviše
prema najmanje preferenciranoj. Kardinalna funkcija korisnosti je funkcija koja opisuje
koliko je jedna košara preferirana u odnosu na drugu.
Odjeća
(C)
10
D

5
A U3 = 100

2,5 U2 = 50
B U1 = 25

0
2,5 5 10 Hrana (F)

3. Što je granična stopa supstitucije?

Granična stopa supstitucije je maksimalna količian jednog dobra koje se potrošač spreman
odreći kako bi dobio jednu dodatnu jedinicu drugog dobra i predstavlja potrošačev
oportunitetni trošak. Računa se kao omjer graničnih korsnosti promatranih dobara, a granične
korisnosti se računaju kao parcijlne derivacije funkcije korisnosti po jednoj i drugoj varijabli.
Formula za računanje MRS glasi: MRS = MUX/MUY, MUX = ∂U/∂X, MUY = ∂U/∂Y.

4. Objasnite LI i PI, te idealni indeks troškova života.

Indeks troškova života je omjer tekućeg ili sadašnjeg troška tipične košare potrošačkih dobara
i usluga i troška iste košare u nekom baznom razdoblju.

Idealni indeks troškova života je trošak ostvarenja određene razine korisnosti u tekućim
cijenama u odnosu na troškove ostvarivanja iste razine korisnosti u baznim cijenama.

Laspeyresov indeks cijena je trošak kupovine košare dobara iz bazne godine po cijenama
tekuće godine podijeljen troškom kupovine te iste košare po cijenama iz bazne godine.
Formula za računanje indeksa glasi: LI = Pxt x Xb + Pyt x Yb/Pxb x Xb + Pyb x Yb.
Paascheov indeks cijena je trošak kupovine košare dobara u tekućem razdoblju po tekućim
cijenama podijeljen troškom kupovine iste košare po cijenama bazne godine i manji je od
idealnog indeksa troškova života. Formula za računanje indeka glasi: PI = P xt x Xt + Pyt x
Yt/Pxb x Xt + Pyb x Yt.

Indeksi s fiksnim ponderima su indeksi troškova života kod kojih količina dobara i usluga
ostaje nepromijenjena i to su LI i PI.

Ponderirani verižni indeksi su indeksi troškova života kojiuzimaju u obzir promjene količina
dobara i usluga (CPI).

5. Objasnite maksimizaciju zadovoljstva potrošača (ravnoteža potrošača).

Potošač maksimizira zadovoljstvo birajući košaricu u kojoj krivulja indiferencije tangira

budžetski pravac. Budžetski pravac prikazuje sve moguće kombinacije dobara za koje je
ukupan zbroj potrošenog novca jednak dohotku potrošača. Funkcija budžetskog pravca glasi:
I = Px x X + Py x Y. Nagib budžetskog pravca je granična stopa transformacije čija formula
glasi: MRT = - Px/Py. Odnosno potrošač postiže ravnotežu u točki u kojoj su nagibi
budžetskog pravca i krivulja indiferencije jednaki. Ovo pravilo se naziva pravilo
jednakograničnosti koje glasi: MRS = MRT. Ovo pravilo govori kako se maksimizacija
korisnosti postiže kada je granična korisnost po jedinici troška kupnje dobara jednaka za
svako dobro.